Luki, čuvar hvarskih bisera: Tor

Objavljeno u Ljubimci

Luki i njegov dvonožni “roditelj” Ivica stalno obilaze Hvar, koristeći stare staze, i ovako pomažu u održavanju starih puteva. Uživaju u lijepoj prirodi i posjetu povijesnih spomenika, od kojih ima puno na otoku.

Luki, 'na vrhu svijeta'! Luki, 'na vrhu svijeta'! Foto: Ivica Drinković

Poviše Jelse se nalazi Tor, na 235 m nadmorske visine, i svake godine Luki i Ivica ga posječuju u proljeće i / ili u jesen.

Luki i Đuro na putu prema Toru. Foto: Ivica Drinković

Put prema Toru iz Jelse krene iz crkve od Gospe Zdravlja i vodi kroz polja i neobrađene terene. Kad se dođe do raskrižja gdje se put dijeli, lijevo se ide za Galešnik i desno za Tor, taj direktan put prema Toru je vrlo strm i neravan, a je lakše ići preko Galešnika. Ukupno treba oko 40 minuta za doći direktno do Tora, ali šetnja može trajati dulje ako nemate dobru kondiciju ili hoćete obratiti više pažnje na prekrasnu okolinu. Naravno, treba imati vodu sa sobom, i se obući prikladno. Važno je nositi dobre cipele - a ne japanke!

Tor. Foto: Kantharos, ljubaznošću Eduarda Viskovića

Tor je još uvijek impozantna zgrada: opis iz istraživanja po projektu „Jadranski otoci“ navodi da je: „Djelomično rekonstruirana grčka kula s mjerama od 6,17 x 7,33 m i 6 m visine. Zidovi su građeni u suhozidu masivnim blokovima s anatirozom na uglovima. Južni zid ima ulaz rekonstruiran s vrlo oskudnim dokazima. Nalazište je smješteno na istaknutom grebenu s odličnim pogledom na Stari Grad, Brač i kopno. Kula je podignuta na bedemu manje gradine... [koja je] zaštićena s tri strane strmim terasnim padinama, a s južne strane suhozidnim bedemom s unutrašnjom obzidom. Bedem mjeri 45 m dužine, 16,4 m širine i 3,6 m visine. Manje područje sjeverno od bedema možda je dio prostora za stanovanje. Bedem je iskopavao M. Zaninović i [V] Mirosavljević. Na osnovu nalaza Zaninović je predložio dataciju gradnje kule u 4/3 st. p. Kr.“

Načelnik Jelse Niko Duboković sa Richardom Burtonom, prosinac 1875. Foto iz arhiva obitelji Nika Dubokovića, ljubaznošću Ecije Benković Duboković

U Hvarskom statutu (1331.) spominje se Tor iznad Jelse. Kroz stoljeće su se arheolozi zainteresirani za Tor i predložili svoje teorije o njegovom gradnju i funkciji. Englez Sir Richard Burton je posjetio Tor u prosincu 1875. godine, i je bio oduševljen. Niko Duboković Nadalini (1965.) je dao svoje mišljenje o Toru: „U grčke spomenike spada i kula Tor nad Jelsom, građena istom tehnikom (nacrt 1 : 100 HA). Služila je očevidno za kontrolu sigurnosti hvarske ravnice, jer ima isto tako veliki segment vizuale kao i Galešnik. Dominira velikim vidnim poljem od Makarskog kanala do ulaza u starogradsku uvalu. Ta je tvrđavica bila veoma čvrsta, možda zbog blizine Ilira koji su se, kod dolaska kolonista kao što je logično, povukli ali su se - prema Diodoru Sicilskom - povukli »na čvrsta mjesta« ostavivši došljacima najplodnije tlo (što je vrlo brzo dovelo do velikog sukoba, u čemu je pomogla Issa). A ta čvrsta mjesta morala bi biti visoravan od Vratnika (Samotorca) prema istoku, te uvale ispod visoravni nad Jelsom i dalje.“ Grgo Novak je napisao: „U IV. stoljeće treba metnuti i kulu »Tor«, koja se diže na jednom brežuljku na jugu nad Jelsom“; Nikša Petrić je tumačio (1986. god.): „... Castrum vetus, osim što je nadaleko kontrolirao morske pristupe otoka, jer je upravo na točkama Grad i Tor pristup iz istočnog dijela ne središnji dio otoka, tj. na središnji prostor Hvara koji se prostire od Jelse do Starog Grada. U helenističkom razdoblju takva je bila funkcija i obližnje utvrde Tor.“

Luki kod Tora. Foto: Ivica Drinković

Međutim, ima još puno za istraživati na tom nalazištu, i nedavno po inicijativi Muzeja Općine Jelsa je počeo ozbiljan projekt iskopavanja u nadi da će se otkriti odgovore na neriješena pitanja iz davne prošlosti.

Mirko Crnčević je opisao projekt za 'Slobodnu Dalmaciju':

„U sklopu projekta obnove i valorizacije utvrde Tor iznad Jelse na Hvaru, koji se provodi u organizaciji Muzeja općine Jelsa, obavljeno je revizijsko arheološko istraživanje unutar i oko tog antičkog lokaliteta, što ga je izvela tvrtka “Kantharos” iz Hvara.

Utvrda Tor, kao jedno od ključnih arheoloških nalazišta na škoju, spominje se u povijesnim izvorima već od 15. stoljeća, a zanimanje za nju raste od 19. stoljeća kada se počinje razvijati arheološka znanost. Znakovito je da je prva arheološka istraživanja tog lokaliteta proveo arheolog Vladimir Mirosavljevićtijekom 60-ih godina prošlog stoljeća.

Iskopanje na nalazištu. Foto: 'Kantharos', ljubaznošću Eduarda Viskovića

U nekoliko kampanja iskopano je više sondi, a u samo jednoj od njih pronađeni su arheološki nalazi. Najvažniji bio je nalaz novca grčkih kolonija Pharosa i Isse, a pronađeno ognjište prema analizi materijala od kojeg je građeno pripada 3. stoljeću prije Krista.

Arheolog hvarskih korijena Marin Zaninović pretpostavio je da u to razdoblje posljedično treba staviti i gradnju Tora.

Masivni kameni blokovi Tora. Foto: Ivica Drinković

– Kula Tor, prema Zaninoviću, građena je za vrijeme vladavine Demetrija Farskog u trećem stoljeću prije Krista da bi služila kao promatračnica Starogradskog polja i brodovlja. Prema drugoj skupini autora, Tor je izgrađen čak stoljeće ranije, kad i grčka kolonija Pharos, kao promatračnica polja. Revizijska istraživanja financirana od Ministarstva kulture trebala su nam dati nove spoznaje o gradini i utvrdi. Otvorene su dvije arheološke sonde koje, nažalost, nisu dale novih podataka – kaže arheolog Eduard Visković.

Daljnja istraživanja u ovoj godini usredotočit će se na dva područja. Na sjevernu prilaznu padinu brijega, gdje se na brojnim malim terasama koje su dijelom prirodne, a dijelom izrađene ljudskom rukom, pronalaze ulomci prapovijesne i crvenkaste antičke keramike i crijepa, a naročito u podnožju kamo su dospjele erozijom tla.

Tor. Foto: Ivica Drinković

Te terase su, pretpostavlja se, podgradinsko naselje. Drugo područje istraživanja bit će stotinjak metara niže od početka strmine gradinskog brijega, tamo gdje on prelazi u zaravan i blaže padine na kojima su aktivni vinogradi.

Naime, uz put koji vodi u Jelsu, prije pedesetak godina pronađeni su grobovi. Prema opisu materijala koji je u njima pronađen, posudica i kopči, radilo se o ilirsko-grčkim ukopima, odnosno najvjerojatnije o ilirskim grobovima s helenističkim materijalom.

Recimo i to da osim arheoloških istraživanja, program zaštite i očuvanja utvrde Tor, koji je Muzej općine Jelsa započeo 2017. godine uz financijsku potporu Ministarstva kulture, također uključuje radove konstruktivne sanacije i rekonstrukcije objekta.

– Sva potrebna dokumentacija za te radove pribavljena je prethodnih godina, pa očekujemo i početak sanacijskih radova. Kulturno-povijesna vrijednost tog lokaliteta i dominantan položaj kule s koje se prostire pogled na Jelšansko i Starogradsko polje te na Hvarski kanal, privlače različite skupine izletnika.

Pogled sa Tora. Foto: Ivica Drinković

Planirana obnova kule kao i njezina primjerena prezentacija svakako će pridonijeti pozitivnom iskustvu kako domaćih tako i stranih izletnika. Osim toga, kula Tor, zajedno s lokalitetom Galešnik koji se nalazi na obližnjoj uzvisini, predstavlja izniman resurs našeg prostora što se itekako može privesti svrsi kulturnog, arheološkog, pa i općenito aktivnog turizma – ističe Marija Plenković, ravnateljica Muzeja.“

Iz 'Slobodne Dalmacije', 26.05.2020., © Mirko Crnčević / Slobodna Dalmacija :

Nažalost radovi nisu se napredovali u 2020, jer zbog potresa ministarstvo povuklo sva sredstva.

Zahvaljujem Ivici Drinkoviću za dopuštenje korištenja njegovih fotografija; Eciji Benković Duboković koja čuva obiteljski arhiv - - Jelsa, pomorska povijest - crtice - i je dopustila korištenje sliku od Richarda Burtona sa Načelnikom Kapetanom Nikom Dubokovićem; Eduardu Viskoviću, vlasniku tvrke 'Kantharos' specijalizirane za arheologiju i fotografiranje, koji je dopustio korištenje slike iz arheoloških radova na Toru; i Mirku Crnčeviću koji je dozvolio reprodukcju teksta o projektu obnove i valorizacije utvrde Tor.

Izvori:

Burton, R. F. 1876. “The Long Wall of Salona and the Ruined Cities of Pharia and Gelsa Di Lesina.” The Journal of the Anthropological Institute of Great Britain and Ireland, vol. 5, pp. 252–300. JSTOR, www.jstor.org/stable/2840891. (p.293) https://www.jstor.org/stable/2840891?seq=1#metadata_info_tab_contents

Duboković Nadalini, N. 1965. O fazama razvitka kulture na Hvaru (Orijentacijska skica).Publikacija Historjskog arhiva Hvar 14/1965. u: Duboković Nadalini, N. 2001. Odabrani radovi. Književni krug, Split. ISBN 953-163-176-X. (str. 159)

Novak, G. 1972. Hvar kroz stoljeća. Izdavački zavod Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti. 3. izdanje (str. 29)

Duboković Nadalini, N. 1989. Hvar, Stari Grad, Vrboska, Jelsa. pub. 'Turistkomerc', Zagreb, in the series Pocket guides for tourists. English translation Karla Cizelj (p. 91)

Gaffney, V., Kirigin, B., Petrić, M., Vujnović, N., Čače, S. 1997. Projekt Jadranski otoci. Svezak 1. Arheološka baština otoka Hvara, Hrvatska. TEMPUS REPARATUM. BAR International Series 660. (str.151)

Petrić, N., ed. Maroević, T. 2015. Zavičaju Hvaru. Sabrane studije i članci. Matica Hrvatska Hvar, Književni krug Split. (str. 189)

 

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Luki, čuvar hvarskih bisera: Tor

Eco Environment News feeds

  • About 89% of the public want their governments to do more to tackle the climate crisis – but don’t know they’re the majority

    • The Guardian is joining forces with dozens of newsrooms around the world to launch the 89% Project – and highlight the fact that the vast majority of the world’s population wants climate action. Read more

    A superpower in the fight against global heating is hiding in plain sight. It turns out that the overwhelming majority of people in the world – between 80% and 89%, according to a growing number of peer-reviewed scientific studies – want their governments to take stronger climate action.

    As co-founders of a non-profit that studies news coverage of climate change, those findings surprised even us. And they are a sharp rebuttal to the Trump administration’s efforts to attack anyone who does care about the climate crisis.

    Mark Hertsgaard and Kyle Pope are the co-founders of the global journalism collaboration Covering Climate Now

    Continue reading...

  • Discovery could provide valuable clues as to how the climate crisis might affect Antarctica, says study

    Giant, flat-topped icebergs the size of the city of Cambridge drifted off the coast of Britain during the last ice age, according to a study that has uncovered evidence of their existence for the first time.

    A series of distinctive, comb-like grooves found preserved in sediment near Aberdeen in Scotland were left behind by the underside of huge “tabular” icebergs that dragged across the North Sea floor between 18,000 and 20,000 years ago, the researchers said.

    Continue reading...

  • Campaigners condemn decision amid growing evidence of harm to health and climate from heating appliances

    Wood-burning stoves will be allowed to heat new-build homes in England despite growing evidence showing their significant contribution to air pollution and carbon emissions.

    The government is writing its future homes standard, a set of rules for developers, aimed at decarbonising England’s housing stock. Heating the UK’s 28m homes accounts for about 18% of greenhouse gas emissions.

    Continue reading...

  • Birds in their 40s wintering on mudflats of the Wash received leg rings in early 1980s

    If your ears are assaulted by the shrill piping calls of an excitable bird on the east coast of England, fear not: it’s probably an oystercatcher experiencing a midlife crisis.

    Two of the handsome black and white birds with bright red-orange bills have been found to be the oldest known oystercatchers ever recorded in Britain, clocking up at least 41 and 43 years on the mudflats of the Wash.

    Continue reading...

  • Two Belgian 19-year-olds have pleaded guilty to wildlife piracy – part of a growing trend of trafficking ‘less conspicuous’ creatures for sale as exotic pets

    Poaching busts are familiar territory for the officers of Kenya Wildlife Service (KWS), an armed force tasked with protecting the country’s iconic creatures. But what awaited guards when they descended in early April on a guesthouse in the west of the country was both larger and smaller in scale than the smuggling operations they typically encounter. There were more than 5,000 smuggled animals, caged in their own enclosures. Each one, however, was about the size of a little fingernail: 18-25mm.

    The cargo, which two Belgian teenagers had apparently intended to ship to exotic pet markets in Europe and Asia, was ants. Their enclosures were a mixture of test tubes and syringes containing cotton wool – environments that authorities say would keep the insects alive for weeks.

    Continue reading...

  • The Marches, Shropshire: In this garden we’ve had woolly aphids, rose aphids, whitefly and blackfly, now we have Californian maple aphids, who have a story of their own

    An accidental touch of a branch brings a handful of little sticky dots. Looking at the branch, the surprise is that all the lower ones are covered with a shifting pointillism of dots moving together. Under a hand lens they become autonomous animals – aphids.

    There are thousands of them, moving independently as individuals, each with a sense of purpose and moment, determined and working together. Forming clusters around scar tissue on bark wounds, walking upwards towards the canopy of opening leaves, the aphids catch the sunlight and their amber bodies shine with the viscosity of drops of honey. In the morning sun they cast shadows, an imaginary material to which old fears and prejudices stick.

    Continue reading...

  • Americans have often moved between states for opportunities. Now they’re being forced to uproot themselves to escape hostile forces under Trump

    Continue reading...

  • The UN has called the detention of Pablo López Alavez ‘arbitrary’, while human rights organisations say his sentence is part of a systematic and alarming pattern of criminalisation of Mexico’s environmental activists

    The meeting room in the prison of Villa de Etla, a town in Oaxaca, Mexico, doubles as a classroom with school desks and a small library. The walls feature motivational phrases such as “First things first”, “Live and let live” and “Little by little, you’ll go far”.

    Pablo López Alavez, a 56-year-old environmental defender, has had nearly 15 years to contemplate these sentiments – and faces 15 more, after being imprisoned for murders he says he did not commit.

    Continue reading...

  • ‘As a species, these crocs are easy to find and easy to catch. Brice Itoua is the most skilled hunter in his village. But they kill the crocs to eat – not to sell’

    The Congo dwarf crocodile is a lovely species. They’re very shy and, unfortunately, very easy to find and catch. Mostly hunted for their bushmeat, these crocs only grow up to a few feet in length and during the dry season, they often spend the daytime hiding in burrows and dens at the water’s edge. Hunters use a long, woody liana vine with a hook on the end to drag them out, before binding their snout with a shorter vine and carrying them away.

    Last summer, I shot a story about the Congo dwarf crocodile after being given access to the Lake Télé Community Reserve by the Wildlife Conservation Society (WCS), which manages this protected area in the Republic of the Congo with the Congolese government.

    Continue reading...

  • Rock deposits provide first land-based evidence of Earth’s largest flood, when water surged through strait of Gibraltar

    The event that refilled the Mediterranean basin 5m years ago is thought to have been the largest flood in Earth’s history, with water surging through the present-day strait of Gibraltar 1,000 times faster than the Amazon River, filling the basin in just a couple of years. Now jumbled rock deposits on the top of hills in south-east Sicily provide the first land-based evidence for this flood.

    The megaflood theory emerged in 2009, when scientists discovered a massive eroded channel at the bottom of the strait of Gibraltar. Subsequent research has revealed scours on the sea floor, showing how the water forced its way through the shallow gap between Sicily and mainland Africa, to fill the eastern Mediterranean Sea.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen