Eco Hvar

Udruga Održivi otok

Objavljeno u Zanimljivosti

Jedna izuzetna i sjajna inicijativa!

Udruga Održivi otok
"Dragi prijatelji udruge Održivi otok,
Bliži se kraj 2015. godine, intenzivne i produktivne za OO u svakom smislu. Uspjeli smo iz ničega napraviti svašta, putovali smo od Cipra do Španjolske ali nismo zaboravili srediti Hvarske puteve. Blizu smo (samo)zapošljavanju kroz projektne aktivnosti udruge, čime bi se ostvario jedan od dugoročnih ciljeva.
odrzivi otok za mlade
Na pomolu je Pokret otoka; 1. međuotočna inicijativa na našim prostorima, ali ne i u Europi. Nakon što se umrežimo unutar granica, ništa nas ne sprječava da jedrimo i dalekim morima, upoznamo ostale otočne kulture i učinimo ovaj život još zanimljivijim sebi ali novoj generaciji mladih kojima u današnje vrijeme treba otvoriti put ka svim ovim lijepim stvarima u životu.
Hvala što ste na bilo koji način sudjelovali u našem radu, pratite nas i podržavajte i dalje jer spremamo još mnogo toga sada kad znamo nešto više nego prije godinu dana; a što nas je više, i mogućnosti su veće...budite dio tih promjena koje želite vidjeti!
humac fest irene ivog 
Ovim putem vas obavještavamo o dvije velike novosti u radu udruge Održivi otok:
 
1.  Nakon 2 godine rada na dnevnoj bazi i nekoliko odrađenih nacionalnih projekata te internacionalnih edukacija, udruga Održivi otok može sa zadovoljstvom konstatirati kako je u svoju lokalnu zajednicu investirala više od 70.000kn putem Erasmus + programa, Zaklade Kajo Dadić, INA Zeleni Pojas, te Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Na taj način ostvarili smo preduvjete za traženje uredskoga prostora u mjestu Jelsa, te isti dobili na korištenje na dan 7.12.2015. u jednoj od kancelarija unutar zgrade "Depadansa" gdje ćemo nastaviti raditi na povećanju kvalitete života na otocima kroz kulturna, društvena i ekološka događanja. Svoj rad i dalje zasnivamo na volonterskoj bazi, ali s planom zapošljavanja jedne mlade osobe unutar udruge početkom 2016. putem mjere "Mladi za zajednicu" sufinancirane od strane HZZ-a, te konstantnim radom na pronalasku ostalih izvora financiranja putem projektnih aktivnosti nešto ozbiljnijeg karaktera.
Kancelarijski prostor udruge Održivi otok biti će širom otvorenih vrata za sve otočane, a razlog tome je proširenje uredskih djelatnosti na javnu djelatnost imena: LOKALNI INFORMATIVNI CENTAR JELSA.
Otvorenje Lokalnog informativnog centra biti će u nešto veselijem izdanju koji je neizbježan dio održivog razvoja ako nas pitate, a poziv na otvorenje biti će vam uručen putem maila i putem fb stranice udruge Održivi otok.
 
humac fest vinko niksa kruni
 
2.  Udruga Održivi otok po prvi puta prima nove članove i volontere, i to putem on-line obrasca koji možete vidjeti na kraju ovog teksta. Na taj način želimo stvoriti bazu članova i volontera koji će pratiti i podržavati naš rad te sudjelovati u kreiranju budućih aktivnosti. Kroz rad udruge Održivi otok želimo pomoći svim individualcima ili bilo kojem obliku udruženih osoba (udruge,sportski klubovi i sl.) u pronalasku pravog načina da svoje ideje pretvore u smisleni projekt i to putem stručnog savjetovanja ili traženjem informacija na pravom mjestu. Osim toga, putem članarina osigurati ćemo uredno poslovanje vođenja udruge te na taj način postati neovisni i samoodrživi što je također jedan od osnovnih ciljeva udruge Održivi otok.
snowman odrzivi otok
PRISTUPNICA ODRŽIVI OTOK. Da biste se upisali kao član unesite podatke u sljedeći link
Veselimo se skorom druženju na otvaranju Lokalnog Informativnog Centra Jelsa!"
 
***********
 
Izvještaj o Etno Hvar Festivalu na Humcu, 20.06.2015g., napisao Mirko Crnčević za Slobodnu Dalmaciju:

Objavljeno 24.06.2015. u 20:38

‘ETNO HVAR FESTIVAL’

Povijest u kamenu privukla brojne turiste

Turistička zajednica općine Jelsa, u suradnji s udrugama “Humac”, “Održivi otok” i “Trim”, a uoči svetkovine sv. Ivana i Pavla, na Humcu je organizirala prvi “Etno Hvar festival”, koji je u ovo eko-etno selo (nekoć pastirsko naselje) privukao brojne turiste.

humac fest lineup

Uz mještane Vrisnika i cijelog otoka Hvara, na nedavno obnovljenom trgu sredstvima EU fondova (Adristorical lands), fešti su se odazvali gosti koji su inače odani Otoku sunca, članovi Udruge “Pjover” i “Tartajun”, te Planinarskog društva “Hvar”, Biciklističkog kluba “Timun”, izviđači OIP-a “Posejdon” iz Splita...

humac mayor stipe bozic

Festival je otvoren pozdravnim govorom općinskog načelnika Nikše Peronje. Posjetitelji su razgledali jedinstvenu Etnozbirku “Humac”, da bi potom krenuli u razgledavanje obližnje Grapčeve špilje, jednog od najstarijih nalazišta hvarske kulture i civilizacije na Jadranu, te novootvorene destilerije aromatičnih ulja na tom putu.

Inače, domaćini su se pobrinuli za prezentaciju tradicionalne kuhinje (slana riba, pršut i sir, jela od divljači i janjetina sa žara), a uz autohtone specijalitete gosti su degustirali i kvalitetna hvarska vina s užeg lokaliteta. Prodavali su se “otočni proizvodi”, upriličena je izložba slika hvarskih umjetnika Pjera Grgičevića i Antuna Tonča Carića, što je popraćeno neizostavnim tradicionalnim napjevima pučkih pjevača iz Vrisnika.

humac fest artworks

Međutim, u izvrsnom gastroscenariju sudjelovao je i Radovan Marčić, kojeg su svi prepoznavali kao jednog od članova žirija u popularnom gastroshowu “MasterChef Hrvatska”.

radovan marcic

‘Ovakva sela naše su blago’
humac stand hvar produce
U večernjim satima događaj je uveličao najpoznatiji hrvatski alpinist, putopisac i redatelj dokumentarnih filmova i emisija Stipe Božić koji je predstavio knjigu i film “Ja, Mate svjetski”.

 humac fest petition

Prije toga nazočne su u ime organizatora pozdravili Irena Dorić (“Održivi otok”) i Ivan Grgičević, koji je podijelio zahvalnice za iznimne zasluge u osnivanju Udruge “Humac” ili za darivanje eksponata Etnozbirci, a dobili su ih Vinko Carić (posthumno), te Mili Razović, Đurđica Otržan i Marija Gurdulić.

– Ovako sačuvana sela kao što je Humac, zapravo su naše blago, jer sve više zaboravljamo kako smo nekada živjeli i kako bismo mogli živjeti, pogotovo sada u spoju s turizmom, kazao je Božić.

MIRKO CRNČEVIĆ

ŠKRLEC: Otoci su prirodni i ljudski kapital
humac fest davor nada
Hrvatski otoci su izniman prirodni i ljudski kapital koji moramo sačuvati i dodatno obogatiti, upravo koristeći sve ono što nam pruža EU. Imamo sjajnih primjera zemalja koje su prije nas ušle u EU, jer su one baš zahvaljujući sredstvima i politici EU-a uspjele vratiti, odnosno revitalizirati, pojedine kulturne i tradicionalne vrijednosti koje su možda bile zapostavljene. Dobar je i primjer Humca koji je iskoristio pretpristupne fondove za svoju inicijalnu prepoznatljivost – poručio je naš EU parlamentarac Davor Škrlec (ORaH), koji je s mještanima i posjetiteljima "pretresao" temu "Europska strategija 2020. za održivi razvoj hrvatskih otoka".
Dodatak: Stipe Božić je napravio intervju za novine 'Dalmacija News', 12.12.2015.god., kliknite ovdje.

Video sadržaj

Više u ovoj kategoriji: « Shrove Tuesday Carnival in Jelsa 2015 Crni bor i Noć muzeja u Jelsi 2016.g. »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Udruga Održivi otok

Eco Environment News feeds

  • UK to ban bee-killing pesticides but highly toxic type could still be allowed

    Ministers set out plans for outlawing neonicotinoids but considering application by farmers to use Cruiser SB

    Bee-killing pesticides are to be banned by the UK government, as ministers set out plans to outlaw the use of neonicotinoids.

    However, the highly toxic neonicotinoid Cruiser SB could be allowed for use next year, as ministers are considering applications from the National Farmers’ Union and British Sugar.

    Continue reading...

  • ‘You won’t find the real criminals here’: a Just Stop Oil activist in jail at Christmas

    Protester Anna Holland says their shock at being behind bars was quickly followed by a stronger feeling of power

    Anna Holland, 22, was one of two young peoplefrom Just Stop Oil who threw tomato soup overa sunflowers painting by Vincentvan Gogh – one of thehighest-profile climate protests of recent years. The painting was not damaged, although there was damage to the frame.Holland was sentenced to 20 months in prison.They sent this letter to the Guardian abouttheir experiencebehind bars.

    It was a shock at first that the judge had gone to the extreme of our sentence. The first few days and nights in prison were hard but also such an education. So many of the women I have met here are in prison because they were not properly protected by the state, so they have taken me under their wing. I have been looked after, taught the ways of prison, not by the staff but by the other prisoners. It is like nothing I had expected and it is completely overwhelming – but also surprising how quickly I found myself falling into the daily routine.

    Continue reading...

  • Ash dieback experts identify shoots of hope for Britain’s threatened trees

    As the deadly fungal disease tightens its grip, scientific efforts to protect ash trees are advancing

    The UK is home to more than 100m mature ash trees, and every spring tells the same grim story: leaves emerge, wither and drop within weeks, as ash dieback disease tightens its grip.

    Millions stand dead in woodlands and hedgerows across the British Isles, with an estimated 2bn seedlings and saplings at risk. Many experts have long feared the future of this cherished, ecologically important native tree hangs in the balance.

    Continue reading...

  • CO2 emissions from new North Sea drilling sites would match 30 years’ worth from UK households

    New research comes as dozens of small potential fields have received some form of license from the government

    Potential new North Sea oil and gas fields with early stage licences from the UK would emit as much carbon dioxide as British households produce in three decades.

    The finding has led to calls to the government to reject demands from fossil fuel producers for the final permits needed to allow their operations to go ahead.

    Continue reading...

  • Blob-headed fish and amphibious mouse among 27 new species found in ‘thrilling’ Peru expedition

    Scientists surprised to find so many animals unknown to science in Alto Mayo, a well-populated region

    Researchers in the Alto Mayo region of north-west Peru have discovered 27 species that are new to science, including a rare amphibious mouse, a tree-climbing salamander and an unusual “blob-headed fish”. The 38-day survey recorded more than 2,000 species of wildlife and plants.

    The findings are particularly surprising given the region’s high human population density, with significant pressures including deforestation and agriculture.

    Continue reading...

  • Country diary: This ‘unprofitable land’ could hardly be richer | Phil Gates

    Teesdale, North Pennines: In this stretch between farmland and riverbank, the plant life is thick, and harbouring legions of insects and larvae

    The poet Molly Holden celebrated edgelands like this footpath, where the passage of the plough never quite reaches. “The pieces of unprofitable land,” she wrote, “are what I like best.” The narrow path, between steep riverbank and farmland, links uncultivated triangular corners of the field, each headland bordered by the sweeping arc of waterlogged tractor ruts and hedges. They’re refuges for mugwort, docks, goosegrass and brome grass, now withered, weatherbeaten and run to seed, providing food for birds and replenishing the soil seed bank for the future. These are Holden’s “memories of former wilds”, the frontline in the annual tussle between arable and nature.

    In winter the frontier, tilled and seeded, moves close to the edge of the path; any closer and the tractor might topple down a gully. Within weeks a counteroffensive begins, as red dead-nettle and speedwell seedlings appear among regimented rows of sprouted wheat. Come spring, the wild bridgehead advances further into arable territory. By next summer this path will be bordered with wild flowers, concealing runs of field mice that pilfer ripening grain.

    Continue reading...

  • Sheep farmers are helping save Tasmania’s native grasslands: ‘We’re better off working together’

    Critically endangered grasslands in Tasmania’s Midlands were being destroyed by agriculture, but an innovative partnership has protected the remaining ecosystem – and local farmers’ profits

    When Tasmania’s lowland native grasslands were first recommended for national listing as a critically endangered ecosystem in 2007, mistrust between farmers and conservationists was high.

    “We walked out of a stakeholder meeting in the Ross pub,” says Simon Foster, whose family have been farming on the Midlands since 1823.

    Sign up to receive Guardian Australia’s fortnightly Rural Network email newsletter

    Continue reading...

  • ‘I didn’t realize the role rice played’: the ingenious crop cultivation of the Gullah Geechee people

    Researchers in North Carolina used underwater sonar to map a system created by enslaved people centuries ago

    As a former deputy state underwater archaeologist, Mark Wilde-Ramsing can’t help but look down. While rowing around North Carolina’s Eagles Island, at the tip of the Gullah Geechee corridor, he noticed signs of human-made structures, visible at low tide. Though he’d retired, he was still active in the field and knew his former agency hadn’t recorded the structures – which meant he had come across something previously undocumented. The next step was figuring out exactly what he’d found.

    Wilde-Ramsing knew the area had once been full of rice fields. His neighbor, Joni “Osku” Backstrom, was an assistant professor in the department of environmental sciences at the University of North Carolina-Wilmington whose specialty was shallow-water sonar, and he had the skills and technology to explore the area. Using a sonar device, the duo detected 45 wooden structures in the river, and the remote sensing tool allowed Backstrom and Wilde-Ramsing to acoustically map the canal beds.

    Continue reading...

  • ‘We’re still in survival mode’: anger persists in Valencia weeks after floods

    Wreckage from Spain’s worst natural disaster this century may have been cleared but life for many remains in disarray

    The warm Valencia air, still thick with dust and carrying a residual note of mud and damp concrete, begins to reek on the approach to the roadside dump where diggers toil, gulls scavenge and the detritus of countless everyday lives rises in mounds.

    Almost two months on, the legacy of the worst natural disaster to hit Spain this century is equally evident in the oranges rotting on the trees, in the tens of thousands of cars stacked in makeshift graveyards, and in the fatigue of all those who still queue daily for food, nappies and toilet roll.

    Continue reading...

  • Don’t be a beach bum: how to reduce your environmental footprint in the sand

    Here are the simplest ways to have a sustainable summer holiday

    With Australia’s love of an annual beach holiday comes a revolving door of new “must have” gear: sunshades, blow-up toys, fold-out chairs and endless gadgets to keep us entertained.

    But how much of it do we really need, and what are the simplest ways to reduce your environmental footprint in the sand?

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.