Pesticidi, zarada, mučenje

Izraz očajnog terora na majmunčevu licu nezaboravna je slika, noćna mora svakome tko je iole empatičan prema žrtvama mučenja, bio to čovjek ili životinja. Životinje su najveće žrtve opasnih kemikalija.

Ipak, u piktogramima upozorenja koji se pojavljuju na pakiranjima kemikalija životinje nisu uključene.

Marketinški genij osmislio je izraz “sredstva za zaštitu bilja”, blagi eufemizam kojim prikriva stvarnost otrovnih kemijskih pesticida. Osigurao je paravan za buduće marketinške trikove, oksimoron “sigurni pesticidi” i povezani koncept “održivog korištenja pesticida”. “Konvencionalna poljoprivreda” još je jedan pogrešan pojam, pokušaj kojim nas se pokušava uvjeriti da je poljoprivreda bazirana na kemijskim pesticidima oduvijek bila norma. Sve ove besramne zablude osmišljene su da zbunjuju javnost te lokalne, državne i međunarodne vlasti navuku da daju podršku agrokemijskoj industriji i njezinoj ogromnoj zaradi.

U studenom 2019. godine novoizabrana hrvatska ministrica poljoprivrede Marija Vučković usprotivila se zabrani glifosata, sastavnog dijela najčešće korištenih pesticida na svijetu, uključujući “Roundup”. Dana 2. ožujka 2020. u pisanom odgovoru na pitanje od portala 'Total Croatia News'  postavljeno u skladu sa Zakonom o slobodi informiranja, službena podrška ministarstva potvrđena je iznijevši da nema “bitnih znanstvenih dokaza” o štetnosti glifosata. Ovo je iznenađujuće, budući da postoji mnogo vjerodostojnih znanstvenih dokaza da glifosat može biti vrlo opasan za zdravlje i okoliš.

Ključni problem je pitanje “znanstvenih dokaza”. U Europskoj uniji, kao i Sjedinjenim američkim državama, odobrenja kojima se dozvoljava oglašavanje i uporaba pesticida, gotovo se isključivo temelje na neobjavljenim “znanstvenim istraživanjima” koju sponzorira agrokemijska industrija. Za razliku od toga, nezavisna istraživanja objavljene u renomiranim časopisima zanemaruju se. U slučaju glifosata, ovo je dovelo do kontradikcije između zaključka Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC, agencija za rak u sklopu Svjetske zdravstvene organizacije) da je glifosat “vjerojatno genotoksičan i kancerogen” (link na engleskom) te suprotnog stajališta promovirano od strane Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) (link na engleskom) i Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA) (link na engleskom). Dok se IARC oslanja na propisno provjerena objavljena istraživanja (link na engleskom), EFSA i EPA u obzir su uzeli samo istraživanja sponzorirana od strane industrije koja su uglavnom neobjavljena a često i tajna. U Europi procedure za autorizaciju pesticida su znatno neispravne

Majmun sjedi u strahu, stegnutog vrata, tjednima i mjesecima se bespomoćno podvrgavajući svakodnevnom mučenju uzorkovanja otrova dok ga smrt ne stigne.

Europska unija primjenjuje načela dobre laboratorijske prakse (DLP) (link na engleskom) kao sredstvo kojim osigurava da se laboratorijska ispitivanja “ispravno” provode. Ovaj sustav daleko je od pouzdanog. Izvješće objavljeno 2020. godine (link na engleskom) otkrilo je da je laboratorij farmakologije i toksikologije (LFT) u Hamburgu tijekom razdoblja od nekih 15 godina lažiralo DLP istraživanja o toksičnosti, na primjer, zamjenom umrlih životinja živim te zataškavanjem otkrića o raku. Hamburški LFT provodi regulaciona istraživanja u ime farmaceutske i kemijske industrije, stoga se može zaključiti da su rezultati manipulirani kako bi odgovarali interesima industrije. LFT odgovaran je za brojna istraživanja glifosata od kojih su neki korišteni kada je supstanca ponovno odobrena od strane Europske unije 2017. godine.

Kemijski pesticidi potencijalno su opasni tijekom proizvodnje, distribucije i primjene; otrovi se mogu širiti zrakom, zemljom i vodom; može ih se dalje prenijeti preko obuće i odjeće; izdržljivi su u okolišu gdje se mogu akumulirati; prevladavaju u hrani koju jedemo, koja je proizvodena "konvencionalnim" metodama. “ Sigurne razine opasnih tvari definiraju se kao količine koje ne prelaze određenu granicu. Ta granica predstavlja teoretsku količinu koja može načiniti štetu, okolišu a osobito ljudskom zdravlju. Količina bilo kojeg dozvoljenog pesticida u hrani je dana kao "maksimalna razina ostataka" ili MRO. Europska agencija za kemikalije (ECHA) 07. ožujka izdala je popis od 4612 odobrenih biocidnih proizvoda i 854 aktivnih biocidnih tvari. Budući da popis ne uključuje fungicide i herbicide, isti nije potpun. 200 tvari identificirano je kao "vrlo zabrinjavajuće" (tj. izrazito opasno), a ECHA otvoreno je priznala da je agrokemijska industrija kriva što potrošačima nije pružila odgovarajuće informacije i upozorenja o rizicima (link na engleskom). Popis pesticida koji se koristi u Hrvatskoj, a koji popisuje Eco Hvar, na prvi pogled pokazuje da je velika većina potencijalno vrlo štetna za ljudsko zdravlje, a velik broj može biti i fatalan.

Ispitivanje radi utvrđivanja takozvane razine sigurnosti za pojedinačne tvari potpuno je irelevantno za stvarnost uporabe pesticida. U praksi, gdje se primjenjuje takozvana konvencionalna poljoprivreda, više kemikalija se obično primjenjuje na jednom području. Nitko ne može znati kakvi bi njihovi kombinirani učinci mogli biti na okoliš, divlje životinje te zdravlje ljudi ili životinja. Ispitivanje pesticida na životinjama kakvo se do sad prakticiralo nebitno je, neetično i strašno okrutno. ECHA navodi da treba koristiti alternativne vrste testiranja (link na engleskom), a testiranje na životinjama kao posljednje sredstvo. To se ne događa. Na tisuće životinja svih vrsta bilo je i nastavlja biti mučeno i žrtvovano u uzaludnim pokušajima da se dokaže nemoguće, a to je da su pesticidi možda "sigurni". Nema šanse.

Više detalja o laboratorijskoj prijevari možete pročitati na ovoj poveznici(link na engleskom) ali BUDITE UPOZORENI! Informacije su uznemirujuće, osobito ako ste ljubitelj životinja. Ako ste punoljetni državljanin EU, možete poduzeti mjere protiv industrije pesticida i njegove bezočne prakse potpisivanjem europske građanske inicijative "Spasimo pčele i poljoprivrednike", kampanja za progresivno smanjenje uporabe pesticida diljem regije, ujedno i za obnavljanje biološke raznolikosti i pružanje podrške poljoprivrednicima kako bi im se pomoglo u tranziciji s pesticida na sigurnije primjene u poljoprivredi. Ako želite učiniti nešto na praktičnoj razini, odabir kupovine samo organskih proizvoda najsnažnija je poruka koju možete poslati onima koji kontroliraju proizvodnju hrane a time činite i najbolje za svoje zdravlje.

© Vivian Grisogono, ožujak 2020.

Prijevod: Dinka Barbić

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi, zarada, mučenje

Eco Environment News feeds

  • Funeral for fossil fuels held as part of ‘Great People’s March’ calling on governments to step up climate efforts

    The streets of Belém echoed with indigenous chants, classical Brazilian songs and calls for environmental justice on Saturday as tens of thousands of people marched to demand urgent action on the climate and nature crisis.

    Activists from around the world converged on the Amazonian host city of COP30, urging negotiators to ramp up ambition.

    Continue reading...

  • Desert kingdom depends on oil dollars but its people already face a climate ‘at the verge of livability’. What’s going on?

    Continue reading...

  • A huge cleanup effort has seen volunteers working to remove beads by hand and machine. They can only wait and see the extent of damage to wildlife and dune habitat

    Just past a scrum of dog walkers, about 40 people are urgently combing through the sand on hands and knees. Their task is to try to remove millions of peppercorn-sized black plastic biobeads from where they have settled in the sand. Beyond them, a seal carcass grins menacingly, teeth protruding from its rotting skull.

    Last week, an environmental disaster took place on Camber Sands beach, on what could turn out to be an unprecedented scale. Eastbourne Wastewater Treatment Works, owned by Southern Water, experienced a mechanical failure and spewed out millions of biobeads on to the Sussex coastline. Southern Water has since taken responsibility for the spill. Ironically, biobeads are used to clean wastewater – bacteria attach to their rough, crinkly surface and clean the water of contaminants.

    Camber Sands is one of England’s most popular beaches, with rare dune habitat

    Continue reading...

  • Respected ocean expert Katy Soapi continues to advocate to protect Tetepare, one of the last untouched places in Solomon Islands

    Scientist Katy Soapi’s earliest memories are of the sea. She grew up on Rendova, a lush island in western Solomon Islands, and life centred around the ocean.

    “I remember when the big waves came, we would dive under them and come up laughing on the other side. Being part of those natural elements brought me so much joy.”

    Continue reading...

  • Area’s MP says it would cost more than local council’s annual budget to remove the 10-metre high pile of waste

    Fly-tippers have dumped a “mountain of illegal waste” in Oxfordshire so large that removing it could cost more than the local council’s annual budget, the area’s MP has said.

    Hundreds of tonnes of waste, stacked 10 metres high, appeared in a field between the River Cherwell and the A34 near Kidlington. One charity called the huge dump of rubbish “an environmental catastrophe unfolding in plain sight”.

    Continue reading...

  • In January the island’s beaches were inundated with waves of plastic pollution, a phenomenon that has been getting worse by the year. Photographer and film-maker Sean Gallagher travelled to Bali to document the increasing tide of rubbish washing up on beaches and riverbanks, and the people facing the monumental challenge of cleaning up. His portraits are on show now as part of the 2025 Head On photo festival at Bondi Beach promenade until 30 November

    Continue reading...

  • Cranbrook, Kent: We have no culture of consuming acorns in Britain, but they have a place in my kitchen, especially in a boom year such as this

    I tire of hearing the term “abundance” in relation to autumn, and yet the word unavoidably reverberates as the season unfolds, until even I am tempted to use it. Wild food is everywhere, as is a frenzy of gathering and preservation, a ritualised nod to that which was once essential.

    Not every year is the same, though. Several species don’t fruit every autumn, but instead coordinate with others of their kind on so called mast years to produce a bumper crop: a highly evolved tactic that serves to overwhelm the frenzied gatherers, both human and animal, so enough seed will survive to germination.

    Continue reading...

  • Climate summit in Brazil needs to find way to stop global heating accelerating amid stark divisions

    “It broke my heart.” Surangel Whipps, president of the tiny Pacific nation of Palau, was sitting in the front row of the UN’s general assembly in New York when Donald Trump made a long and rambling speech, his first to the UN since his re-election, on 23 September.

    Whipps was prepared for fury and bombast from the US president, but what followed was shocking. Trump’s rant on the climate crisis – a “green scam”, “the greatest con job ever perpetrated”, “predictions made by stupid people” – was an unprecedented attack on science and global action from a major world leader.

    Continue reading...

  • Host uses Indigenous concepts and changes agenda to help delegates agree on ways to meet existing climate goals

    Shipping containers, cruise ships, river boats, schools and even army barracks have been pressed into service as accommodation for the 50,000 plus people descending on the Amazon: this year’s Cop30 climate summit is going to be, in many ways, an unconventional one.

    Located in Belém, a small city at the mouth of the Amazon river, the Brazilian hosts have been criticised for the exorbitant cost of scarce hotel rooms and hastily vacated apartments. Many delegations have slimmed down their presence, while business leaders have decamped to hold their own events in São Paulo and Rio de Janeiro.

    Continue reading...

  • Brazil’s president welcomes world leaders while navigating divided government, promising action on deforestation and emissions

    Brazil’s president, Luiz Inácio Lula da Silva, has welcomed world leaders to Belém for the first climate summit in the Amazon, where conservationists hope he can be a champion for the rainforest and its people.

    But with a divided administration, a hostile Congress and 20th-century developmentalist instincts, this global figurehead of the centre left has a balancing act to perform in advocating protection of nature and a reduction of emissions.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen