Statut

Published in Charity: Official

Na temelju članka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 88/01) grupa građana kao Osnivačka Skupština Udruge ECO HVAR iz Jelse, na sjednici održanoj dana 10.06.2013. godine u Jelsi, usvojila je kao osnivački akt

STATUT

ECO HVAR UDRUGA za dobrobit ljudi, životinja i prirode otoka Hvara iz Jelse

Članak 1.

Ovim se Statutom utvrđuju: naziv, sjedište, područje djelovanja, ciljevi, djelatnosti, načina upravljanja, organizacija, financiranje, članstvo, izgled i način upotrebe pečata te druga pitanja značajna za rad Udruge ECO HVAR iz Jelse.

Udruga je organizirana kao nevladina, nepolitička i neprofitna organizacija.

Članak 2.

Puni naziv Udruge je : ECO HVAR Udruga za dobrobit ljudi, životinja i prirode otoka Hvara ( u daljnjem tekstu: Udruga).

Skračeni naziv Udruge glasi ECO HVAR.

Članak 3.

Sjedište Udruge je u 21465 Jelsi, Pitve 93. Odluku o promjeni adrese sjedišta donosi Upravni odbor Udruge.

Članak 4.

Udruga ECO HVAR djeluje na području otoka Hvara te na području Splitsko-dalmatinske županije.

Članak 5.

Udruga ima pečat kojeg čuva tajnik Udruge. Pečat su ovlašteni koristiti predsjednik i tajnik Udruge te drugi članovi Udruge koje ovlasti predsjednik.

Pečat je četvrtastog oblika i u prvom redu piše: Udruga ECO HVAR a u drugom redu: Jelsa.

Upravni odbor može odlučiti o promjeni izgleda pečata.

II. ZASTUPANJE UDRUGE

Članak 6.

Udruga ima svojstvo pravne osobe i registrirana je pri Uredu državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Udrugu zastupa predsjednik, a u njegovoj odsutnosti tajnik Udruge.

Skupština može ovlastiti i druge osobe za zastupanje Udruge .

Članak 7.

Rad Udruge je javan.

Javnost rada ostvaruje se redovitim obavješćivanjem članova Udruge i šire javnosti o radu tijela Udruge.

Obavješćivanje se obavlja korespondencijom, organiziranjem tiskovnih konferencija i javnih tribina ili objavom odluka u medijima.

Rad tijela Udruge je javan.

Javnost se može isključiti sa sjednice tijela Udruge samo izuzetno i u osobito specifičnim slučajevima.

Udruga može surađivati ili učlanjivati se u asocijacije istih ili sličnih djelatnosti u zemlji i u inozemstvu.

III. CILJEVI I DJELATNOSTI

Članak 8.

Ciljevi Udruge jest poticanje i i promicanje dobrobiti ljudi, životinja i prirode na otoku Hvaru, u cilju održivog razvoja otočke zajednice kao jedinstvenog ekološkog sustava otoka kojeg čine ljudi - njegovi stanovnici i gosti, životinje koje tu obitavaju i priroda sa svim svojim resusrsima i posebnostima.

Radi ostvarivanja navedenih ciljeva Udruga će kroz pojedinačne projekte obavljati sljedeće djelatnosti:

$11.   Zaštita ljudi:

$1-       Promicati bio dinamičku poljoprivrednu proizvodnju sa što manje upotrebe kemijskih zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva,

$1-       Raditi na edukaciji stanovništva u vezi sa upravljanjem otpadom, odvojenim sakupljanjem, recikliranjem i uopće raditi da se što manje stvara otpad kojeg nije moguće korisno upotrijebiti

$1-       Educiranje, posebno djece i stvaranje zdravih navika u vezi očuvanja okoliša

$1-       Poticati projekte čišćenja okoliša na otoku, anas

Današnja uptreba umjetnog gnojiva, raznih pesticida, otrova i brojnih kemijskih sredstava, nepovratno onečišćuje cijeli okoliš, zemljišta, izvore vode i vodene tokove, čak i more te tako potencijalno ugrožava zdravlje ljudi i opstanak biljnog i životinjskog svijeta. Vidljivo je to kroz velike probleme koje imaju pčelari i nestanak pčela, koje nisu samo proizvođači meda nego su i bitan činbenik u reprodukcijskom lancu bilnoga svijeta.

Upravljanje otpadom na otoku treba značajno unaprijediti posebice oko zbrinjavanja plastike i opasnog otpada kao što su baterije, ambalaža od otrovnih proizvoda, akumulatori automobila i brojni drugi proizvodi koji kao otpad mogu biti zagađavači tla i vode. Isto tako potrebno je ustrojiti isparavne načine zbrinjavanja elektroničkog otpada kao što su kompjuteri, toneri, mobiteli i slično.

Čisti okoliš vrlo je važan za turizam a turisti cijene i traža otočke proizvode koji su ekološki proizvedeni i imaju o tome odgovarajuće certifikate.

$12.   Zaštiti životinja sukladno zakonskim propisima

$1-       Projekt organizirana i vođenja skloništa za pse koji su napušteni s ciljem njihovog zbrinjavanja radi novog udomljenja,

$1-       Udomljavanje domaćih životinja koje su napuštene kao što su mačke,

$1-       Projekt o edukaciji vlasnika kučnih ljubimaca kako unaprijediti brigu o istima,

$1-       Projekt o uspostavljanju treniranja pasa,

$1-       Projekt organiziranja i vođenja „hotela“ za kučne ljubimce, prvenstveno za pse i eventualno mačke,

$1-       Projekt sterilizacije mačaka i kuja.

Najbliže sklonište za pse na području Splitsko – dalmatinske županije je trenutno u Šibeniku, što je nepraktično za potrebe na otoku. U Splitu također ne postoji službeno sklonište, tako da neželjeni psi i mačke najčešće budu napušteni i ubijeni. Lovački psi vrlo često su zanemareni, tretirani okrutno i držani u vrlo lošim uvjetima bez odgovarajuće hrane, vode i smještaja. Mnoge životinje uginu zbog otrova koji se ostavlja na otvorenim i zatvorenim prostorima, sto slučajno ili čak i namjerno.

Mnogi turisti dovode sa sobom svoje kučne ljubimce i sadašnja situacija sigurno nije poticajna za takve ljude doa ponovno dođu ili da prenesu pozitivne poruke svojim poznanicima.

Unapređenje uvjeta za domaće životinje u skladu sa hrvatskim zakonodavstvom te organiziranje hotela za pse i mačke sigurno bi doprinjelo pozitivnom image-u otoka Hvara.

Udruga može surađivati na ostvarenju zacrtanih ciljeva navedenih u ovom članku sa drugim domaćim i stranim udrugama koje imaju iste ili slične ciljeve kao i ECO Hvar.

IV. ČLANSTVO U UDRUZI, PRAVA I OBVEZE ČLANOVA

Članak 9.

Članom Udruge može postati svaki punoljetan, poslovno sposoban državljanim Republike Hrvatske. Učlaniti se mogu i pravna osoba sa sjedištem u republici Hrvatskoj čija je djelatnost slična ili se nadopunjuje s područjem rada i interesima i ciljevima Udruge te žele pridonijeti radu i razvoju Udruge, te koje prihvaćaju odredbe ovog Statuta.

Članom Udruge mogu biti i strane fizičke i pravne osobe pod istim uvjetima kao i domaće osobe.

Članom Udruge može se postati pojedinačno ili skupno.

Predstavnika pravne osobe u Udruzi imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe.

Članstvo može biti redovito ili počasno.

Redoviti članovi Udruge plaćaju godišnju članarinu.Odluku o visini, vremenu i načinu plaćanja članarine donosi Upravni odbor za iduću kalendarsku godinu, najkasnije u posljednjem kvartalu tekuće godine.

Članak 10.

Osoba koja želi postati redoviti član udruge podnosi Upravnom odboru zahtjev s odgovarajućim podacima i dokumentima o svojoj djelatnosti. Upravni odbor donosi odluku o primitku u članstvo. U slučaju odbijanja zahtjeva za primitak, Upravn odbor je dužan pisanim putem obavijestiti podnosioca zahtjeva u roku od 30 dana. Žalba na odluku može se uputiti u roku od 15 dana od dana primitka Skupštini Udruge. Odluka skupštine je neopozina.

Redoviti članovi potpisuju pristupnicu kojom se obvezuju na sudjelovanje u radu Udruge te poštivanje odredbi njezinog Statut i drugih akata, kao i odluka njezinih tijela.

Članak 11.

Skupština može imenovati počasne članove Udruge. Počasni član može postati osoba koja je osobnim radom i zalaganjem osobito pridonijela ostvarivanju ciljeva Udruge.

Članak 12.

Članovi imaju pravo:

$1-       da biraju i budu birani u tijela Udruge,

$1-       da sudjeluju u radu Udruge;

$1-       da javno izražavaju svoje mišljenje o radu Udruge i njenih tijela;

$1-       da sudjeluju u donošenju planova rada, programa i odluka od zajedničkog interesa;

$1-       da budu redovito informirani o radu i poslovanaju Udruge;

$1-       da ostvaruju sva svoja prava utemeljena na zakonu i odredbama ovoga Statuta.

Članovi imaju dužnosti:

$1-       redovito plaćati članarinu;

$1-       poštivati odredbe Statuta;

$1-       štititi ugled Udruge;

$1-       pridonositi ostarivanju ciljeva Udruge zbog kojih je Udruga i osnovana.

Članak 13.

Članstvo prestaje:

$1-       dobrovoljnim istupanjem;

$1-       brisanjem iz članstva;

$1-       prestankom djelovanja Udruge;

$1-       isključenjem.

Član istupa iz Udruge kada Upravnom odboru uputi pisanu izjavu o istupanju.

Član se briše iz Udruge ako dvije godine zaredom ne plati članarinu i ako se više ne bavi djelatnostima iz područja djelovanja Udruge.

Člana se može isključiti iz članstva ako krši odredbe ovog Statuta ili ako svojim ponašanjem narušava ugled Udruge.

Odluku o isključenju donosi Upravni odbor Udruge. Protiv odluke Upravnog odbora o isključenju može se Skupštini podnijeti prigovor u roku od 15 dana od dana primitka odluke. Odluka Skupštine je konačna.

Skupština Udruge može donijeti stegovna pravila za svoje članove.

IV. TIJELA UDRUGE

Članak 14.

Tijela upravljanja Udruge su:

$11.   Skupština

$12.   Predsjednik

$13.   Tajnik

$14.   Upravni odbor

1. SKUPŠTINA

Članak 15.

Skupština je najviše tijelo Udruge koju čine svi redoviti članovi Udruge: svi individualni članovi, predstavnici pravnih osoba i predstavnici skupnih članova – po jedan predstavnik svakog skupnog člana..

Skupština može biti redovna, izvanredna i izborna. Sjednice Skupštine mogu biti i tematske ili svečane.

Redovna sjednica Skupštine održava se najmanje jednom godišnje. Izborna se Skupština održava se svake četiri godine (48 mjeseci) i na njoj se biraju članovi tijela Udruge čiji mandat traje četiri godine. Izvanredna Skupština je ona koja se održava prem potrebi.

Redovnu i izbornu Skupštinu saziva Predsjednik ili tajnik u dogovoru s predsjednikom. U odluci o sazivanju Skupštine utvrđuje se dnevni red sjednice, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Pozivi za Skupštinu dostavljaju se članovima Skupštine najmanje sedam dana prije sjednice.

Predsjednik je obvezan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatrži najmanje deset redovitih članova Udruge koji su članovi Skupštine. U zahtjevu za sazivanje sjednice Skupštine predlagatelji su obvezni predložiti dnevni red sjednice.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu Skupštine u roku do 15 dana od dana dostave zahtjeva iz prethodnog stavka, sjednicu Skupštine mogu sazvati predlagatelji, s time da u pozivu za sjednicu budu navedeni: prijedlog dnevnog reda, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Na tako sazvanoj sjednici Skupštine razmatraju se samo pitanja zbog kojih je izvanredna sjednica sazvana.

Članak 16.

Skupštinom predsjeda Predsjednik Udruge koji je izabran većinom glasova prisutnih članova Skupštine, a u njegovoj odsutnosti član Upravnog odbora kojeg odredi Upravni odbor na svojo sjednici.

Skupština može započeti s radom ako joj prisustvoje najmanje polovina članova. Ako nije prisutna polovica članova, čeka se pola sata od predviđenog početka sjednice. Nakon toga kvorumom se smatraju svi prisutni te Skupština može donositi pravovaljene odluke.

Skupština radi prema Poslovniku o radu Skupštine.

Skupština donosi odluke natpolovičnom većinom prisutnih članovsa.  

Članak 17.

Skupština Udruge odlučuje o svim poslovima Udruge koji nisu u nadležnosti Upravnog odbora ili Predsjednika.

Njene posebne nadležnosti su:

$11.   donošenje Statuta i njegove izmjene i dopune

$12.   donošenje poslovnika o radu Skupštine

$13.   izbor Predsjednika i članova Upravnog odbora

$14.   donošenje financijskog plana Udruge i usvajanje financijskog izvješća

$15.   razmatranje izvještaja o radu Predsjednika i Upravnog odbora sa donošenjem zaključaka o izvješćima

$16.   odlučivanje o udruživanju u druge organizacije u zemlji i inozemstvu ili istupanje iz njih

$17.   odlučivanje o žalbama članova

$18.   donošenje Programa rada i drugih općih akata potrebnih za djelovanje Udruge

$19.   odlučivanje o prestanku rada Udruge

$110.        obavljanje i drugih poslova određenih zakonom, Statutom ili propisima donijetim temeljem zakona.

II. PREDSJEDNIK UDRUGE

Članak 18.

Predsjednika Udruge bira Skupština.

Predsjednik Udruge:

$1-       organizira i rukovodi radom i poslovanjem Udruge,

$1-       zastupa Udrugu u svim postupcima pred sudovima, upravnim organima i drugim državnim tijelima, te pravnim osobama i osobama s javnim ovlastima,

$1-       saziva i vodi sjednice Upravnog odbora te predlaže dnevni red,

$1-       predlaže Upravnom odboru godišnji program rada Udruge,

$1-       podnosi Skupštini Udruge izvještaj o rezultatima rada i poslovanja Udruge,

$1-       rukovodi stručnim poslovima Udruge, odlučuje o njezinim poslovima kao i o sklapanju i prestanku ugovora o radu zaposlenika na stručnim poslovima u Udruzi,

$1-       odobrava službena putovanja

$1-       obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim statutom i drugim općim aktima Udruge.

Članak 19.

Mandat predsjednika traje četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen. Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjenika u svim poslovima zamjenjuje tajnik Udruge.

Članak 20.

Predsjednik Udruge može biti razrješen dužnosti i prije isteka roka na koji je izabran:

$1-       na vlastiti zahtjev,

$1-       ako ne postupa u skladu s uputama i smjernicama Skupštine,

$1-       ako djeluje protivno zakonu i Statutu ili

$1-       ako svojim istupanjem i djelovanjem šteti ugledu Udruge.

Odluku o razrješenju predsjednika donosi Skupština.

III. TAJNIK

Članak 21.

Tajnik je izvršni organ Udruge.

Tajnik je zadužen za administrativni rad Udruge te izvršavanje dogovora i zaključaka Skupštine i Upravnog odbora. Obavlja i poslove korespondencije, pripremanja financijske dokumentacije, izrade programa rada, arhiviranja i druge poslove koje mu povjeri predsjednik Udruge.

O svom radu izvještava Skupštinu pisanim izvješćem.

Tajnik zamjenjuje predsjednika u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti.

Tajnik je ovlašten za potpisivanje računa, čekova i naloga Udruge. Tajnik vodi registar članova Udruge.

Tajnika bira Skupština na period od četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen.

Tajnik može biti razrješen dužnosti prije isteka roka na koji je izabran iz razloga navedenih u članku 20. ovoga Statuta.

IV. UPRAVNI ODBOR

Članak 22.

Upravni odbor je izvršno tijelo Udruge i najviše tijelo upravljanja između sviju sjednica Skupštine.

Upravni odbor broji tri člana, a čine ga Predjednik i tajnik Udruge po položaju te još jedan član kojeg imenuje Skupština.

Mandat članova Upravnog odbora traje četiri godine. Broj ponovljenih mandata nije ograničen.

Predsjednik Udruge ujedno je i predsjednik Upravnog odbora.

Kada je predsjednik spriječen sjednice saziva i istima predsjeda tajnik Udruge.

Upravni odbor:

$1-       utvrđuje prijedlog Statuta i njegovih izmjena i dopuna i drugih akata,

$1-       priprema sjednicu Skupštine, predlaže dnevni red i priprema sve materijale o kojima Skupština raspravlja,

$1-       podnosi Skupštini godišnji izvještaj o radu,

$1-       odlučuje o članarini, načinu plaćanja i visini članarine,

$1-       prima nove članove i predlaže Skupštini imenovanje počasnih članova,

$1-       odlučuje o isključenju i brisanju iz članstva,

$1-       odlučuje o promjeni adrese i sjedišta Udruge,

$1-       brine za financijsko poslovanje Udruge i potvrđuje godišnje financijske programe,

$1-       odlučuje o raspodjeli prikupljenih sredstava,

$1-       obavlja sve druge aktivnosti koje mu Skupština Udruge stavi u nadležnost.

Članak 23.

Sjednice Upravnog odbora održavaju se prema potrebi, a najmanje dva puta godišnje. Za svoj rad Upravni odbor je odgovoran Skupštini, kojoj podnosi izvješće o svom radu.

Sjednice Upravnog odbora sazive predsjednik odnosno tajnik u dogovoru s predsjednikom.

Upravni odbor može odlučivati ako sjednici prisustvuje natpolovična većina članova Upravnog odbora. Upravni odbor donosi odluke većinom glasova Upravnog odbora.

Skupština može razrješiti Upravni odbor i Predsjednika Udruge i prije isteka mandata na koji su izabrani. U tom slučaju Skupština bira nove članove Upravnog odbora i novog Predsjednika na rok do isteka mandata opozvanih članova tj., do sljedeće izborne Skupštine.

Svaki član Upravnog odbora može zatražiti svoje razrješenje prije isteka mandata na koji je izabran. Skupština je obvezna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na prvoj sjednici.

VI. FINANCIJSKO POSLOVANJE UDRUGE, IMOVINA I ODGOVORNOST ZA OBVEZE

Članak 24.

Udruga je neprofitna organizacija, a navčana sredstva pribavlja iz članarine, dobrovoljnih priloga, donacija, darova, europskih fondova, prihoda iz državnog proračuna, proračuna općina, gradova i županija, vlastite djelatnosti, prihoda koji se ostvare na osnovu dogovora i ugovora, obavljanjem drugih vlastitih djelatnosti, te iz drugih zakonom dopuštenih izvora.

Imovinu Udruge čine nepokretne i pokretne stvari, imovinska prava i novčana sredstva stečena na način opisane u stavku 1. ovoga članka.

Novčana sredstva koja se ostvare na računu Udruge dijela se na:

$1-       rashode za tekuće poslovanje i djelovanje Udruge i organa Udruge,

$1-       rashode za tehničko-administrativno poslovanje Udruge,

$1-       troškove reprezentacije, propagande i reklame,

$1-       ostale troškove,

$1-       rezervu.

Sva ostvarena dobit koristi se isključivo za ostvarivanje ciljeva Udruge.

Članak 25.

Svi prihodi uplaćuju na žiro-račun Udruge, koji je otvoren u FINI.

Sve računovodstvene i blagajničke poslove te knjigovodstvo Udruge vode stručne osobe kojima Udruga povjeri obavljanje tih poslova.

Članak 26.

Financijska godina Udruge počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca iste godine.

Članak 27.

Za svoje obveze Udruga odgovara cijelom svojom imovinom, u skladu sa zakonom.

VII. STATUT I DRUGI OPĆI AKTI

Članak 28.

Statut je temeljni opći akt Udruge i svi drugi opći akti moraju biti u skladu s odredbama Statuta.

Nacrt izmjena i dopuna Statuta priprema i utvrđuje Upravni odbor Udruge.

Tumačenje odredba ovog Statuta daje Skupština Udruge.

Sva unutarnja pitanja Udruge kao i druga pitanja koja nisu uređena Statutom, a zahtijevaju posebnu razradu, bit će uređena općim aktima koje donosi Skupština Udruge.

VIII. PRESTANAK UDRUGE

Članak 29.

Udruga prestaje odlukom Skupštine ili iz razloga propisanih zakonom.

Odluku o prestanku Udruge donosi Skupština dvotrećinskom većinom prisutnih članova.

U slučaju prestanka Udruge, Skupština donosi odluku o imovini. U slučaju likvidacije Udruge, predsjednik je likvidator.  

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja, a primjenjuje se danom upisa u Registar udruga pri nadležnom tijelu državne uprave.

Broj:1

U Jelsi, 10. lipnja 2013 godine

UDRUGA ECO HVAR

Jelsa

Predsjednik:

Vivian Grisogono

      ______________________

„Na temelju članka 13. stavak 2. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 74/14) i članka 17. stavak 2. Statuta Udruge ECO HVAR iz Jelse, Skupština Udruge na sjednici održanoj dana 19. lipnja 2015. godine u Jelsi, usvojila je sljedeće
IZMJENE I DOPUNE
STATUTA
ECO HVAR UDRUGE za dobrobit ljudi, životinja
i okoliša otoka Hvara iz Jelse
Članak 1.
Članak 1. st.1. mijenja se i glasi:
„Ovim Statutom utvrđuju se osnivanje udruge, pravni položaj, djelovanje i ciljevi Udruge, registracija, financiranje, imovina, prava i odgovornost članova Udruge, statusna pitanja i njihove promjene, nadzor i prestanak postojanja Udruge.“
Članak 2.
Članak 6. st.1. mijenja se i glasi:
„Udruga ima svojstvo pravne osobe koju stječe danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske.“
Članak 3.
U članku 8. Dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
„ Područje djelovanja Udruge je zaštita okoliša i prirode, održivi razvoj i briga o dobrobiti životinja.“
Članak 4.
U članku 12. Stavak 2. prva lineja mijenja se i glasi:
„ Članovi imaju dužnosti i odgovornosti:“
Članak 5.
Iza članka 9. dodaje se novi članak koji glasi:
„Članak 9a. Udruga vodi popis članova u elektroničkom obliku. Popis sadrži sljedeće podatke:
  • Ime i prezime ili naziv pravne osobe
  • Osobni identifikacijski broj (OIB)
  • Datum rođenja
  • Datum pristupanja Udruzi
  • Vrsta članstva
  • Datum prestanka članstva u Udruzi.
Popis članova javno se objavljuje na web stranici Udruge. Tako javno objavljen popis članova sadrži samo ime i prezime člana Udruge odnosno naziv pravne osobe i vrstu članstva.
Svaki član Udruge ili nadležno tijelo državne uprave ili lokalne samouprave imaju pravo dobiti na uvid cjelokupan popis članstva Udruge sa svim upisanim podacima, u svako vrijeme.“
Članak 6.
U članku 15. stavak 4. mijenje se i glasi:
„Redovnu ili izvanrednu Skupštinu saziva Predsjednik ili tajnik u dogovoru s predsjednikom Udruge. U odluci o sazivanju skupštine utvrđuje se dnevni red sjednice, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Iste osobe su ovlaštene sazvati izbornu skupštinu i u slučaju da je navedenim osobama istekao mandat na koji su izabrane.“
Članak 7.
U članku 29. stavak 3. mijenja se i glasi:
„U slučaju prestanka Udruge Skupština donosi odluku o imovini. Skupština može odlučiti prenijeti imovinu Udruge drugoj udruzi koja se bavi istim ili sličnim djelatnostima kao i Udruga koja prestaje s radom ili ih prenijeti na zajednicu lokalne smouprave. Imovina se ne može prenijeti na osnivače ili članove Udruge.
U slučaju likvidacije Udruge likvidator će biti predsjednik Udruge. Skupština može odlučiti da poslove likvidatora povjeri odvjetniku ili knjigovođi koji vodi poslovne knjige Udruge.
Članak 8.
Članak 30. mijenja se i glasi:
„Statut i njegove izmjene i dopune stupaju na snagu i primjenjuju se od dana upisa u Registar udruga Republike Hrvatske.“
Broj: 2
Jelsa, 19. lipanj 2015. godine
UDRUGA ECO HVAR
Jelsa
Predsjednica:
Vivian Grisogono
_________________________

Na temelju članka 13. stavak 2. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 74/14) i članka 17. stavak 2. Statuta Udruge ECO HVAR iz Jelse, Skupština Udruge na sjednici održanoj dana 24. lipnja 2019. godine u Jelsi, usvojila je sljedeću

ODLUKU
IZMJENE I DOPUNE
STATUTA
ECO HVAR UDRUGE za dobrobit ljudi, životinja
i okoliša otoka Hvara iz Jelse

Članak 1.

Članak 22. stavak 2. mijenja se i glasi:

Upravni odbor broji tri do pet članova, a ćine ga Predsjednik i Tajnik po položaju, te još jedan ili tri člana koje imenuje Skupština.“

Članak 2.

Ostale Odredbe Statua ostaju u nepromjenjenom tekstu.

Broj: 3

Jelsa, 24. lipnja 2019. godine

UDRUGA ECO HVAR

Jelsa

Predsjednica:

Vivian Grisogono

_____________________
More in this category: AGM 2023. »
You are here: Home Charity: Official Statut

Eco Environment News feeds

  • The Saudi delegation said it ‘will not accept any text that targets any specific sectors, including fossil fuels’

    My colleague Patrick Greenfield is following the plenary where countries give their formal response to the draft text.

    Cop29 president Mukhtar Babayev gets the plenary started. He asks countries to give their thoughts on the latest iterations of text to inform future versions. He says that with collective effort, he believes that the summit can be finished by 6pm tomorrow.

    Continue reading...

  • All of a sudden I heard this loud noise at the back of my house. The window was smashed in what was supposed to be our secure room. This is Roseman’s story

    Location Union Island, the Caribbean

    Disaster Hurricane Beryl

    Roseman Adams, a nature conservation officer and part of the island’s disaster preparedness committee, was at home on Union Island when Hurricane Beryl hiton 2 July. It was the earliest-formingcategory 5 hurricane on record, demolishing almost all of the buildings on the island of 2,500 people. The climate crisis is making hurricanes ever more intense and destructive.

    Continue reading...

  • Steve Reed says he may not agree on inheritance tax changes but government will listen to rural Britain

    The UK environment secretary has promised to reform the food system to ensure farmers are paid fairly for the food they produce, after many filled the streets of Westminster to campaign against inheritance tax changes.

    Speaking at the Country Land and Business Association (CLA) conference, Steve Reed said: “I heard the anguish of the countryside on the streets of London earlier this week. We may not agree over the inheritance tax changes, but this government is determined to listen to rural Britain and end its long decline.”

    Continue reading...

  • On Qikiqtaruk, off Canada, researchers at the frontier of climate change are seeing its rich ecology slide into the sea as the melting permafrost leaves little behind

    Last summer, the western Arctic was uncomfortably hot. Smoke from Canada’s wildfires hung thick in the air, and swarms of mosquitoes searched for exposed skin. It was a maddening combination that left researchers on Qikiqtaruk, an island off the north coast of the Yukon, desperate for relief.

    And so on a late July afternoon, a team of Canadian scientists dived into the Beaufort Sea, bobbing and splashing in a sheltered bay for nearly two hours. Later, as they lay sprawled on a beach, huge chunks of the island they were studying slid into the ocean.

    Continue reading...

  • Exclusive: Trail would help region with few areas where people can walk in countryside, report says

    A new trail along the east coast of England should be created, a Tory thinktank has said, because farmland is preventing those who live there from having access to nature.

    A report from Onward has found that in most rural areas, people enjoy extensive rights-of-way networks. But across the east of England, there are many areas where people have barely anywhere they are allowed to walk in the countryside. This, the report says, is because of large areas of high-grade farmland in that area, but also because Lincolnshire has the largest backlog for recognition of historical but unrecorded rights of way, with more than 450 outstanding applications.

    Continue reading...

  • Peace Brigades International calling for new act to force companies with links to UK to do due diligence

    Human rights defenders have faced brutal reprisals for standing up to extractive industries with links to UK companies or investors, according to a report calling for a law obliging firms to do human rights and environmental due diligence.

    Peace Brigades International (PBI) UK says a corporate accountability law requiring businesses to do due diligence on their operations, investments and supply chains could have prevented past environmental devastation and attacks.

    Continue reading...

  • ‘While it was dark, I climbed up and put remote control cameras in the tree. I’d never have got the shot if I’d been up there. An orangutan always knows you’re there’

    I was following orangutans in Borneo with my wife, Cheryl Knott, a primatologist who has spent 30 years working in Gunung Palung national park, in the Indonesian part of Borneo. I am a biologist by background, and did my PhD research in rainforest ecology in Borneo, before I went into photography and film-making. I saw so much destruction in the rainforest back in the 90s, and it dawned on me that I could publish scientific articles that maybe 10 people would read – or an article in National Geographic that 10 million people would see.

    I was getting increasingly serious about my photography while working on my PhD when I got funding from the National Geographic Society for field research. Through that connection, I was able to show them my pictures and eventually I published an article in the magazine about my work, which in turn meant I was able to get an assignment to document Cheryl’s orangutan PhD.

    Continue reading...

  • Interviews and analysis of court documents show how the world’s most prestigious consulting firm quietly helps fuel the climate crisis

    Two giant, mirrored walls are set to rise out of the sands of the Arabian desert. They will run parallel for more than 100 miles from the coast of the Red Sea through arid valleys and craggy mountains. Between them, a futuristic city which has no need for cars or roads will be powered completely by renewable energy.

    This engineering marvel, its creators say, will usher in “a revolution in civilization”. It’s the jewel in the crown of a $500bn Saudi government project known as Neom, turning a vast scrubland into a techno-utopia and world-class tourist and sporting destination. Perhaps a harbinger for the end of oil, it will supposedly put the powerful petrostate at the forefront of the energy transition. For American consulting giant McKinsey & Company, its advising on this project appears to be making good on the firm’s green promises.

    Continue reading...

  • A recent strike narrowly missed slave trade archives in Barbados, and experts warn more and worse is to come as global heating intensifies storms

    When the Barbados National Archives, home to one of the world’s most significant collections of documents from the transatlantic slave trade, reported in June that it had been struck by lightning, it received widespread sympathy and offers of support locally and internationally.

    A section of the 60-year-old building, Block D, located on the grounds of the “Lazaretto” (the island’s former colony for people with leprosy), caught fire, and sustained serious damage. Official documents including hospital and school records were lost. “It was not just paper that was in the building, but documents that have stories about our families and ancestors,” says the chief archivist, Ingrid Thompson.

    Continue reading...

  • Unlocking secrets of how the algae survive could help extend growing seasons for crop plants at high latitudes

    Plants left for too long in the dark usually turn sickly yellow and die, but scientists were astonished to discover tiny microalgae in the Arctic Ocean down to 50 metres deep can perform photosynthesis in near darkness.

    The microalgae were at 88-degrees north and started photosynthesising in late March, only a few days after the long winter polar night came to an end at this latitude. The sun was barely poking up above the horizon and the sea was still covered in snow and ice, barely allowing any light to pass through. Typical light conditions outside on a clear day in Europe are more than 37,000-50,000 times the amount of light required by these Arctic microalgae.

    Continue reading...

Eco Health News feeds

Eco Nature News feeds

  • A Conservation International scientist shares what can be done to prevent an ‘outright alarming’ future for whale sharks.

  • A new Conservation International study measures the cooling effects of forests against extreme heat — with eye-opening results.

  • EDITOR’S NOTE:Few places on Earth are as evocative — or as imperiled — as the vast grasslands of sub-Saharan Africa. In a new Conservation News series, “Saving the Savanna,” we look at how communities are working to protect these places — and the wildlife within.

    MARA NORTH CONSERVANCY, Kenya — Under a fading sun, Kenya’s Maasai Mara came alive.

    A land cruiser passed through a wide-open savanna, where a pride of lions stirred from a day-long slumber. Steps away, elephants treaded single-file through tall grass, while giraffes peered from a thicket of acacia trees. But just over a ridge was a sight most safari-goers might not expect — dozens of herders guiding cattle into an enclosure for the night. The herders were swathed in vibrant red blankets carrying long wooden staffs, their beaded jewelry jingling softly.

    Maasai Mara is the northern reach of a massive, connected ecosystem beginning in neighboring Tanzania’s world-famous Serengeti. Unlike most parks, typically managed by local or national governments, these lands are protected under a wildlife conservancy — a unique type of protected area managed directly by the Indigenous People who own the land.

    Conservancies allow the people that live near national parks or reserves to combine their properties into large, protected areas for wildlife. These landowners can then earn income by leasing that land for safaris, lodges and other tourism activities. Communities in Maasai Mara have created 24 conservancies, protecting a total of 180,000 hectares (450,000 acres) — effectively doubling the total area of habitat for wildlife in the region, beyond the boundaries of nearby Maasai Mara National Reserve.

    “It's significant income for families that have few other economic opportunities — around US$ 350 a month on average for a family. In Kenya, that's the equivalent of a graduate salary coming out of university,” said Elijah Toirai, Conservation International’s community engagement lead in Africa.

    © Jon McCormack

    Lions tussle in the tall grass of Mara North Conservancy.

    But elsewhere in Africa, the conservancy model has remained far out of reach.

    “Conservancies have the potential to lift pastoral communities out of poverty in many African landscapes. But starting a conservancy requires significant funding — money they simply don't have,” said Bjorn Stauch, senior vice president of Conservation International’s nature finance division.

    Upfront costs can include mapping out land boundaries, removing fences that prevent the movement of wildlife, eradicating invasive species that crowd out native grasses, creating firebreaks to prevent runaway wildfires, as well building infrastructure like roads and drainage ditches that are essential for successful safaris. Once established, conservancies need to develop management plans that guide their specified land use for the future.

    Conservation International wanted to find a way for local communities to start conservancies and strengthen existing ones. Over the next three years, the organization aims to invest millions of dollars in new and emerging conservancies across Southern and East Africa. The funds will be provided as loans, which the conservancies will repay through tourism leases. This financing will jumpstart new conservancies and reinforce those already in place. The approach builds on an initial model that has proven highly effective and popular with local communities.

    “We’re always looking for creative new ways to pay for conservation efforts that last,” Stauch said. “This is really a durable financing mechanism that puts money directly in the pockets of those who live closest to nature — giving them a leg up. And it’s been proven to work in the direst circumstances imaginable.”

    © Will McCarry

    Elijah Toirai explains current conservancy boundaries and potential areas for expansion.

    Creativity from crisis

    In 2020, the entire conservancy model almost collapsed overnight.

    “No one thought that the world could stop in 24 hours,” said Kelvin Alie, senior vice president and acting Africa lead for Conservation International. “But then came the pandemic, and suddenly Kenya is shutting its doors on March 23, 2020. And in the Mara, this steady and very well-rounded model based on safari tourism came to a screeching halt.”

    Tourism operators, who generate the income to pay landowners' leases, found themselves without revenue. Communities faced a difficult choice: replace the lost income by fencing off their lands for grazing, converting it to agriculture, or selling to developers — each of which would have had drastic consequences for the Maasai Mara’s people and wildlife.

    © Will Turner

    A black-backed jackal hunts for prey.

    “But then the nature finance team at Conservation International — these crazy guys — came up with a wild idea,” Alie said. “In just six months they put this entirely new funding model together: loaning money at an affordable rate to the conservancies so that they can continue to pay staff and wildlife rangers.”

    Conservation International and the Maasai Mara Wildlife Conservancies Association launched the African Conservancies Fund — a rescue package to offset lost revenues for approximately 3,000 people in the area who rely on tourism income. Between December 2020 and December 2022, the fund provided more than US$ 2 million in affordable loans to four conservancies managing 70,000 hectares (170,000 acres).

    The loans enabled families in the Maasai Mara to continue receiving income from their lands to pay for health care, home repairs, school fees and more. And because tourism revenues — not government funding — support wildlife protection in conservancies, this replacement funding ensured wildlife patrols continued normally, with rangers working full time.

    Born out of this emergency, we discovered a new way to do conservation.

    Elijah Toirai

    “The catastrophe of COVID-19 was total for us,” said Benard Leperes, a landowner with Mara North Conservancy and a conservation expert at Maasai Mara Wildlife Conservancies Association. “Without Conservation International and the fund, this landscape would have not been secured; the conservancies would have disintegrated as people were forced to sell their land to convert it to agriculture.”

    But it was communities themselves that proved the model might be replicable after the pandemic ended.

    “The conservancies had until 2023 before the first payment was due,” Toirai said. “But as soon as tourism resumed in mid-2021, the communities started paying back the loans. Today, the loans are being repaid way ahead of schedule.”

    “Born out of this emergency, we discovered a new way to do conservation.”

    A new era for conservation

    The high plateaus overlooking the Maasai Mara are home to the very last giant pangolins in Kenya.

    These mammals, armored with distinctive interlocking scales, are highly endangered because of illegal wildlife trade. In Kenya, threats from poaching, deforestation and electric fences meant to deter elephants from crops have caused the species to nearly disappear. Today, scientists believe there could be as few as 30 giant pangolins left in Kenya.

    Conservancies could be crucial to bringing them back. Conservation International has identified opportunities to provide transformative funding for conservancies in this area — a sprawling grassland northwest of Maasai Mara that is the very last pangolin stronghold in the country. The fund will help communities better protect an existing 10,000-hectare (25,000-acre) conservancy and bring an additional 5,000 hectares under protection. It provides a safety net, ensuring a steady income for the communities as the work of expanding the conservancy begins. With a stable income, communities can start work to restore the savanna and remove electric fences that have killed pangolins. And as wildlife move back into the ecosystem, the grasslands will begin to recover.

    In addition to expanding conservancies around Maasai Mara, Conservation International has identified other critical ecosystems where community conservancies can help lift people out poverty, while providing new habitats for wildlife. Conservation International has ambitious plans to restore a critical and highly degraded savanna between Amboseli and Tsavo National Parks in southern Kenya, as well as a swath of savanna outside Kruger National Park in South Africa.

    © Emily Nyrop

    A lone acacia tree in a sea of grass.

    Elephants, fire, Maasai and cattle

    Many of the new and emerging community conservancies have been carefully chosen as key wildlife corridors that would be threatened by overgrazing livestock.

    When the first Maasai Mara conservancies were established in 2009, cattle grazing was prohibited within their boundaries. When poorly managed, cattle can wear grasses down to their roots, triggering topsoil erosion and the loss of nutrients, microbes and biodiversity vital for soil health. It was also believed that tourists would be put off by the sight of livestock mingling with wildlife.

    © Emily Nyrop

    Cattle are closely monitored in the Maasai Mara to prevent overgrazing.

    However, over the years, landowners objected, lamenting the loss of cultural ties to cattle and herding. “That was when we changed tactics,” said Raphael Kereto, the grazing manager for Mara North Conservancy.

    Beginning in 2018, Mara North and other conservancies in the region started adopting livestock grazing practices to restore the savanna. Landowners agreed to periodically move livestock between different pastures, allowing grazed lands to recover and regrow,  mimicking the traditional methods pastoralists have used on these lands for hundreds, if not thousands, of years.

    “Initially, there was a worry that maybe herbivores and other wildlife will run away from cattle,” said Kereto. “But we have seen the exact opposite — the wildlife all follow where cattle are grazing. This is because we have a lot of grass, and all the animals follow where there is a lot of grass. We even saw a cheetah with a cub that spent all her time rotating with wildlife.”

    “It's amazing — when we move cattle, the cheetah comes with it.”

    The loans issued by the fund — now called the African Conservancies Facility — will enhance rotational grazing systems, which are practiced differently in each conservancy, by incorporating best practices and lessons from the organization’s Herding for Health program in southern Africa.

    © Will Turner

    An elephant herd stares down a pack of hyenas.

    For landowners like Dickson Kaelo, who was among the pioneers to propose the conservancy model in Kenya, the return of cattle to the ecosystem has restored a natural order.

    “I always wanted to understand how it was that there was so much more wildlife in the conservancies than in Maasai Mara National Reserve,” said Kaelo, who heads the Kenya Wildlife Conservancy Association, based in Nairobi.

    “I went to the communities and asked them this question. They told me savannas were created by elephants, fire and Maasai and cattle, and excluding any one of those is not good for the health of the system. So, I believe in the conservancies — I know that every single month, people go to the bank and they have some money, they haven't lost their culture because they still are cattle keepers, and the land is much healthier, with more grass, more wildlife, and the trees have not been cut.

    “For me, it’s something really beautiful.”


    Further reading:

    Will McCarry is the content director at Conservation International. Want to read more stories like this? Sign up for email updates. Also, please consider supporting our critical work.

  • Conservation International is helping recover a savanna habitat nearly twice the size of Manhattan.

  • “Nature is resilient — when given the chance.” A Conservation International study shows where trees can grow back on their own — and fight climate change.

  • "Before, we were working blind": A new Conservation International study gives scientists an unprecedented view into a remote tropical forest.

  • Conservation International is launching a historic conservation partnership to plant 1 billion trees and protect 1 million hectares across India, Bhutan, Bangladesh and Nepal.

  • More than one in three of the world’s tree species are at risk of extinction, according to the first Global Tree Assessment, published today.

  • Ocean protections are lagging dangerously. Here’s what it’s going to take to meet global goals, according to a Conservation International marine scientist.

  • Years of civil war left Mozambique’s national parks in ruins. But in one park, a decade of conservation has brought the savanna roaring back to life. Now, Conservation International and Peace Parks Foundation are replicating this success on a massive scale.