Orhideje trebaju njegu

Ističući hrvatske samonikle orhideje, vrlo aktivna i usjpešna UDRUGA BIOM objavila je u proljeće 2024. godine članak s molbom da se obrati pažnju na ove fascinantne i neprocjenjivo vrijedne biljke.

Orchis italica Orchis italica Frank Verhart

Kraljica biljki: Orhideja

Orhideje čine jednu od najzanimljivijih i najvećih porodica biljki, poznatu kao Orchidaceae. Iako postoji oko tisuću rodova, odnosno 20 do 30 tisuća vrsta, fascinantno je kako se svakodnevno otkrivaju nove vrste i hibridi, šireći već bogatu paletu ovih prekrasnih cvjetova.

Orchis Morio. Foto Udruga Biom iz newslettera

Orhideje su pravi svjetski putnici! Rasprostranjene su u gotovo svim dijelovima svijeta, osim ekstremnih polarnih i pustinjskih područja. Najveća koncentracija vrsta orhideja nalazi se u himalajskom području Nepala, dok ih možemo pronaći i u tropskim predjelima Azije, Južne i Srednje Amerike, pa čak i do arktičkog kruga u Patagoniji. Ipak, kada se u razgovoru spominju orhideje, većini ljudi prvo na pamet pada nekoliko kultiviranih vrsta i varijeteta koje kupujemo u cvjećarnicama. No mnogi ne znaju da orhideje nisu neke vrste samo iz dalekih tropskih kišnih šuma već da gotovo 200 vrsta i podvrsta divljih orhideja raste i u Hrvatskoj. Zahvaljujući tome ubrajamo se u sam vrh europskih zemalja po bogatstvu orhidoflore, a čak 19 vrsta je endemično. Orhideje rastu na raznolikom staništima, od vlažnih livada u nizinskom dijelu do šuma i šikara, a najveći broj vrsta raste na suhim travnjacima.

Sve su strogo zaštićene i zabranjeno ih je brati, sakupljati, uništavati ili iskopavati, a također su ugrožene i zbog zapuštanja i neodržavanja travnjaka koji se pretvaraju u šikare, uništavanja staništa i branja.

Orhideje u prirodnom staništu. Foto Udruga Biom iz newslettera

Iz perspektive botaničara, orhideje su jedna od najprostranjenijih, evolucijski mlađih, skupina biljaka uz koje se vežu brojne zanimljive priče. Orhideje se oprašuju uglavnom kukcima, te su zavođenje kukaca svojim mirisima, oblicima i bojama dovele do savršenstva. Suradnja s kukcima ovdje je dosegla nevjerojatno visoke razine: orhideje pokušavaju, i uglavnom uspijevaju, osigurati da kukci prenose pelud s cvijeta na cvijet a da pritom ne izgube praktički nijedno peludno zrnce, dobivajući zauzvrat nagradu u obliku slatkog nektara. Kemijske tvari koje oponašaju feromone kukaca toliko su vjerne originalu da neke vrste kukaca teško uspijevaju razlučiti radi li se o cvijetu ili o drugom kukcu s kojim se namjeravaju pariti. U Hrvatskoj su to orhideje iz roda Ophrys, među kojima ima i endemičnih vrsta. Tako učinkovit prijenos peludi u kombinaciji s “dobrom pripremom terena” odnosno brojnim sjemenim zamecima u tučcima orhideja, rezultiraju iznimno velikim brojem sjemenki koje orhideje proizvode. Kako ovdje orhideje računaju na kvantitetu više nego na kvalitetu, sjemenke su iznimno sitne te im je klijanje gotovo uvijek povezano s uspostavom mikorize, odnosno zajednice s gljivama. Uz njihovu pomoć klijanac će uspjeti dobiti dovoljno energije kako bi se razvio, budući da ga je roditeljska biljka opskrbila tek s minimalnom količinom hranjivih tvari i poslala u svijet.

Orchis simia. Foto Udruga Biom iz newslettera

Kako bi jasnije predočili koliko su sjemenke orhideja sitne, sjetite se vanilin šećera i varijanti s crnom “mahunom” koja je zapravo tobolac sa tisućama iznimno sitnih crnih sjemenki koje ljudi koriste kao začin, jer - prirodna aroma vanilije potječe od tropske orhideje Vanilla planifolia. 

Vanilla planifolia. Foto: Ana Maria Benivades reproducirano uz dopuštenje

No vratimo se još malo našim domaćim orhidejama i njihovom suradnjom s drugim vrstama. Nisu sve orhideje tako dobre kako se na prvu čine! Neke od njih žive u potpunosti na račun drugih biljaka i gljiva te uopće nemaju listove niti provode fotosintezu već parazitiraju na drugim biljkama kradući od njih hranjive tvari i vodu, a jedino što im je preostalo je proizvodnja sjemenki i osiguranje potomstva. Parazitske orhideje koje nalazimo u Hrvatskoj uglavnom pripadaju u tri roda a to su Neottia, Serapias i Limodorum. I ne samo to; sve su brojniji zaljubljenici u prirodu koji u potrazi za orhidejama obilaze travnjake, šume i šikare pokušavajući pronaći ove šarene i zanimljive biljke kako bi uživali u njihovoj ljepoti. Vrlo zanimljivih cvjetova su vrste rodova Orchis, Ophrys, Dactylorhiza, Himantoglossum te Cypripedium calceolus.

Jeste li znali?

  • Od osušenih i samljevenih gomolja vrsta Orchis proizvodi se topli, slatki napitak poznat kao salep i popularan na Bliskom istoku

  • Orhideja se smatra kraljicom cvijeća, a titulu joj je dao kineski filozof Konfucije. U drevnoj Kini orhideje su se koristile u medicinske svrhe još oko 700. godina prije Krista

  • Svoje ime orhideje vuku iz grčke riječi órkhis koja doslovno znači “testisi” zbog dva gomolja iz kojih izbija uspravna stabljika

Kako je proljeće vrijeme cvatnje većine orhideja s vrhuncem u travnju i svibnju, pozivamo vas da tijekom boravka u prirodi obratite malo pažnju i pokušate opaziti, zabilježiti i fotografirati neke od njih. A za one koji imaju vrt, voćnjak ili livadu imamo i dodatan zadatak: pričekajte s košnjom barem do kraja svibnja i omogućite da orhideje, ali i druge vrste, proizvedu sjemenke te si na taj način osiguraju novu generaciju. Istodobno ćete osigurati i izvor hrane kukcima oprašivačima koji tako dobro surađuju s biljkama već stotinama tisuća godina, omogućujući i nama ljudima dobre urode različitog voća i povrća kojeg bez njih gotovo uopće ne bi bilo

© BIOM

Zahvaljujemo Udruzi BIOM na dopuštenju korištenja članka i slika

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Orhideje trebaju njegu

Eco Environment News feeds

  • Big River Watch scheme asks general public to help monitor state of rivers after years of deregulation

    Rivers will be checked for sewage and other pollution by the general public this month in an attempt to assess the health of British waterways.

    Cuts to the UK regulators and a change in the law to allow water company self-monitoring of pollution in England mean there is little independent monitoring of the state of rivers in the UK.

    Continue reading...

  • A pioneering mission into a mysterious and violent world may reveal ‘speed bumps’ on the way to global coastal inundation

    There are stadium-sized blocks of ice crashing from the soaring face of the Kangerlussuup glacier in western Greenland. Fierce underwater currents of meltwater are shooting out from its base and visibility below the surface is virtually zero thanks to a torrent of suspended mud and sand. It’s little wonder scientists have never explored this maelstrom.

    Yet today, they are sending in a multimillion-dollar remotely operated submarine, potentially to its death. As the scientists onboard the Celtic Explorer research ship repeatedly say: “It’s a high risk, high reward mission.”

    Continue reading...

  • This year will more than likely end up the warmest humanity has measured, reports European climate service

    Summer 2024 sweltered to Earth’s hottest on record, making it even more likely that this year will end up as the warmest humanity has measured, the European climate service Copernicus reported on Friday.

    And if this sounds familiar, that’s because the records the globe shattered were set just last year as human-caused climate change, with a temporary boost from an El Niño, keeps dialing up temperatures and extreme weather, scientists said.

    Continue reading...

  • Rusland, Cumbria: We’ve sadly lost some committee members in recent times, but after nearly 140 years, the show must go on

    Next year, my husband will be the president of the 140th annual Rusland Valley Horticultural Show, so this year he must attend as vice-president and shadow the incumbent president to see what his duties will be. We attended the show last Saturday and, thankfully, it was a warm, dry day – not the torrential rain that we have had on recent Rusland Show days.

    After reporting to the secretary’s tent, we watched the long fell race runners coming in. One had taken a wrong turning and was disappointed not to win. There were then shorter running races on the grass track, before the short fell race up the hill behind Whitestock Hall. All the while, there was a hum of activity on the field as children practised circus skills, and in the craft tent people demonstrated local crafts such as swill basket-making.

    Continue reading...

  • Exclusive: Campaigners accuse ministers of making misleading promises about protecting green belt sites

    Huge expanses of green belt land in England could be built on to meet government housing targets, it has emerged, with guidelines saying that councils lacking enough brownfield sites will be expected to offer untouched plots for construction.

    The proposals, set out in consultation documents for the revised planning rules across England, prompted condemnation from campaigners, who accused ministers of making misleading promises about protecting the green belt.

    Continue reading...

  • Many ready-to-drink cocktails have as much sugar as Coca-Cola – but a loophole avoids the ‘ultra-processed’ tag

    If you’ve browsed the refrigerated section of a liquor store recently, a bevy of pre-mixed cocktails may have caught your eye – piña coladas, vodka mules, rum and cokes, even a mojito. And if you’ve cracked one open, you may have thought, “A little sweet for my taste, but not bad.” Turn the bottle around to look for the nutrition facts label to figure out exactly how much sugar or artificial sweetener is in there … and you’re likely to come up empty.

    Many ready-to-drink cocktails and alcopops contain as much sugar as carbonated beverages like Coca-Cola. All that sugar – and other additives – has many alcoholic beverages falling into the category of “ultra-processed foods” (UPF). But unlike other sugary beverages, most alcoholic drinks aren’t required to print nutrition facts – opening up a loophole for ultra-processed foods to unknowingly sneak their way into our diets.

    Continue reading...

  • It’s the world’s most popular fruit, but the Cavendish banana is at risk of being wiped out. Queensland scientists say they may have the answer

    When two biotechnologists fly from Brisbane to Darwin on Saturday, they will drive the Kakadu road to Humpty Doo and eat what has the potential to become one of the more consequential mouthfuls of banana in the history of the planet’s most popular fruit.

    Whoever bites first will not only become the first person to taste a genetically modified fruit grown in Australia, they shall have the first taste of the first GM banana approved for commercial production anywhere in the world.

    Continue reading...

  • Plastic recycling is failing to scale anywhere near fast enough and remains a marginal activity in the sector

    Here’s some sobering facts about plastic. Australia produces more single-use plastic waste per capita than any other country except Singapore, according to a Minderoo Foundation report. And our plastic consumption is going up: it increased by 60% from an estimated 92kg per person in 2000 to 148kg per person in 2020-21, according to the Australia Institute. Soft plastics – those that can be scrunched into a ball – are almost always single-use.

    On top of that, the latest Plastic Waste Makers Index found that despite massive consumer awareness campaigns and regulations, there is now more single-use plastic in circulation globally than ever – an additional 6 million metric tons (MMT) generated in 2021 compared with 2019 – and it is still almost entirely made from fossil fuel-based “virgin” feedstocks.

    Continue reading...

  • Post-Covid hunger for travel is taking a heavy toll on the environment amid race to net zero, say experts

    For some people, summer holidays are a relaxing break from daily life, a blissful chance to hit the sunbed and lie flat for as long as humanly possible. Other people are on the hunt for new places and adventure – plummeting down a hill on the back of a bike or tied to flimsy fabric and pulled through the air. Others still are on a quest for culture, cuisine or enlightenment – or, ideally, all three and then a nap. Travel is, most people seem to feel, amazing.

    The result has been an economic boon for some parts of the world that has shifted money across oceans and into impoverished communities. But it has come at a cost to the planet that travellers have long overlooked.

    Continue reading...

  • Donald Trump gets everything wrong about the climate crisis. The results of the vote in November could reverberate for a million years

    Here is the biggest thing happening on our planet as we head into the autumn of 2024: the Earth is continuing to heat dramatically. Scientists have said that there’s a better than 90% chance that this year will top 2023 as the warmest ever recorded. And paleoclimatologists were pretty sure last year was the hottest in the last 125,000 years. The result is an almost-cliched run of disasters: open Twitter/X anytime for pictures of floods pushing cars through streets somewhere. It is starting to make life on this planet very difficult, and in some places impossible. And it’s on target to get far, far worse.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.