Insekti nam trebaju!

Objavljeno u Za dobrobit svih

Naša kampanja protiv korištenja otrova na neodgovoran način je počela prije nekoliko godina.

Od kolovoza 2017., imali smo korespodenciju s više državnih i lokalnih organa. Međutim, do dan danas, nismo dobili adekvatan odgovor na naša pitanja. Čak kad smo upitali Zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, 19.01.2018. i 30.04.208. (NN 25/13), prošlo je nekoliko mjeseci a nismo dobili očitovanje.

Nakon nekoliko reakcija Ministarstva zdravstva smo shvatili da Ministarstvo i Zavod ne uvažavaju prijave ako ne dolaze od njihovih inspektora. Očito inspektori ne gledaju provedbu Programa mjera dezinsekcije i deratizacije s istog gledišta kao mi i ne žele uvažavati naše primjedbe - iako su te primjedbe utemeljene u državnim Zakonima i Pravilnicima. Tako da je taj krug zatvoren i ovako nećemo napredovati nikako.

Trudimo se raditi za dobrobit naše Domovine. Mi smo citirali probleme i moguća kršenja Zakona u vezi Programa DD-a na Hvaru, ali smatramo da je ta problematika ista u cijeloj Hrvatskoj, na štetu naroda i okoliša.

Našim istraživanjem i promatranjem utvrdili smo da suprotno Pravilniku o načinu obvezatne DDD (NN 35/07, 76/12) 1) kemijski otrovi su prvi i jedini način suzbijanja insekata; 2) zamagljivanje se provodi na neodgovoran način sa sredstvima koja su štetna za ljudsko zdravlje i okoliš; 3) upozorenje o akcijama zamagljivanja su sve više neadekvatna; 4) nazivi i moguće nuspojave sredstava s kojim se obavlja zamagljivanje ne objavljaju se; 5) Pravilnik nije u skladu s temeljnim intencijama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 60/92). Doduše, iskustvo i u Hrvatskoj a i drugim zemljama pokazuje da otrovi nisu efikasni za suzbijanje neželjenih insekata i životinja, nego stvaraju probleme kolateralne štete i otpornosti kod ciljenih štetnika.

Zbog navedenog, naši ciljevi su:

1. tražimo izmjenu Pravilnika (NN 76/12), klauzulu 2. članak 10, da se izbacuju iz popisa 2-7, jer ovako su ciljeni svi insekti, što je katastrofa za okoliš i nije u skladu sa intencijama Zakona (NN 60/92);

2. da se za dezinskeciju i deratizaciju istražuju bolje, ekološke metode za suzbijanje štetnika.

3. da rad inspektora u vezi Programa DDD-a bude pod strožijem nadzorom;

4. da akcije zamagljivanja budu javno, jasno i transparentno objavljane, i upozorenja budu i u stranim jezicima;

5. da otrovi korišteni u tim akcijama budu objavljeni zajedno uz popis mogućih nuspojava;

6. da točna ruta vozila zamagljivanja bude objavljena;

7. da otrovi za deratizaciju ne budu djeljeni općenito narodu;

8. da raticidni otrovi koji se dijele budu u sigurnim kutijama, i da se vodi evidencija kome su predani;

9. da imena otrova za deratizaciju koji su djeljeni budu objavljena, uz popis mogućih nuspojava kao i upute na stranim jezicima;

10. da tvrtka koja dijeli otrove za deratizaciju pokupi korištene kutije kasnije ​poslije upotrebe;

11. da za sve otrove čija upotreba se reklamira u Hrvatskoj budu jasno naznačene moguće štetne nuspojave u svim oblicima javnog informiranja kao i na mjestima prodaje;

12. da se obrati pažnju na ključno pitanje edukacija svih ljudi koji upotrebljavaju različite otrove da su detaljno upoznati s mogućim nuspojavama

DDD PROGRAM: HVAR, STARI GRAD, JELSA 2017 - 2018, PESTICIDI I MOGUĆE NUSPOJAVE

DETALJI O PESTICIDIMA I NJIHOVIM MOGUĆIM NUSPOJAVAMA

Za ažurirane opširnije informacije o pesticidima, njihovim mogućim nuspojavama i statusom odobrenja uz stručne dokaze, vidjeti 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' i 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'

RODENTICID European Chemicals Agency (ECHA) kôd odobrenja PT14, rodenticidi

RATIMOR: aktivna tvar BROMADIOLON, Rodenticid - antikoagulant - superwarfarin - antagonist 4-hidroksikumarinskih vitamina K, antikoagulantni otrov.Bromadiolon mogući štetni učinci: može biti koban ako se proguta, udahne ili u dodiru sa kožom; može oštetiti plodnost ili nerođeno dijete; može uzrokovati oštećenje organa kod ljudi; vrlo toksičan za ribe i vodeni život, također za gliste.
EU: Odobrenje 01.06.2011., istječe 31.05.2021., nije više odobren ( 2023. ). ECHA: Odobren 01.07.2011. - 30.06.2024., ( zahtjev za obnovu odobrenja već u tijeku u lipnju 2023. )
2023. Ratimor proizvodi nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
INSECTICIDI (ECHA kôd odobrenja PT18, insekticidi, akaricidi, proizvodi za suzbijanje drugih člankonožaca)
 
AQUATAIN AMF. Larvicid na bazi PDMS (polydimethylsiloxane)
Stvori tanki sloj silikona na površini vode koje sprečava normalan razvoj juvenilnih stadija komaraca (ličinki i kukuljica)
Aquatain mogući štetni učinci: uzrokuje štetu kod neciljanih organizama
EU: oslobođen od registracije pri Europskoj Komisiji, zbog načina djelovanja.
 
CIPEX 10E i MICROFLY: aktivna tvar CIPERMETRIN, Sintetički piretroid.
Cipermetrin, moguće nuspojave: vrlo otrovan za mačke, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice; kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt.
EU: odobrenje 01.03.2006, isteklo 31.10.2018. Cipermetrin je ponovno odobren provedbom Uredbom Komisije 2018/1130 (13.08.2018). ( lipanj 2023. ) Cipermetrin odobren 01.02.2022 - 31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.). ECHA: odobren, PT18, 01.06.2020. - 31.05.2030 Dana 24.10.2018., bilo je 100 proizvoda na temelju cipermetrina, a svi su za zaštitu drva (wood preservatives), niti jedan za korištenje u zraku, odnosno za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 50 autorizacija za insekticidne proizvode ( PT18 ).
2023. Cipex 10E i Microfly nisu više odobreni u Hrvatskoj.
 
PERMEX 22E aktivne tvari PERMETRIN and TETRAMETRIN, sintetički piretroidi.
uz sinergist (inertna tvar / mješavina): PIPERONIL BUTOKSID (PBO)
 
Permetrin moguće nuspojave: visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke; na ljude može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim.
EU: Permetrin nije odobren. ECHA: odobren, PT18., 01.05.2016. - 30.04.2025. ( u lipnju 2023. do 30.04.2026. ) Permetrin je bio ponovno odobren provedenom Uredbom Komisije 1090/2014 (16.10.2014), ali, kao cipermetrin, samo uvjetno. Od166 autorizacija za proizvode na bazi permetrina na popisu ECHA-a (24.10.2018.), samo 10 nije bilo za zaštitu drva. Po uvjetima odobrenja nije dozvoljeno koristiti permetrin za zamagljivanje. U lipnju 2023. je bilo 46 autorizacija za insekticide na bazi permetrina ( PT18 ). Permex 22e i Permex 22ec nisu bili na popisu ECHA-a dozvoljenih proizvoda.
 
Tetrametrin moguće nuspojave: potencijalno kancerogen za ljude; visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake; može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži.
EU, ECHA: Tetrametrin nije odobren. (zabranjen u Americi još 2015.g.)
 
Piperonil butoksid (PBO) mogući štetni učinci: otrovan za ribe; može ozrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora.
ECHA: Piperonil butoksid odobren, PT18, 01.07.2018. - 30.06.2028.
2023. Permex 22E nije odobren za 'zaštitu bilja' Odobren kao biocid 26.04.2012.
 
MUHOMOR aktivna tvar AZAMETIPOS. Organofosfat, namijenjen za uporabu na ciljana područja a ne za prskanje u zraku; uglavnom se koristi protiv muha u zatvorenim prostorima, na konjima, govedima, svinjama i pilićima.
 
Azametipos mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za ptice; vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne; može uzrokovati glavobolje, slabost, nervozu, znojenje, povraćanje i poteškoće s gutanjem; izloženost visokim razinama može uzrokovati mišićno trzanje, bolove u očima, nerazgovijetan govor, koliku, hiper-salivaciju, poteškoće sa srcem, poteškoće sa disanjem, grčeve i padanje u nesvijest; također u kontaktu sa očima ili kožom izaziva njihovu iritaciju
EU, ECHA: Azametipos nije odobren. Prema Programu Zavoda za Javno Zdravstvo SDŽ Muhomor nije bio na popisu preporučenih / dozvoljenih pesticida za mjere dezinsekcije.
2023. Muhomor odobren kao biocid 2014., nije odobren za 'zaštitu bilja'.
 
BATURAD aktivna tvar BACILLUS THURINGIENSIS ISRAELENSIS (Bti), bakterija tla.
Bti mogući štetni učinci: mogući uzročnik problema sa reprodukcijom ptica; dugoročna uporaba možda uzrokuje gubitak biološke raznolikosti u okolišu; može uznemiriti važne močvarne organizme; može izazvati iritaciju očiju i kože kod ljudi i životinja; može biti štetan ako se udiše.
EU: Odobren 01.05.2009, istječe 30.04.2019, krajni rok 30.04.2020. ( lipanj 2023. ): Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren 01.05.2009. - 15.08.2024. ECHA: ( 2018. ) Btiodobren, PT18, 01.10.2013. - 30.09.2023. ( lipanj 2023. ) Bt subsp. israelensis Serotype H14, strain AM65-52 odobren, 01.10.2013. - 30.09.2023.; Bt subsp. israelensis, strain SA3A odobren 01.07.2016 - 30.06.2026.;
2023. Baturad odnosno Belthirul odobren za 'zaštitu bilja'; nije odobren kao biocid.
 
DIMILIN: aktivna tvar DIFLUBENZURON, insekticid benzamida, regulator rasta insekata (Ometač) (IGR).
Diflubenzuron mogući štetni učinci: vrlo otrovan za slatkovodne i morske beskralježnjake; umjereno toksičan za ribe i gliste; malo toksičan za ptice; utječe na hemoglobin kod pokusa na životinjama; može uzrokovati poteškoće sa disanjem kod ljudi; izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; metaboliti su mogući ljudski karcinogen.
EU: Odobrenje 01.01.2009., isteklo 31.12.2018., krajni rok produžen do 31.12.2019. ( lipanj 2023. ) Diflubenzuron nije odobren. ECHA: odobren, PT18, 01.02.2015. - 31.01.2025. Dana 26. listopada 2018. godine Dimilin i još dva insekticida bazirana na Diflubenzuronu odobreni su za upotrebu do 2027. godine prema listi Europske Agencije za Kemikalije, dok Vigilante i Micromite nisu bili uključeni. Dana 12.02.2019., samo su dva proizvoda bila na popisu odobrenih sredstava: Dimilin 5 i Labyrinth+. U kolovozu 2023. bilo je 8 dozvoljenih proizvoda na popisu.
2023. Dimilin 5 nije bio na popisu dozvoljenih biocida u Hrvatskoj. Odobreni su Dimilin SC48 ( 14.01. 2010. ), Dimilin TB2 i Dimilin SC15 ( 10.08.2009. ) ali nisu na popisu ECHA-a.
 
QUICKBAYT: aktivne tvari IMIDAKLOPRID, neonikotinoid, i TRICOSENE (muscalure, Z-9-tricosene, cis-tricos-9-ene, muscamone) feromon izoliran iz kućne muhe (Musca domestica)
 
Imidakloprid moguće štetne nuspojave: vrlo otrovan za organizme koji žive u vodi, može dugotrajno štetno djelovati u vodi; vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima; vrlo otrovan za pčele, ptice; otrovno za ribe, gliste, sisavce; dugoročno štetan u tlu; kod ljudi: štetan ako se proguta; može uzrokovati toksičnost za reproduktivne organe; mogući faktor u poremečaju autističnog spektra.
EU: Odobren do 31/07/2022., ali zabranjen za neke vrste cvijeća. ( lipanj 2023.) Imidakloprid nije odobren ECHA: odobren, PT18, 01.07.2013. - 30.06.2023. ( kolovoz 2023. ) zahtjev za obnavljanje odobrenja još u tijeku.
 
Tricosene mogući štetni učinci: vrlo otrovan za vodene beskralježnace; kod ljudi, izravan kontakt može biti štetan za kožu i oči; može uzrokovati poteškoće sa disanjem
EU: Tricosene nije odobren. ECHA: Odobren, PT19, repelenti i atraktanti, 01/10/2014 - 30/09/2024.
[2023. Quick Bayt na bazi samog imidakloprida odobren kao biocid 10.08.2009.]

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2018., tekst ažuriran u kolovozu 2023.

 

Video sadržaj

Insekti i ptice pjevaju na Hvaru Snimanje i slike: Vivian Grisogono
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Insekti nam trebaju!

Eco Environment News feeds

  • About 89% of the public want their governments to do more to tackle the climate crisis – but don’t know they’re the majority

    • The Guardian is joining forces with dozens of newsrooms around the world to launch the 89% Project – and highlight the fact that the vast majority of the world’s population wants climate action. Read more

    A superpower in the fight against global heating is hiding in plain sight. It turns out that the overwhelming majority of people in the world – between 80% and 89%, according to a growing number of peer-reviewed scientific studies – want their governments to take stronger climate action.

    As co-founders of a non-profit that studies news coverage of climate change, those findings surprised even us. And they are a sharp rebuttal to the Trump administration’s efforts to attack anyone who does care about the climate crisis.

    Mark Hertsgaard and Kyle Pope are the co-founders of the global journalism collaboration Covering Climate Now

    Continue reading...

  • Discovery could provide valuable clues as to how the climate crisis might affect Antarctica, says study

    Giant, flat-topped icebergs the size of the city of Cambridge drifted off the coast of Britain during the last ice age, according to a study that has uncovered evidence of their existence for the first time.

    A series of distinctive, comb-like grooves found preserved in sediment near Aberdeen in Scotland were left behind by the underside of huge “tabular” icebergs that dragged across the North Sea floor between 18,000 and 20,000 years ago, the researchers said.

    Continue reading...

  • Campaigners condemn decision amid growing evidence of harm to health and climate from heating appliances

    Wood-burning stoves will be allowed to heat new-build homes in England despite growing evidence showing their significant contribution to air pollution and carbon emissions.

    The government is writing its future homes standard, a set of rules for developers, aimed at decarbonising England’s housing stock. Heating the UK’s 28m homes accounts for about 18% of greenhouse gas emissions.

    Continue reading...

  • Birds in their 40s wintering on mudflats of the Wash received leg rings in early 1980s

    If your ears are assaulted by the shrill piping calls of an excitable bird on the east coast of England, fear not: it’s probably an oystercatcher experiencing a midlife crisis.

    Two of the handsome black and white birds with bright red-orange bills have been found to be the oldest known oystercatchers ever recorded in Britain, clocking up at least 41 and 43 years on the mudflats of the Wash.

    Continue reading...

  • Two Belgian 19-year-olds have pleaded guilty to wildlife piracy – part of a growing trend of trafficking ‘less conspicuous’ creatures for sale as exotic pets

    Poaching busts are familiar territory for the officers of Kenya Wildlife Service (KWS), an armed force tasked with protecting the country’s iconic creatures. But what awaited guards when they descended in early April on a guesthouse in the west of the country was both larger and smaller in scale than the smuggling operations they typically encounter. There were more than 5,000 smuggled animals, caged in their own enclosures. Each one, however, was about the size of a little fingernail: 18-25mm.

    The cargo, which two Belgian teenagers had apparently intended to ship to exotic pet markets in Europe and Asia, was ants. Their enclosures were a mixture of test tubes and syringes containing cotton wool – environments that authorities say would keep the insects alive for weeks.

    Continue reading...

  • The Marches, Shropshire: In this garden we’ve had woolly aphids, rose aphids, whitefly and blackfly, now we have Californian maple aphids, who have a story of their own

    An accidental touch of a branch brings a handful of little sticky dots. Looking at the branch, the surprise is that all the lower ones are covered with a shifting pointillism of dots moving together. Under a hand lens they become autonomous animals – aphids.

    There are thousands of them, moving independently as individuals, each with a sense of purpose and moment, determined and working together. Forming clusters around scar tissue on bark wounds, walking upwards towards the canopy of opening leaves, the aphids catch the sunlight and their amber bodies shine with the viscosity of drops of honey. In the morning sun they cast shadows, an imaginary material to which old fears and prejudices stick.

    Continue reading...

  • Americans have often moved between states for opportunities. Now they’re being forced to uproot themselves to escape hostile forces under Trump

    Continue reading...

  • The UN has called the detention of Pablo López Alavez ‘arbitrary’, while human rights organisations say his sentence is part of a systematic and alarming pattern of criminalisation of Mexico’s environmental activists

    The meeting room in the prison of Villa de Etla, a town in Oaxaca, Mexico, doubles as a classroom with school desks and a small library. The walls feature motivational phrases such as “First things first”, “Live and let live” and “Little by little, you’ll go far”.

    Pablo López Alavez, a 56-year-old environmental defender, has had nearly 15 years to contemplate these sentiments – and faces 15 more, after being imprisoned for murders he says he did not commit.

    Continue reading...

  • ‘As a species, these crocs are easy to find and easy to catch. Brice Itoua is the most skilled hunter in his village. But they kill the crocs to eat – not to sell’

    The Congo dwarf crocodile is a lovely species. They’re very shy and, unfortunately, very easy to find and catch. Mostly hunted for their bushmeat, these crocs only grow up to a few feet in length and during the dry season, they often spend the daytime hiding in burrows and dens at the water’s edge. Hunters use a long, woody liana vine with a hook on the end to drag them out, before binding their snout with a shorter vine and carrying them away.

    Last summer, I shot a story about the Congo dwarf crocodile after being given access to the Lake Télé Community Reserve by the Wildlife Conservation Society (WCS), which manages this protected area in the Republic of the Congo with the Congolese government.

    Continue reading...

  • Rock deposits provide first land-based evidence of Earth’s largest flood, when water surged through strait of Gibraltar

    The event that refilled the Mediterranean basin 5m years ago is thought to have been the largest flood in Earth’s history, with water surging through the present-day strait of Gibraltar 1,000 times faster than the Amazon River, filling the basin in just a couple of years. Now jumbled rock deposits on the top of hills in south-east Sicily provide the first land-based evidence for this flood.

    The megaflood theory emerged in 2009, when scientists discovered a massive eroded channel at the bottom of the strait of Gibraltar. Subsequent research has revealed scours on the sea floor, showing how the water forced its way through the shallow gap between Sicily and mainland Africa, to fill the eastern Mediterranean Sea.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen