Orhideje trebaju njegu

Ističući hrvatske samonikle orhideje, vrlo aktivna i usjpešna UDRUGA BIOM objavila je u proljeće 2024. godine članak s molbom da se obrati pažnju na ove fascinantne i neprocjenjivo vrijedne biljke.

Orchis italica Orchis italica Frank Verhart

Kraljica biljki: Orhideja

Orhideje čine jednu od najzanimljivijih i najvećih porodica biljki, poznatu kao Orchidaceae. Iako postoji oko tisuću rodova, odnosno 20 do 30 tisuća vrsta, fascinantno je kako se svakodnevno otkrivaju nove vrste i hibridi, šireći već bogatu paletu ovih prekrasnih cvjetova.

Orchis Morio. Foto Udruga Biom iz newslettera

Orhideje su pravi svjetski putnici! Rasprostranjene su u gotovo svim dijelovima svijeta, osim ekstremnih polarnih i pustinjskih područja. Najveća koncentracija vrsta orhideja nalazi se u himalajskom području Nepala, dok ih možemo pronaći i u tropskim predjelima Azije, Južne i Srednje Amerike, pa čak i do arktičkog kruga u Patagoniji. Ipak, kada se u razgovoru spominju orhideje, većini ljudi prvo na pamet pada nekoliko kultiviranih vrsta i varijeteta koje kupujemo u cvjećarnicama. No mnogi ne znaju da orhideje nisu neke vrste samo iz dalekih tropskih kišnih šuma već da gotovo 200 vrsta i podvrsta divljih orhideja raste i u Hrvatskoj. Zahvaljujući tome ubrajamo se u sam vrh europskih zemalja po bogatstvu orhidoflore, a čak 19 vrsta je endemično. Orhideje rastu na raznolikom staništima, od vlažnih livada u nizinskom dijelu do šuma i šikara, a najveći broj vrsta raste na suhim travnjacima.

Sve su strogo zaštićene i zabranjeno ih je brati, sakupljati, uništavati ili iskopavati, a također su ugrožene i zbog zapuštanja i neodržavanja travnjaka koji se pretvaraju u šikare, uništavanja staništa i branja.

Orhideje u prirodnom staništu. Foto Udruga Biom iz newslettera

Iz perspektive botaničara, orhideje su jedna od najprostranjenijih, evolucijski mlađih, skupina biljaka uz koje se vežu brojne zanimljive priče. Orhideje se oprašuju uglavnom kukcima, te su zavođenje kukaca svojim mirisima, oblicima i bojama dovele do savršenstva. Suradnja s kukcima ovdje je dosegla nevjerojatno visoke razine: orhideje pokušavaju, i uglavnom uspijevaju, osigurati da kukci prenose pelud s cvijeta na cvijet a da pritom ne izgube praktički nijedno peludno zrnce, dobivajući zauzvrat nagradu u obliku slatkog nektara. Kemijske tvari koje oponašaju feromone kukaca toliko su vjerne originalu da neke vrste kukaca teško uspijevaju razlučiti radi li se o cvijetu ili o drugom kukcu s kojim se namjeravaju pariti. U Hrvatskoj su to orhideje iz roda Ophrys, među kojima ima i endemičnih vrsta. Tako učinkovit prijenos peludi u kombinaciji s “dobrom pripremom terena” odnosno brojnim sjemenim zamecima u tučcima orhideja, rezultiraju iznimno velikim brojem sjemenki koje orhideje proizvode. Kako ovdje orhideje računaju na kvantitetu više nego na kvalitetu, sjemenke su iznimno sitne te im je klijanje gotovo uvijek povezano s uspostavom mikorize, odnosno zajednice s gljivama. Uz njihovu pomoć klijanac će uspjeti dobiti dovoljno energije kako bi se razvio, budući da ga je roditeljska biljka opskrbila tek s minimalnom količinom hranjivih tvari i poslala u svijet.

Orchis simia. Foto Udruga Biom iz newslettera

Kako bi jasnije predočili koliko su sjemenke orhideja sitne, sjetite se vanilin šećera i varijanti s crnom “mahunom” koja je zapravo tobolac sa tisućama iznimno sitnih crnih sjemenki koje ljudi koriste kao začin, jer - prirodna aroma vanilije potječe od tropske orhideje Vanilla planifolia. 

Vanilla planifolia. Foto: Ana Maria Benivades reproducirano uz dopuštenje

No vratimo se još malo našim domaćim orhidejama i njihovom suradnjom s drugim vrstama. Nisu sve orhideje tako dobre kako se na prvu čine! Neke od njih žive u potpunosti na račun drugih biljaka i gljiva te uopće nemaju listove niti provode fotosintezu već parazitiraju na drugim biljkama kradući od njih hranjive tvari i vodu, a jedino što im je preostalo je proizvodnja sjemenki i osiguranje potomstva. Parazitske orhideje koje nalazimo u Hrvatskoj uglavnom pripadaju u tri roda a to su Neottia, Serapias i Limodorum. I ne samo to; sve su brojniji zaljubljenici u prirodu koji u potrazi za orhidejama obilaze travnjake, šume i šikare pokušavajući pronaći ove šarene i zanimljive biljke kako bi uživali u njihovoj ljepoti. Vrlo zanimljivih cvjetova su vrste rodova Orchis, Ophrys, Dactylorhiza, Himantoglossum te Cypripedium calceolus.

Jeste li znali?

  • Od osušenih i samljevenih gomolja vrsta Orchis proizvodi se topli, slatki napitak poznat kao salep i popularan na Bliskom istoku

  • Orhideja se smatra kraljicom cvijeća, a titulu joj je dao kineski filozof Konfucije. U drevnoj Kini orhideje su se koristile u medicinske svrhe još oko 700. godina prije Krista

  • Svoje ime orhideje vuku iz grčke riječi órkhis koja doslovno znači “testisi” zbog dva gomolja iz kojih izbija uspravna stabljika

Kako je proljeće vrijeme cvatnje većine orhideja s vrhuncem u travnju i svibnju, pozivamo vas da tijekom boravka u prirodi obratite malo pažnju i pokušate opaziti, zabilježiti i fotografirati neke od njih. A za one koji imaju vrt, voćnjak ili livadu imamo i dodatan zadatak: pričekajte s košnjom barem do kraja svibnja i omogućite da orhideje, ali i druge vrste, proizvedu sjemenke te si na taj način osiguraju novu generaciju. Istodobno ćete osigurati i izvor hrane kukcima oprašivačima koji tako dobro surađuju s biljkama već stotinama tisuća godina, omogućujući i nama ljudima dobre urode različitog voća i povrća kojeg bez njih gotovo uopće ne bi bilo

© BIOM

Zahvaljujemo Udruzi BIOM na dopuštenju korištenja članka i slika

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Orhideje trebaju njegu

Eco Environment News feeds

  • Spike in fossil fuel use a result of global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine

    The world’s coal use is expected to reach a fresh high of 8.7bn tonnes this year, and remain at near-record levels for years as a result of a global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine.

    There has been record production and trade of coal and power generation from coal since Russia’s full-scale invasion of Ukraine inflated global gas market prices, according to the International Energy Agency (IEA).

    Continue reading...

  • Researchers from St Andrews found rise in nitrogen dioxide exposure associated with higher admissions

    Exposure to air pollution is linked to an increased risk of hospital admission for mental illness, according to the most comprehensive study of its kind.

    The research, involving more than 200,000 people in Scotland, found an increase in exposure to nitrogen dioxide in particular was associated with a higher number of people being admitted to hospital for behaviour disorders and mental illnesses.

    Continue reading...

  • Climate-vulnerable pair add weight to proposed treaty seeking transition from coal, oil and gas in equitable way

    Pakistan and the Bahamas have joined a growing bloc of climate-vulnerable countries seeking to broker a global pact to phase out fossil fuels in an equitable way, the Guardian can reveal.

    The Bahamas is the 15th nation to fully endorse the proposed fossil-fuel non-proliferation treaty, which would provide a binding global roadmap to explicitly halt expansion of coal, oil and gas in a fair way – with wealthy nations responsible for the highest emissions transitioning first and fastest.

    Continue reading...

  • Trade can help protect species – and real skins are often more sustainable than synthetic alternatives, say conservationists

    Conservation experts have criticised a decision by London fashion week to ban exotic animal skins from its 2025 shows as “ridiculous”, warning that it is ill-informed and could harm the protection of many snakes, crocodiles and reptile species.

    Last month, the British Fashion Council’s deputy director for policy and engagement, David Leigh-Pemberton, told parliament that next year’s fashion shows would prohibit the use of skins from alligators, snakes and other animals. In a statement, the council said the ban was part of a wider range of standards to promote sustainable practices in the fashion industry.

    Continue reading...

  • Critics and opposition parties vow to oppose major projects they fear could damage the environment

    A new law that could see controversial mining and infrastructure projects fast-tracked for approval across New Zealand has sparked protests in parliament and vows from critics and opposition parties to stop proposals that they fear will wreak havoc on the environment.

    The coalition government’s Fast-Track Approvals legislation passed into law on Tuesday, despite thousands of public submissions opposing it.

    Continue reading...

  • Southill, Bedfordshire: On a ringing session of seed-eating farmland birds, I see up close the subtle beauty of the yellowhammer

    We’ve just released a second blitz of tits, when we notice that the mist net along the field edge has caught a sunbeam. The cold orange light that spilt over the horizon at dawn and pooled above the fields is long gone; the teasel, knapweed and bristly oxtongue seedheads are no longer haloed with hoarfrost. Instead, they’re drawing ground-feeding birds down to forage among the wild grasses and flowers.

    The fallow fields around us are part of an ambitious project to restore ecosystems across more than 1,500 acres of the Southill Estate. The plan includes creating new ponds, allowing land to revert to native scrub, and planting woodland for coppicing. Today’s visit is one of a series of winter ringing sessions to monitor the birds flocking to the fields. I’ve tagged along with my dad (a licensed ringer) and Suzy (a trainee). Their primary aim is to record seed-eating farmland species, many of which – such as greenfinch and corn bunting – are on the UK red list. And we’re in luck. Linnets lurk in the scrub and tinklings of goldfinches pass overhead.

    Continue reading...

  • Balcony solar panels can save 30% on a typical household’s electricity bill and, with vertical surface area in cities larger than roof space, the appeal is clear

    They are easy to install, and knock chunks off electricity bills. It may not be Romeo and Juliet, but Spain’s balcony scene is heating up as the country embraces what has hitherto been a mainly German love affair with DIY plug-in solar panels.

    Panels have already been installed on about 1.5m German balconies, where they are so popular the term Balkonkraftwerk (balcony power plant) has been coined.

    Continue reading...

  • In 2019, scientists published a climate-friendly food plan. I’ve long wondered: could it work for most Americans?

    As a fossil fuels and climate reporter, most of my journalism focuses on the need to radically overhaul the energy system. But the food sector also needs a makeover, as it creates between a quarter and a third of all greenhouse gas emissions.

    When scientists came up with a new climate-friendly food plan in 2019 and published their findings in the medical journal the Lancet, I read with interest. The guidelines called for more vegetables, legumes and whole grains, which seemed doable to me. The authors even allowed for meat and dairy consumption, albeit in small quantities. Both are major drivers of the climate crisis: the United Nations estimates that meat and dairy produce more than 11% of all global greenhouse gas emissions, and some experts put the figure at up to 19.6%.

    Continue reading...

  • Restoring age-old land rights has enabled 300 villagers to build a profitable business and halt the exodus to the city

    It’s late morning and the sound of axes clacking against wood echoes through Pachgaon’s bamboo forest in the central Indian state of Maharashtra. A huge depot, larger than a cricket stadium,is full of bamboo branches, stacked neatly by size in different sections. Nearby is a small, windowless office painted in the colours of the forest – a record-keeper of Pachgaon’s turnaround from abject poverty to relative wealth in just over a decade.

    Pachgaon’s rags-to-riches story follows the implementation of two longstanding Indian laws that restored to the local adivasi (tribal) community its traditional ownership rights over the forest, which they lost to rulers and colonisers several generations ago.

    Continue reading...

  • By rejecting traditional grazing and maintaining trees and wildlife habitats alongside pasture, farmers are turning their land carbon positive. But will it be enough?

    On a humid dawn in Colombia’s livestock capital, Michael Robbin rides across one of his farm’s pastures, where tall green stalks brush his horse’s belly. When he bought the land outside Montería in 2020 he divided it into 125 smaller fields. His neighbours called him crazy at first.

    “That’s not how it’s done in this area,” he acknowledges. “Everybody was looking at me like I was from outer space.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.