Bože čuvaj naše pčele!

Pčele umiru zastrašujućom brzinom. Čovječanstvo okrutno uništava biološku raznolikost.

Bumble bee approaching borage plant. Bumble bee approaching borage plant. Photo: Vivian Grisogono

Pčele su samo jedna od bezbrojnih žrtava nemilosrdnih antiekoloških aktivnosti, uključujući neopravdanu, loše kontroliranu upotrebu kemijskih pesticida. Ove politike protiv prirode diktiraju komercijalni i politički interesi. Svijetu treba hitna promjena mišljenja!

Možemo li bez pčela i drugih oprašivača?

Većina ljudi je svjesna da su pčele i svi ostali oprašivači vitalni za naše prirodne resurse, posebice za opskrbu hranom. Za mnoge će biti iznenađenje da pčele imaju vrlo malo zaštite prema postojećim međunarodnim i europskim zakonima. To se sramotno primjećuje u propisima koji bi trebali osigurati 'sigurnost' službeno odobrenih kemijskih pesticida. Insekticidi su neselektivni i, po definiciji, vrlo je vjerojatno da će naštetiti pčelama. Druge vrste pesticida također štete pčelama, primjerice proizvodi na bazi glifosata, vjerojatno najraširenijeg pesticidnog sredstva u svijetu.

Vrlo malo oznaka pesticida upozorava na rizike za pčele. Zašto?

Vlasti u Ujedinjenim narodima i Europskoj uniji nisu se previše obazirale na sudbinu pčela posljednjih desetljeća. Upozorenja o opasnostima za pčele nisu uključena u dvije vodeće liste opasnosti od pesticida. Prilično čudno, kada se uzme u obzir koliko je pesticida za koje se zna da su opasni za naše oprašivače. Ali nije tako čudno kada se shvati koliko je manjkav sustav za odobravanje kemijskih pesticida, počevši od činjenice da se odobrenja temelje na neobjavljenim istraživanjima koja financira industrija, dok se suprotno tome recenzirane neovisne studije uglavnom ignoriraju dok se ne dokaže bez sumnje, mnogo godina kasnije. Da li ne bi trebalo biti obrnuto?

Pčela stolar. Foto: Vivian Grisogono

Kasno buđenje

Vlasti Europske unije kasno su shvatile da su pčele neophodne i da nisu zaštićene. U prosincu 2020. Europska agencija za kemikalije (ECHA) objavila je sažetak povratnih informacija o konzultacijama (na engleskom) „Preliminarna razmatranja za ECHA-ine smjernice o „Metodologiji za procjenu rizika za pčele i druge neciljane oprašivače člankonožaca od uporabe biocida”. U dokumentu se navodi (str. 6): "U trenutno dostupnim smjernicama o biocidima samo se ograničeno spominje procjena rizika za pčele i druge oprašivače. U smjernicama se navodi da trenutno nije dostupna nikakva metoda o tome kako izvršiti procjenu rizika za pčele i ne - ciljati oprašivače člankonožaca za biocide." Dokument naglašava zbrku uzrokovanu odvajanjem pesticida na 'sredstva za zaštitu bilja' i 'biocide', s različitim kriterijima za sigurnosne zahtjeve, pod pretpostavkom da se prvi koriste uglavnom na otvorenom, a drugi uglavnom u zatvorenom prostoru - što nije slučaj. Praksa 'zamagljivanja', koja se koristi nekoliko puta godišnje u cijeloj Hrvatskoj, uključuje raspršivanje kemijskih pesticida definiranih kao biocidi iz cestovnog vozila ili zrakoplova neselektivno po okolišu u gradovima i ruralnim područjima.

U svibnju 2023. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je ažurirane smjernice „Revidirane smjernice o procjeni rizika proizvoda za zaštitu bilja na pčele (Apis mellifera, Bombus spp. i pčele samice)”. Jasno je da u EU-u procesi poboljšanja teoretskih mjera za zaštitu pčela traju predugo (tekstovi na engleskom). Potrebna je hitna akcija jer je situacija kritična.

Kašnjenja koštaju živote pčela

Uz druge moguće čimbenike, pesticidi se dugo vremena povezuju s gubicima pčela. Nakon što su kemijski pesticidi odobreni na temelju studija koje je financirala industrija, potrebno je mnogo godina da istraživači utvrde točne mehanizme štete pčelama i drugim oprašivačima od raznih različitih tvari. Na primjer, fokus je bio na šteti koju čine neonikotinoidi, što je na kraju rezultiralo zabranom samo tri neonikotinoidna insekticida: proces je trajao od 2013. do 2017. (link na engleskom), a ni tada zabrana nije bila potpuna. U međuvremenu, jasno je da su mnoge druge vrste insekticida štetne za pčele, na primjer insekticidi na bazi sulfoksamina (članak na engleskom).

Gubici pčela: jesu li znanstveni dokazi zaista potrebni ?

Promatranje je brže od znanstvenog istraživanja i trebalo bi biti predvodnik sigurnosnih praksi. Masovni iznenadni gubitak pčela dogodio se u travnju 2023. godine u Međimurju u sjevernoj Hrvatskoj pri nepravilnoj uporabi dopuštenog piretroidnog insekticida. Ovo je bio treći incident velikih gubitaka pčela u regiji i nije bilo sumnje u vezu između smrti pčela i uporabe pesticida. U sličnom incidentu 2022. Ministarstvo poljoprivrede potvrdilo je da je krivac uporaba pesticida.

Poznato je da je praksa zamagljivanja koja se u Hrvatskoj događa svake godine štetna za pčele, pa je treba prekinuti. U lipnju 2023. katastrofalni gubici pčela uslijedili su nakon prskanja insekticidima iz zraka u blizini Osijeka. Nažalost, uzalud su do sada Hrvatski pčelski savez (Pčelarstvo.hr) i pčelari vodili kampanju protiv te prakse, ističući da zamagljivanje donosi mnogo štete, a malo koristi.

Čak i ako postoji samo sumnja na vezu između pesticida i gubitaka pčela, to bi trebalo biti dovoljno za reviziju dozvola za pesticide.

Bumbar na kalistemonu. Foto: Vivian Grisogono

Zakon bi trebao postojati...

Zapravo, postoji zakon. To se zove Načelo predostrožnosti, koje bi trebalo zaštititi ljude i okoliš od štete uzrokovane bilo kojom politikom ili radnjom. Navedeno je u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Načelo predostrožnosti trebalo bi se primjenjivati na kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006 — poznata kao REACH). Međutim, tijekom godina to se uglavnom ignoriralo kada su u pitanju odobrenja pesticida. Doista, čini se da prevladava suprotno načelo: pretpostaviti da je tvar bezopasna, odgoditi reviziju što je dulje moguće, odlučiti da je proizvod opasan tek kada nakupljeni dokazi toliko jaki da se ne mogu poreciti.

Nastali kaos

Da se načelo predostrožnosti primijenilo u praksi, mnogo se štete moglo izbjeći. Procedure zabrane opasnih pesticida traju predugo, a jasno je da uopće nisu trebali biti odobreni. Čak i kada su zabranjene, zabrane su često samo djelomične ili neprovedive.

Ovo je samo nekoliko primjera neprimjenjivanja načela predostrožnosti:

- sustav 'kandidata za zamjenu' potpuno je pogrešan jer dopušta nastavak uporabe poznatih opasnih tvari sve dok se ne pronađe 'sigurnija' alternativa. Da ne spominjemo da bi se, s obzirom na nedostatke u sustavu odobrenja, zamjena mogla pokazati jednako lošom, ili čak i gorom od svoje prethodnice.

- Permetrin, piretroidni insekticid, otkriven je 1973. i prisutan je u širokom spektru proizvoda, unatoč ozbiljnim mogućim štetnim učincima za ljude i okoliš. Zabranjen je kao 'proizvod za zaštitu bilja' u prosincu 2000., nakon izvješća Europske komisije o reviziji od 13. srpnja 2000. u kojem je navedeno: "Zaključak iz procjena napravljenih na temelju dostavljenih informacija, niti jedan proizvod za zaštitu bilja koji sadrži predmetnu aktivnu tvar Od [permetrina] se očekuje da općenito zadovolji zahtjeve utvrđene u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b) Direktive Vijeća 91/414/EEC." Međutim, kao biocid odobren je do 30. travnja 2026. Postoji oko 78 proizvoda na bazi permetrina i proizvoda na popisu biocidnih proizvoda Ministarstva zdravstva RH (kolovoz 2022.), od kojih su se neki redovito koristili za postupke zamagljivanja u Hrvatskoj tijekom godina.

- Cipermetrin, također piretroidni insekticid, prvi je put sintetiziran 1974. Ponovno je odobren kao 'sredstvo za zaštitu bilja' od 01.02.2022. - 31.01.2029., pod uvjetom da se ne koristi kada se biljke bilo koje vrste su u cvijetu (zakon 24/11/2021). Na popisu biocida Ministarstva zdravstva RH nalaze se 53 proizvoda na bazi cipermetrina. Unatoč ozbiljnim mogućim zdravstvenim rizicima, osim poznatih rizika za oprašivače, proizvodi na bazi cipermetrina još uvijek se koriste za zamagljivanje u Hrvatskoj u 2023. godini.

- Lindane je organokloridni insekticid, akaricid i rodenticid. Kemikalija je prvi put sintetizirana davne 1825. Općenito se smatralo da 'bez opasnosti za zdravlje' (Svjetska zdravstvena organizacija, 1991. - na engleskom ), unatoč indikacijama koje su već tada pokazivale suprotno. Dugi niz godina naširoko se proizvodio i koristio kao insekticid sve do 1990-ih u Europi. Njegova uporaba u poljoprivredi zabranjena je 2009. Lindane je potencijalno izuzetno štetan za pčele, okoliš i ljude, ali je još uvijek dopušten, posebno u Sjedinjenim Državama, za ograničenu medicinsku upotrebu u liječenju šuge i ušiju. Unatoč zabrani u Europskoj uniji, studija Europskog parlamenta iz 2016., 'Lindane, (postojani organski zagađivač) u EU', u uvodnom je sažetku istaknula: "Njegova postojanost, bioakumulativna i toksična svojstva, izlijevanja iz bivših proizvodnih mjesta i ilegalni odlaganje HCH-otpada, izazvali su ozbiljnu zabrinutost.." Lindane je pronađen testovima na uzorcima kose kod stanovnice Vrisnika i stanovnika grada Hvara na otoku Hvaru u srpnju 2023.

Duga istraživanja i izrazi opravdane zabrinutosti zaslužuju pozitivan zaključak

Na prvi je pogled bilo zagonetno da se po otoku Hvaru i drugdje u Hrvatskoj neselektivno prskaju tvari zabranjene u EU. Bilo je potrebno oko dvanaest godina da se povežu različiti čimbenici koji sadašnju upotrebu pesticida čine opasnom i neodrživom.

Kada su lokalne i državne vlasti prvi put ispitane o korištenju proizvoda zabranjenih u EU-u u godišnjim akcijama zamagljivanja na Hvaru, odgovor je bio da su tvari dopuštene za tu uporabu i da je sve to 'savršeno sigurno'.

Sada je očito da, uz katastrofalne nedostatke u procesima odobravanja, neusklađenost između odobrenja 'sredstava za zaštitu bilja' i biocida pridonosi rastućoj ekološkoj katastrofi, čiji je gubitak pčela samo jedan od simptoma. Vlasti EU-a tek su shvatile da pčele nisu zaštićene, nakon svih godina u kojima su odobravali pesticide koji štete pčelama.

Dužnost je zakonodavaca i korisnika pesticida ispraviti situaciju. Može se. Još nije kasno da spasimo našu prekrasnu okolinu.

Ali dok čekamo, što drugo možemo raditi nego moliti?

 

„BOŽE ČUVAJ PČELE - I NAS!”

 

© Vivian Grisogono, MA (Oxon), 01.08.2023

 
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Bože čuvaj naše pčele!

Eco Environment News feeds

  • Full of clovers and dandelions, with a hard-wearing rye grass, the approach is environmentally friendly and usable

    Is there a perfect formula for a hard-wearing flower lawn that is good for pollinators, dogs and people?

    The immaculately mown green has fallen out of favour in recent years owing to its lack of support for biodiversity. But there have also been complaints about the tall wildflower meadows that grow during “no mow May” and are less usable for humans and pets.

    Continue reading...

  • Hundreds of projects supported by USAID have been thrown into doubt, as fears grow of an increase in crimes such as poaching and trafficking

    When the guns finally fell silent in 1992, little was left alive in Gorongosa national park. During the 15 years of Mozambique’s civil war – in which more than a million people died – the country’s wildlife also paid a terrible price. Poaching for meat and ivory was so intense that the small surviving elephant population rapidly evolved to lose their tusks. Leopards, wild dogs and spotted hyenas had all disappeared. Populations of zebra, buffalo and other herbivores had collapsed.

    In the following years, a huge effort to restore the park took shape. Led by the philanthropist Gregory Carr and Mozambique’s government, it was the start of the park’s journey to becoming one of Africa’s most celebrated wildlife conservation success stories. Today, elephants, lions, hippos, antelope, painted wolves, hyenas and leopards all thrive in the park once again – thanks to work that for the past 20 years has been supported by a long-term partnership with USAID.

    Continue reading...

  • Experts say previous economic models underestimated impact of global heating – as well as likely ‘cascading supply chain disruptions’

    Economic models have systematically underestimated how global heating will affect people’s wealth, according to a new study that finds 4C warming will make the average person 40% poorer – an almost four-fold increase on some estimates.

    The study by Australian scientists suggests average per person GDP across the globe will be reduced by 16% even if warming is kept to 2C above pre-industrial levels. This is a much greater reduction than previous estimates, which found the reduction would be 1.4%.

    Continue reading...

  • Perhaps the most awe-inspiring of over 2,000 species is the amber comet, thought to only remain in Texas and Mexico

    If invertebrates are mostly unheralded workers that keep life on Earth ticking over, then fireflies are the rare flamboyant stars that help make that life worth living. They are Elton John in platform shoes and outlandish glasses at his piano, they are Sabrina Carpenter in a glamorous dress as she drops her towel on stage.

    Much like a Hollywood starlet who lounges around all day in a dressing gown eating crisps only to emerge later in stunning fashion on the red carpet, fireflies are creatures of the night, where their spectacular light shows both enchant and confound us.

    Between 24 March and 2 April, we will be profiling a shortlist of 10 of the invertebrates chosen by readers and selected by our wildlife writers from more than 2,500 nominations. The voting for our 2025 invertebrate of the year will run from midday on Wednesday 2 April until midday on Friday 4 April, and the winner will be announced on Monday 7 April.

    Continue reading...

  • Exclusive: Moetai Brotherson fears environmental risks of controversial practice and says independence from France must not be ‘rushed’

    French Polynesia’s president has issued a stark warning over the risks of deep-sea mining, saying it will be allowed in his territory “over my dead body” as he argues the potential for environmental damage outweighs any benefits.

    Moetai Brotherson’s comments to the Guardian come as countries in the Pacific and elsewhere grapple with whether to extract minerals from the sea floor. Deep-sea mining has not yet begun, but some companies and countries are exploring the practice, which could start in the coming years.

    Continue reading...

  • Wincle, Cheshire: These UK winter visitors herald their departure by tuning their voices to the flock’s exuberant tuneless wanderings

    On the path to Wincle Minn, I heard redwings singing from the treetops. It was notable because, while 700,000 of them winter in these islands, barely 50 stay to breed. Yet the birds migrating back to Iceland or Scandinavia, lulled by increases in day length and temperature, start to tune up until the whole flock catches this pre-song habit. The collective voices mark a very specific moment in the year and, as much as the sight of a swallow, tuneless late March redwing rehearsals speak only of spring.

    It wasn’t so much a sound as a soundscape or sonic atmosphere: a seamless layer of twittering mixed with awkward rubbery squalling, yet also scraps of sweetness. A recurrent element was a five-six note running of scales, up or down, with a hint of song thrush but of song thrush song stuttering, or as if the phrases had spilled out inadvertently.

    Continue reading...

  • Locals are feeling the impact of the more than 17,000 tonnes of uncollected rubbish in the city’s streets

    “I’m afraid to open my front door, they’re everywhere,” said Mary Dore, eyeing the ground outside her house in Balsall Heath suspiciously. “They run out from under the cars when you get in, they’re going in the engines. They chewed through the cables in my son’s car, costing him god knows how much.

    “There’s one street I can’t walk my dog because they come running out of the grass and the piles of rubbish. One time I screamed.”

    Continue reading...

  • New Zealand’s docile, solitary and elusive ‘god of ugly things’ does wonders for the forest-floor ecosystem

    Are you sick of throwing yourself on the altar of unrealistic beauty standards? Do you long to celebrate the delightfully monstrous, to give the spiny stuff of shadows their day in the sun? Then consider the mighty wētāpunga – an endemic New Zealand insect so revered for its unconventional beauty its name means “god of ugly things”.

    This forest behemoth is thought to be the heaviest adult insect in the world, with a female weighing as much as a mouse or a sparrow. Its body can grow up to 10cm long (nearly 4in) and its leg span can be as wide as 20cm. Once found across parts of the North Island, the vulnerable wētāpunga – the largest of 70 wētā species – now resides entirely on a smattering of predator-free islands near Auckland.

    Between 24 March and 2 April, we will be profiling a shortlist of 10 of the invertebrates chosen by readers and selected by our wildlife writers from more than 2,500 nominations. The voting for our 2025 invertebrate of the year will run from midday on Wednesday 2 April until midday on Friday 4 April, and the winner will be announced on Monday 7 April.

    Continue reading...

  • Northern Ontario is seeing a ‘shorter window’ for ice roads that deliver vital supplies to remote First Nations

    At first there was no answer on the satellite phone. But on the third call, Donald Meeseetawageesic heard his sister’s voice. “We need somebody to come and tow us out,” he told her.

    It was a warmer-than-normal night in early March and Meeseetawageesic, the elected band councillor for Eabametoong First Nation, was stranded in a 4x4 truck on the dark winter road leading to his community. The tyres were stuck in the deep snow and the temperature outside was below freezing. Help was about 60km (37 miles) away.

    Continue reading...

  • These creatures evolved over millenia to create nature’s finest circular economy, but are now struggling to survive

    There’s no preparing for a first encounter with a thriving coral reef: your attention ricochets between dramas of colour, form and movement. A blaze of fire coral, darting clown fish, crimson sponge, electric blue ray … a turtle! Your heart soars, your head spins. Nowhere else will you encounter such density and diversity of life.

    Corals are the architects of all this splendour. Their immobile forms suggest plants, but they’re animals – solar-powered ones. Each is a colony of thousands, sometimes millions, of tiny coral polyps, each resembling a slimmed-down sea anemone, just millimetres tall.

    Between 24 March and 2 April, we will be profiling a shortlist of 10 of the invertebrates chosen by readers and selected by our wildlife writers from more than 2,500 nominations. The voting for our 2025 invertebrate of the year will run from midday on Wednesday 2 April until midday on Friday 4 April, and the winner will be announced on Monday 7 April.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen