Eco Hvar

Insekti nam trebaju!

Objavljeno u Za dobrobit svih

Naša kampanja protiv korištenja otrova na neodgovoran način je počela prije nekoliko godina.

Insekti nam trebaju!

Od kolovoza 2017., imali smo korespodenciju s više državnih i lokalnih organa. Međutim, do dan danas, nismo dobili adekvatan odgovor na naša pitanja. Čak kad smo upitali Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, 19.01.2018. i 30.04.208. (NN 25/13), prošlo je nekoliko mjeseci a nismo dobili očitovanje.

Nakon nekoliko reakcija Ministarstva zdravstva smo shvatili da Ministarstvo i Zavod ne uvažavaju prijave ako ne dolaze od njihovih inspektora. Očito inspektori ne gledaju provedbu Programa mjera dezinsekcije i deratizacije s istog gledišta kao mi i ne žele uvažavati naše primjedbe - iako su te primjedbe utemeljene u državnim Zakonima i Pravilnicima. Tako da je taj krug zatvoren i ovako nećemo napredovati nikako.

Trudimo se raditi za dobrobit naše Domovine. Mi smo citirali probleme i moguća kršenja Zakona u vezi Programa DD-a na Hvaru, ali smatramo da je ta problematika ista u cijeloj Hrvatskoj, na štetu naroda i okoliša.

Našim istraživanjem i promatranjem utvrdili smo da suprotno Pravilniku o načinu obvezatne DDD (NN 35/07, 76/12) 1) kemijski otrovi su prvi i jedini način suzbijanja insekata; 2) zamagljivanje se provodi na neodgovoran način sa sredstvima koja su štetna za ljudsko zdravlje i okoliš; 3) upozorenje o akcijama zamagljivanja su sve više neadekvatna; 4) nazivi i moguće nuspojave sredstava s kojim se obavlja zamagljivanje ne objavljaju se; 5) Pravilnik nije u skladu s temeljnim intencijama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 60/92). Doduše, iskustvo i u Hrvatskoj a i drugim zemljama pokazuje da otrovi nisu efikasni za suzbijanje neželjenih insekata i životinja, nego stvaraju probleme kolateralne štete i otpornosti kod ciljenih štetnika.

Zbog navedenog, naši ciljevi su:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

3. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

4. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

5. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

6. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

7. da otrovi za deratizaciju ne budu djeljeni općenito narodu;

8. da raticidni otrovi koji se dijele budu u sigurnim kutijama, i da se vodi evidencija kome su predani;

9. da imena otrova za deratizaciju koji su djeljeni budu objavljena, uz popis mogućih nuspojava kao i upute na stranim jezicima;

10. da tvrtka koja dijeli otrove za deratizaciju pokupi korištene kutije kasnije ​poslije upotrebe;

11. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

12. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama

DDD PROGRAM: HVAR, STARI GRAD, JELSA 2017 - 2018, PESTICIDI I MOGUĆE NUSPOJAVE

DETALJI O PESTICIDIMA I NJIHOVIM MOGUĆIM NUSPOJAVAMA

Za ažurirane opširnije informacije o pesticidima, njihovim mogućim nuspojavama i statusom odobrenja uz stručne dokaze, vidjeti 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' i 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'

RODENTICID European Chemicals Agency (ECHA) kôd odobrenja PT14, rodenticidi

RATIMOR: aktivna tvar BROMADIOLON, Rodenticid - antikoagulant - superwarfarin - antagonist 4-hidroksikumarinskih vitamina K, antikoagulantni otrov.Bromadiolon mogući štetni učinci: može biti koban ako se proguta, udahne ili u dodiru sa kožom; može oštetiti plodnost ili nerođeno dijete; može uzrokovati oštećenje organa kod ljudi; vrlo toksičan za ribe i vodeni život, također za gliste.
EU: Odobrenje 01.06.2011., istječe 31.05.2021., nije više odobren ( 2023. ). ECHA: Odobren 01.07.2011. - 30.06.2024., ( zahtjev za obnovu odobrenja već u tijeku u lipnju 2023. )
2023. Ratimor proizvodi nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
INSECTICIDI (ECHA kôd odobrenja PT18, insekticidi, akaricidi, proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca)
 
AQUATAIN AMF. Larvicid na bazi PDMS (polydimethylsiloxane)
Stvori tanki sloj silikona na površini vode koje sprečava normalan razvoj juvenilnih stadija komaraca (ličinki i kukuljica)
Aquatain mogući štetni učinci: uzrokuje štetu kod neciljanih organizama
EU: oslobođen od registracije pri Europskoj Komisiji, zbog načina djelovanja.
 
CIPEX 10E i MICROFLY: aktivna tvar CIPERMETRIN, Sintetički piretroid.
Cipermetrin, moguće nuspojave: vrlo otrovan za mačke, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice; kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt.
EU: odobrenje 01.03.2006, isteklo 31.10.2018. Cipermetrin je ponovno odobren provedbom Uredbom Komisije 2018/1130 (13.08.2018). ( lipanj 2023. ) Cipermetrin odobren 01.02.2022 - 31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.). ECHA: odobren, PT18, 01.06.2020. - 31.05.2030 Dana 24.10.2018., bilo je 100 proizvoda na temelju cipermetrina, a svi su za zaštitu drva (wood preservatives), niti jedan za korištenje u zraku, odnosno za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 50 autorizacija za insekticidne proizvode ( PT18 ).
2023. Cipex 10E i Microfly nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
PERMEX 22E aktivne tvari PERMETRIN and TETRAMETRIN, sintetički piretroidi.
uz sinergist (inertna tvar / mješavina): PIPERONIL BUTOKSID (PBO)
 
Permetrin moguće nuspojave: visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke; na ljude može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim.
EU: Permetrin nije odobren. ECHA: odobren, PT18., 01.05.2016. - 30.04.2025. ( u lipnju 2023. do 30.04.2026. ) Permetrin je bio ponovno odobren provedenom Uredbom Komisije 1090/2014 (16.10.2014), ali, kao cipermetrin, samo uvjetno. Od166 autorizacija za proizvode na bazi permetrina na popisu ECHA-a (24.10.2018.), samo 10 nije bilo za zaštitu drva. Po uvjetima odobrenja nije dozvoljeno koristiti permetrin za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 46 autorizacija za insekticide na bazi permetrina ( PT18 ). Permex 22e i Permex 22ec nisu bili na popisu ECHA-a dozvoljenih proizvoda.
 
Tetrametrin moguće nuspojave: potencijalno kancerogen za ljude; visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake; može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži.
EU, ECHA: Tetrametrin nije odobren. (zabranjen u Americi još 2015.g.)
 
Piperonil butoksid (PBO) mogući štetni učinci: otrovan za ribe; može ozrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora.
ECHA: Piperonil butoksid odobren, PT18, 01.07.2018. - 30.06.2028.
2023. Permex 22E nije odobren za 'zaštitu bilja' Odobren kao biocid 26.04.2012.
 
MUHOMOR aktivna tvar AZAMETIPOS. Organofosfat, namijenjen za uporabu na ciljana područja a ne za prskanje u zraku; uglavnom se koristi protiv muha u zatvorenim prostorima, na konjima, govedima, svinjama i pilićima.
 
Azametipos mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za ptice; vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne; može uzrokovati glavobolje, slabost, nervozu, znojenje, povraćanje i poteškoće s gutanjem; izloženost visokim razinama može uzrokovati mišićno trzanje, bolove u očima, nerazgovijetan govor, koliku, hiper-salivaciju, poteškoće sa srcem, poteškoće sa disanjem, grčeve i padanje u nesvijest; također u kontaktu sa očima ili kožom izaziva njihovu iritaciju
EU, ECHA: Azametipos nije odobren. Prema Programu Zavoda za Javno Zdravstvo SDŽ Muhomor nije bio na popisu preporučenih / dozvoljenih pesticida za mjere dezinsekcije.
2023. Muhomor odobren kao biocid 2014., nije odobren za 'zaštitu bilja'.
 
BATURAD aktivna tvar BACILLUS THURINGIENSIS ISRAELENSIS (Bti), bakterija tla.
Bti mogući štetni učinci: mogući uzročnik problema sa reprodukcijom ptica; dugoročna uporaba možda uzrokuje gubitak biološke raznolikosti u okolišu; može uznemiriti važne močvarne organizme; može izazvati iritaciju očiju i kože kod ljudi i životinja; može biti štetan ako se udiše.
EU: Odobren 01.05.2009, istječe 30.04.2019, krajni rok 30.04.2020. ( lipanj 2023. ): Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren 01.05.2009. - 15.08.2024. ECHA: ( 2018. ) Btiodobren, PT18, 01.10.2013. - 30.09.2023. ( lipanj 2023. ) Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren, 01.10.2013. - 30.09.2023.; Bt subsp. israelensis, strain SA3A odobren 01.07.2016 - 30.06.2026.;
2023. Baturad odnosno Belthirul odobren za 'zaštitu bilja'; nije odobren kao biocid.
 
DIMILIN: aktivna tvar DIFLUBENZURON, insekticid benzamida, regulator rasta insekata (Ometač) (IGR).
Diflubenzuron mogući štetni učinci: vrlo otrovan za slatkovodne i morske beskralježnjake; umjereno toksičan za ribe i gliste; malo toksičan za ptice; utječe na hemoglobin kod pokusa na životinjama; može uzrokovati poteškoće sa disanjem kod ljudi; izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; metaboliti su mogući ljudski karcinogen.
EU: Odobrenje 01.01.2009., isteklo 31.12.2018., krajni rok produžen do 31.12.2019. ( lipanj 2023. ) Diflubenzuron nije odobren. ECHA: odobren, PT18, 01.02.2015. - 31.01.2025. Dana 26. listopada 2018. godine Dimilin i još dva insekticida bazirana na Diflubenzuronu odobreni su za upotrebu do 2027. godine prema listi Europske Agencije za Kemikalije, dok Vigilante i Micromite nisu bili uključeni. Dana 12.02.2019., samo su dva proizvoda bila na popisu odobrenih sredstava: Dimilin 5 i Labyrinth+. U kolovozu 2023. bilo je 8 dozvoljenih proizvoda na popisu.
2023. Dimilin 5 nije bio na popisu dozvoljenih biocida u Hrvatskoj. Odobreni su Dimilin SC48 ( 14.01. 2010. ), Dimilin TB2 i Dimilin SC15 ( 10.08.2009. ) ali nisu na popisu ECHA-a.
 
QUICKBAYT: aktivne tvari IMIDAKLOPRID, neonikotinoid, i TRICOSENE (muscalure, Z-9-tricosene, cis-tricos-9-ene, muscamone) feromon izoliran iz kućne muhe (Musca domestica)
 
Imidakloprid moguće štetne nuspojave: vrlo otrovan za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi; vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima; vrlo otrovan za pčele, ptice; otrovno za ribe, gliste, sisavce; dugoročno štetan u tlu; kod ljudi: štetan ako se proguta; može uzrokovati toksičnost za reproduktivne organe; mogući faktor u poremečaju autističnog spektra.
EU: Odobren do 31/07/2022., ali zabranjen za neke vrste cvijeća. ( lipanj 2023.) Imidakloprid nije odobren ECHA: odobren, PT18, 01.07.2013. - 30.06.2023. ( kolovoz 2023. ) zahtjev za obnavljanje odobrenja još u tijeku.
 
Tricosene mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodene beskralježnace; kod ljudi, izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; može uzrokovati poteškoće sa disanjem
EU: Tricosene nije odobren. ECHA: Odobren, PT19, repelenti i atraktanti, 01/10/2014 - 30/09/2024.
[2023. Quick Bayt na bazi samog imidakloprida odobren kao biocid 10.08.2009.]

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2018., tekst ažuriran u kolovozu 2023.

 

Srodni sadržaj (po oznakama)

Video sadržaj

Insekti i ptice pjevaju na Hvaru Snimanje i slike: Vivian Grisogono
Više u ovoj kategoriji: « Krađa grožđa na Hvaru? Ne preporučamo. Zašto trujemo naš raj? - poziv na buđenje! »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Insekti nam trebaju!

Eco Environment News feeds

  • Coal use to reach new peak – and remain at near-record levels for years

    Spike in fossil fuel use a result of global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine

    The world’s coal use is expected to reach a fresh high of 8.7bn tonnes this year, and remain at near-record levels for years as a result of a global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine.

    There has been record production and trade of coal and power generation from coal since Russia’s full-scale invasion of Ukraine inflated global gas market prices, according to the International Energy Agency (IEA).

    Continue reading...

  • Pollution exposure linked to mental health hospital admissions, says study

    Researchers from St Andrews found rise in nitrogen dioxide exposure associated with higher admissions

    Exposure to air pollution is linked to an increased risk of hospital admission for mental illness, according to the most comprehensive study of its kind.

    The research, involving more than 200,000 people in Scotland, found an increase in exposure to nitrogen dioxide in particular was associated with a higher number of people being admitted to hospital for behaviour disorders and mental illnesses.

    Continue reading...

  • Pakistan and Bahamas join push for global pact to phase out fossil fuels

    Climate-vulnerable pair add weight to proposed treaty seeking transition from coal, oil and gas in equitable way

    Pakistan and the Bahamas have joined a growing bloc of climate-vulnerable countries seeking to broker a global pact to phase out fossil fuels in an equitable way, the Guardian can reveal.

    The Bahamas is the 15th nation to fully endorse the proposed fossil-fuel non-proliferation treaty, which would provide a binding global roadmap to explicitly halt expansion of coal, oil and gas in a fair way – with wealthy nations responsible for the highest emissions transitioning first and fastest.

    Continue reading...

  • ‘Ridiculous’ ban on exotic animal skins at London fashion week criticised by experts

    Trade can help protect species – and real skins are often more sustainable than synthetic alternatives, say conservationists

    Conservation experts have criticised a decision by London fashion week to ban exotic animal skins from its 2025 shows as “ridiculous”, warning that it is ill-informed and could harm the protection of many snakes, crocodiles and reptile species.

    Last month, the British Fashion Council’s deputy director for policy and engagement, David Leigh-Pemberton, told parliament that next year’s fashion shows would prohibit the use of skins from alligators, snakes and other animals. In a statement, the council said the ban was part of a wider range of standards to promote sustainable practices in the fashion industry.

    Continue reading...

  • ‘Dark day for New Zealand’: outcry as bill to fast-track controversial mining projects is approved

    Critics and opposition parties vow to oppose major projects they fear could damage the environment

    A new law that could see controversial mining and infrastructure projects fast-tracked for approval across New Zealand has sparked protests in parliament and vows from critics and opposition parties to stop proposals that they fear will wreak havoc on the environment.

    The coalition government’s Fast-Track Approvals legislation passed into law on Tuesday, despite thousands of public submissions opposing it.

    Continue reading...

  • Country diary: A handful of summer on a frosty day | Nic Wilson

    Southill, Bedfordshire: On a ringing session of seed-eating farmland birds, I see up close the subtle beauty of the yellowhammer

    We’ve just released a second blitz of tits, when we notice that the mist net along the field edge has caught a sunbeam. The cold orange light that spilt over the horizon at dawn and pooled above the fields is long gone; the teasel, knapweed and bristly oxtongue seedheads are no longer haloed with hoarfrost. Instead, they’re drawing ground-feeding birds down to forage among the wild grasses and flowers.

    The fallow fields around us are part of an ambitious project to restore ecosystems across more than 1,500 acres of the Southill Estate. The plan includes creating new ponds, allowing land to revert to native scrub, and planting woodland for coppicing. Today’s visit is one of a series of winter ringing sessions to monitor the birds flocking to the fields. I’ve tagged along with my dad (a licensed ringer) and Suzy (a trainee). Their primary aim is to record seed-eating farmland species, many of which – such as greenfinch and corn bunting – are on the UK red list. And we’re in luck. Linnets lurk in the scrub and tinklings of goldfinches pass overhead.

    Continue reading...

  • ‘If 1.5m Germans have them there must be something in it’: how balcony solar is taking off

    Balcony solar panels can save 30% on a typical household’s electricity bill and, with vertical surface area in cities larger than roof space, the appeal is clear

    They are easy to install, and knock chunks off electricity bills. It may not be Romeo and Juliet, but Spain’s balcony scene is heating up as the country embraces what has hitherto been a mainly German love affair with DIY plug-in solar panels.

    Panels have already been installed on about 1.5m German balconies, where they are so popular the term Balkonkraftwerk (balcony power plant) has been coined.

    Continue reading...

  • Can everyone eat for the planet? I shopped at Dollar Store for a week to find out

    In 2019, scientists published a climate-friendly food plan. I’ve long wondered: could it work for most Americans?

    As a fossil fuels and climate reporter, most of my journalism focuses on the need to radically overhaul the energy system. But the food sector also needs a makeover, as it creates between a quarter and a third of all greenhouse gas emissions.

    When scientists came up with a new climate-friendly food plan in 2019 and published their findings in the medical journal the Lancet, I read with interest. The guidelines called for more vegetables, legumes and whole grains, which seemed doable to me. The authors even allowed for meat and dairy consumption, albeit in small quantities. Both are major drivers of the climate crisis: the United Nations estimates that meat and dairy produce more than 11% of all global greenhouse gas emissions, and some experts put the figure at up to 19.6%.

    Continue reading...

  • Bamboo bonanza: how a village in India used its forest to go from poverty to prosperity

    Restoring age-old land rights has enabled 300 villagers to build a profitable business and halt the exodus to the city

    It’s late morning and the sound of axes clacking against wood echoes through Pachgaon’s bamboo forest in the central Indian state of Maharashtra. A huge depot, larger than a cricket stadium,is full of bamboo branches, stacked neatly by size in different sections. Nearby is a small, windowless office painted in the colours of the forest – a record-keeper of Pachgaon’s turnaround from abject poverty to relative wealth in just over a decade.

    Pachgaon’s rags-to-riches story follows the implementation of two longstanding Indian laws that restored to the local adivasi (tribal) community its traditional ownership rights over the forest, which they lost to rulers and colonisers several generations ago.

    Continue reading...

  • Can Colombia’s ‘crazy’ cattle ranchers make beef an eco-friendly choice?

    By rejecting traditional grazing and maintaining trees and wildlife habitats alongside pasture, farmers are turning their land carbon positive. But will it be enough?

    On a humid dawn in Colombia’s livestock capital, Michael Robbin rides across one of his farm’s pastures, where tall green stalks brush his horse’s belly. When he bought the land outside Montería in 2020 he divided it into 125 smaller fields. His neighbours called him crazy at first.

    “That’s not how it’s done in this area,” he acknowledges. “Everybody was looking at me like I was from outer space.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.