Eco Hvar

Otok Hvar i kulturna baština na UNESCO-ovim listama

Objavljeno u Zanimljivosti

Izložba Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama okuplja iznimne primjere hrvatske žive baštine koja i u suvremenosti obogaćuje naš društveni i kulturni život. 

Jelšanski Križ u Pitvama, 2014.god. Jelšanski Križ u Pitvama, 2014.god. Foto: Vivian Grisogono

Predstavljanje te izložbe u Jelsi i Starome Gradu prilika je otočanima da prepoznaju vlastite vrijednosti u šarolikoj nacionalnoj baštini. Ova “putujućaˮ izložba dolaskom na otok Hvar posjećuje dobro znanog prijatelja i u središte stavlja čovjeka i njegovu zajednicu, najvažnije nositelje predstavljene nematerijalne baštine. Koliki je ulog Hvara u toj izložbi najbolje govori činjenica da ovaj otok povezujemo s četiri kulturna dobra uvrštena na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva predstavljena ovom prilikom. Procesija Za križen i čipka od agave hvarskih benediktinki prvi su hvarski predstavnici uvršteni na tu listu 2009. godine. Slijedilo ih je klapsko pjevanje kao izraz kulturnog identiteta čitave Dalmacije pa tako i otoka Hvara, a uvršteno je na Reprezentativnu listu 2012. godine. Već sljedeće godine – 2013., pridružuje im se i mediteranska prehrana, a nositelji te multinacionalne nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj su otoci Hvar i Brač. Time su otok Hvar i njegovi stanovnici prepoznati na svjetskoj kulturnoj karti kao iznimni nositelji bogate tradicijske kulture čiji značaj premašuje nacionalne granice.

za krizen pitve cross returning

Neophodno je ovom prilikom spomenuti i Starogradsko polje iako ono tematski ne ulazi u opseg ove izložbe jer je riječ o materijalnoj baštini. Starogradsko polje je kao kulturni krajolik 2008. godine uvršteno na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Njegova univerzalna vrijednost ogleda se u očuvanoj geometrijskoj podjeli zemljišta prema grčkoj parcelaciji nastaloj u IV. st. pr. Kr., a nadasve u kontinuitetu obrade i izvora hrane za hvarsko stanovništvo tijekom 24 stoljeća, štoviše uzgoja uglavnom istih poljoprivrednih kultura, u prvom redu masline i vinove loze. To nam ukazuje na ispreplitanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine jer su upravo plodovi Polja neizostavni dio mediteranskog stola.

vegetables

Pripadnost Mediteranu izražena u prehrani prepoznaje se na prostoru jadranske obale, otoka i u dijelu zaleđa. Hvar nije slučajno izabran kao reprezentant te prehrane. Najveće plodno polje na dalmatinskim otocima i more bogato ribom davali su dovoljno hrane za otočnu samodostatnost stanovnika. Višetisućljetna izloženost povijesnim mijenama kao i raznim kulturnim utjecajima preko pomorstva i trgovine, hvarsku je gastronomiju učinila jednom od najatraktivnijih na istočnoj obali Jadrana. Ona, naime, u izvornom obliku “unutar kućnih zidova” i danas čuva skromnu poljoprivredno-ribarsku tradiciju “siromaške” kuhinje, ali i karakteristike bogate trpeze pod utjecajima koji su dolazili s istoka i sa zapada Mediterana. Osim toga, zajedničko pribavljanje, dijeljenje te blagovanje hrane kao i obiteljska okupljanja za stolom tijekom svetkovina čine društveni aspekt prehrane koji Mediteran čini tako osobitim i prepoznatljivim.

vg med diet

Otočna društvenost svoj najbogatiji izraz pronašla je u folklornoj glazbi. Zahvaljujući predanom radu istraživača na terenu od XIX. st. naovamo, danas postoji pozamašna građa iz glazbene baštine otoka. Tako su otrgnute od zaborava brojne usmene pripovijetke i pjesme vezane uz život i godišnje običaje. Klapska pjesma također je pronašla svoje mjesto na otoku slijedeći tradiciju dalmatinskih gradića. Danas postoji nekoliko, manje ili više formalno organiziranih, muških i ženskih klapa koje njeguju tradiciju starih pjesama pretežno ljubavne tematike. Osobito su aktivne tijekom ljetnih mjeseci na lokalnim trgovima tijekom otočnih fešta. Uobičajenima su postala i gostovanja otočnih klapa u inozemstvu kojima promoviraju glazbeni identitet Dalmacije.

klapa frecia

Prepoznatljivi simboli otoka i hvarski specifikum svakako su procesija Za križen i čipka od agave hvarskih benediktinki. Pučka pobožnost vrlo je snažna, a vjerski identitet Hvarana u velikoj mjeri određuje dinamiku svagdana i blagdana otočne zajednice. Okosnicu godišnjih blagdana čini uskršnje vrijeme s procesijom Za križen kao centralnom pobožnošću. Ova procesija simbolizira Kristovu muku i duboki narodni iskaz odanosti tradicionalnim vrijednostima.

lepoglava lace example

Iznimni primjeri hrvatskog čipkarstva vode nas u Lepoglavu, na Pag i u grad Hvar. Iza samostanskih zidova hvarskih benediktinki nastaju unikatni primjerci čipke od agave. Dobivanje finog konca mukotrpan je posao izvlačenja niti iz mesnatih listova ove kraljice otočnog kamena. I sama izrada zaštićene čipke od agave vrlo je delikatna vještina kojom barataju samo benediktinke.

hvar muzej cipka

Čipka, doduše ne od agave, bila je uobičajen ukras u brojnim otočkim kućama, njome su se ukrašavala svadbena ruha, haljine ili posteljina. Ovu tradiciju, koja i danas postoji, njegovale su i prenosile žene, a posebna se pažnja pridavala čipki koja je krasila djevojčin miraz.

lepoglava lace

Pet UNESCO-ovih povelja kojima se može podičiti tako mali otok nedvojbeno govori o tisućljetnoj i bogatoj kontinuiranoj povijesti i kulturi Hvara. Recentni globalizacijski procesi i gospodarske promjene mijenjaju tradicionalni stil života. Ipak, neke vrijednosti, duboko ukorijenjene u mentalitet ljudi i danas su važan dio otočnog života. Te su vrijednosti trajna spona između prošlosti i budućnosti otočana kao aktivnih aktera u življenju i čuvanju baštine. Postavljanjem ove izložbe na dvije lokacije ističe se da baština nema jednog vlasnika, ona pripada svima nama, čovjeku i čovječanstvu. Hvarski doprinos izložbi upravo je u vrijednostima koje otočna nematerijalna baština prenosi, a koji su postali prepoznatljivi simboli kulturnog identiteta otoka. U njima se prepoznaju utjecaji, prije svega oni mediteranski, koji su doplovili do hvarske obale i trajno oblikovali život otočnog mikrokozmosa u kojemu su “uvozniˮ elementi dobivali svoje specifičnosti. Jedna takva povijesna veza evocira se upravo ove, 2016. godine. Pred nama je značajna obljetnica osnutka grčkog polisa Farosa na mjestu današnjeg Staroga Grada prije 2400 godina. Prilika je to da se podsjetimo na dva važna elementa tradicije koju svakodnevno živimo – s jedne strane je to kontinuitet izražen kroz očuvanje kulturne baštine, a s druge stalna mijena koja se ogleda u prilagođavanju tradicije zahtjevima novog vremena u kojemu živimo kako bismo je prenijeli naraštajima koji dolaze.

© Marija Plenković 2016

Video sadržaj

Više u ovoj kategoriji: « Karnevol 2016, Shooting Stars Eko seminar održan u Hvaru »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Otok Hvar i kulturna baština na UNESCO-ovim listama

Eco Environment News feeds

  • Realtime pollution alerts needed on Windermere, campaigners say after boy nearly dies

    Exclusive: Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital after contracting E coli from contaminated lake

    Realtime pollution alerts are needed across Windermere urgently, campaigners have said, as the mother of a seven-year-old boy who kayaked on the lake described how he nearly died after contracting a dangerous strain of E coli from contaminated water.

    Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital, and underwent two emergency operations, after a family kayaking trip on Windermere last August.

    Continue reading...

  • Oldest-known whale song recording provides new insight into ocean sounds

    Recording of humpback whale from 1949 could also provide new understanding of how the huge animals communicate

    A haunting whale song discovered on decades-old audio equipment could open up a new understanding of how the huge animals communicate, according to researchers who say it is the oldest such recording known.

    The song is that of a humpback whale, a marine giant beloved by whale watchers for its docile nature and spectacular leaps from the water, and was recorded by scientists in March 1949 in Bermuda, said researchers at Woods Hole Oceanographic Institution in Falmouth, Massachusetts.

    Continue reading...

  • ‘We cannot replace USAID, but we can do big things’: conservation plots a future without American money

    The Trump administration’s cuts to biodiversity funding have imperiled species, habitats and the people who defend both. Now the world is seeking a new way forward

    On 22 January 2024, at the inauguration of the current Liberian president, Joseph Boakai, the US-based Liberian poet Patricia Jabbeh Wesley paid tribute to the west African nation’s tropical forests – one of the places where, she said, “our fathers came / centuries ago, and planted our umbilical cords / deep in the soil”.

    The forests of Liberia are among the most diverse on the planet, home not only to humans and their ancestral ties but also to rare species such as forest elephants, pygmy hippopotamuses and western chimpanzees. They are also chronically threatened by industrial development, including illegal logging and mining.

    Continue reading...

  • ‘My ideas are a little revolutionary’: ecologist Suzanne Simard on intelligent forests, the climate and her critics

    Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Country diary: A saliva test for George the pony, and a rethink on worm control | Kate Blincoe

    Caistor St Edmund, Norfolk: Deworming horses is as important as ever, but not at the expense of dung beetles – which are coming out of hibernation now

    I slide a medical spatula into George the Connemara pony’s mouth, carefully finding the interdental gap in his teeth after his incisors. He begins licking and chewing, working out if it is edible. My job is to hold it in place for at least 30 seconds to get a good sample of his saliva on the absorbent swab, which will be analysed to see if his antibodies indicate a burden of tapeworms.

    Back a decade or two, deworming horses was a routine three-monthly job in the horse-care calendar. But resistance to wormers has increased and there is growing understanding of the impact on the environment. Deworming should be targeted so that horses are only wormed if needed.

    Continue reading...

  • Create hedgehog havens – and seven other ways to help our prickly friends

    Hedgehogs’ habitat is shrinking, they’re vulnerable to cars, and pesticides are affecting their food supply. Here’s how we can help them pull through

    With stumpy, speedy legs, questing snouts and a fierce quiver of needles, hedgehogs are enchantingly strange, like fantasy creatures from a medieval bestiary. “It’s the nation’s favourite wild animal – every time there’s a vote or a poll, the hedgehog wins,” says ecologist Hugh Warwick, AKA “Hedgehog Hugh”, author of the Cull of the Wild and hedgehog champion.

    Continue reading...

  • Can scientists really resurrect the dodo? Inside the company that says it can

    Colossal Biosciences’ CEO says its work follows a ‘moral obligation’ while critics say it’s ‘tech bro’ hype that could undermine conservation

    Can and should we resurrect animal species that have been extinct for thousands of years? Such weighty, existential questions were once the preserve of science fiction but are now being played out within an unassuming brick building in a Dallas business park.

    Colossal Biosciences, valued at $10.2bn after raising hundreds of millions of dollars in funding from investors including celebrities spanning from Tiger Woods to Paris Hilton, has provoked a stampede of acclaim as well as denunciation after announcing last year it had made the dire wolf, a species lost from the world for more than 10,000 years, “de-extinct” via the birth of three new pups.

    Continue reading...

  • Mining made this US tribal area a toxic wasteland. This Indigenous nation brought it back to life

    The Quapaw Nation is the only US Native community to carry out a cleanup of one of the country’s worst sites of environmental contamination

    They call this land the Laue. In the late 1800s, part of these 200 acres of grassland inside the Quapaw Nation were allotted to tribal citizen Charley Quapaw Blackhawk. After forcing dozens of tribes into Indian territory before the civil war, the US government then parceled out reservations and property to individual members. It was part of the government’s attempt to “civilize” Native Americans by turning them into private, not communal,landholders and yeoman farmers in the model of Thomas Jefferson’s ideal citizen.

    Yet, for the last century, little grew on the Laue. Half of it was buried beneath towering mounds of toxic rock known as chat piles. The waste rock, laced with chemicals, was left after miners extracted millions of tons of lead and zinc from the Tri-State Mining District, where the valuable ores stretched across Kansas, Missouri and Oklahomabetween 1891 and the 1970s. By 1983, the Environmental Protection Agency (EPA) had designated 40 sq miles that include nearly all the Quapaw Nation as the Tar Creek Superfund site, joining the EPA’s list of the most contaminated places in the country. Informally called a “megasite”, Tar Creek remains one of the largest and most complex environmental disasters in the country.

    Continue reading...

  • ‘The fish fled’: Nile fisherman earning more from collecting plastic than fish

    Mohammed Ahmed Sayed Mohammed is among those redeploying his skills for a local recycling company that is cleaning up the Nile

    At 6am, Mohammed Ahmed Sayed Mohammed steers his boat from al-Qarsaya island through Cairo’s Nile waters towards the capital’s riverside clubs. Fifteen years ago, he searched for fish. Now he hunts plastic bottles.

    “The fish fled from the plastic chokehold,” said Sayed, who has lived on the Giza island since arriving from Assiut, further south on the Nile, as a 14-year-old fishing apprentice. He never returned to his village, marrying locally and raising three children who now live alongside him with their 12 grandchildren on the island housing 200 families.

    Continue reading...

  • The environmental cost of datacentres is rising. Is it time to quit AI?

    As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Protein MIIP potiskuje kolorektalni karcinom reguliranjem signalizacije imunoloških stanica

    Kolorektalni karcinom ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezane s rakom u svijetu, uglavnom zbog metastaza i ograničenog odgovora na imunoterapiju kod većine pacijenata. Iako su inhibitori imunoloških kontrolnih točaka transformirali liječenje određenih podtipova tumora, većina kolorektalnih karcinoma ostaje "imuno-hladna", što znači da ne uspijevaju pokrenuti učinkovit antitumorski imunitet.

  • Identificirani stanični pokretači ožiljkavanja crijeva kod Crohnove bolesti

    Upala, obilježje Crohnove bolesti, donosi nakupine ili agregate imunoloških stanica u submukozu. Koristeći sekvenciranje RNK pojedinačnih stanica (scRNA-seq) za proučavanje fibroze kod Crohnove bolesti, znanstvenici su otkrili neobično nakupljavanje endotelnih stanica - stanica koje obično oblažu krvne žile - oko ovih skupina imunoloških stanica (poznatih kao Crohnovi limfoidni agregati ili CLA). Ove nakupine stanica krvnih žila signaliziraju stanicama koje grade ožiljke (fibroblasti/miofibroblasti) izravno ili putem makrofaga da počnu proizvoditi prekomjernu količinu kolagena ili ožiljnog tkiva, što sugerira da ovi Crohnovi limfoidni agregati mogu imati značajnu ulogu u pokretanju procesa fibroze.

  • Vaginalni mikrobiom ima ulogu u zdravlju trudnoće i riziku od prijevremenog poroda

    Znanstvenici otkrivaju kako promjene u vaginalnom mikrobiomu tijekom trudnoće mogu utjecati na upalu i rizik od prijevremenog poroda, ukazujući na nove terapije temeljene na mikrobiomu koje bi mogle poboljšati zdravstvene ishode majke i dojenčadi. Jednako tako, studija ističe dokaze koji upućuju na to da je okruženje u kojem dominiraju Lactobacillusi obično povezano s imunološkom tolerancijom, dok je disbioza povezana s fiziološki štetnim upalnim kaskadama.

  • Preskakanje doručka može povećati rizik od metaboličkog sindroma

    Studija provedena na gotovo 16.000 odraslih osoba sugerira da često preskakanje doručka može biti povezano s većom vjerojatnošću razvoja metaboličkog sindroma, glavnog faktora rizika za srčane bolesti. Budući da je metabolički sindrom glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ovi rezultati ističu potencijalnu važnost redovite konzumacije doručka radi poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.

  • Kombinirana inhibicija CDK4/6 i EGFR poboljšava liječenje raka gušterače

    Gotovo svi duktalni adenokarcinomi gušterače (PDAC) nastaju aktiviranjem mutacija u onkogenu KRAS, koje se javljaju u više različitih alelnih oblika. Iako su značajni napori doveli do razvoja inhibitora koji ciljaju specifične mutantne KRAS proteine, jedini agensi trenutno odobreni za kliničku upotrebu selektivno ciljaju varijantu KRASG12C. Međutim, mutacije KRASG12C su izuzetno rijetke kod raka gušterače.

  • Metabolizam vitamina B2 pomaže stanicama raka da se odupru feroptozi

    Nedostatak vitamina B2 čini tumorske stanice osjetljivijima na jedinstveni oblik stanične smrti, pokazala je nova studija. Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B2, poznat i kao riboflavin, te ga mora apsorbirati putem prehrane. Vitamin B2 se može naći u mliječnim proizvodima, jajima, mesu i zelenom povrću. Metabolizam ga pretvara u molekule koje, između ostalog, štite stanicu od oksidativnog oštećenja. No, sada je nova studija pokazala da ova funkcija vitamina B2 ima i lošu stranu: također štiti stanice raka. Naime, vitamin B2 igra ključnu ulogu u zaštiti stanica raka od feroptoze, posebnog oblika programirane stanične smrti.

  • Topikalna krema aktivira imunološki odgovor kako bi suzbila rast raka kože

    Topikalna krema aktivirala je imunološki odgovor kože i suzbila rast tumora u dva predklinička modela karcinoma pločastih stanica kože (cSCC), jednog od najčešćih karcinoma na svijetu, pokazala je nova studija. Krema, koju su razvili američki znanstvenici s Perelman School of Medicine at the University of Pennsylvania, djeluje blokiranjem LSD1, enzima koji suzbija puteve aktivacije imunološkog sustava u koži.

  • Prehrana s visokim udjelom masti omogućuje crijevnim bakterijama ulazak u mozak putem vagusnog živca

    S više od 100 milijuna neurona u probavnom traktu, crijeva su prepoznata kao drugi mozak, povezujući probavu s fizičkim i mentalnim blagostanjem. Sada, nova studija koju su proveli znanstvenici s Emory University objašnjava vezu između crijeva i mozga, ukazujući na to da žive bakterije iz crijeva mogu izravno ući u mozak, s potencijalnim implikacijama za neurološko zdravlje.

  • Romiplostim sprječava trombocitopeniju induciranu kemoterapijom

    Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest pogađa oko 10 do 12 posto odraslih u Hrvatskoj

    Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.