Orhideje trebaju njegu

Ističući hrvatske samonikle orhideje, vrlo aktivna i usjpešna UDRUGA BIOM objavila je u proljeće 2024. godine članak s molbom da se obrati pažnju na ove fascinantne i neprocjenjivo vrijedne biljke.

Orchis italica Orchis italica Frank Verhart

Kraljica biljki: Orhideja

Orhideje čine jednu od najzanimljivijih i najvećih porodica biljki, poznatu kao Orchidaceae. Iako postoji oko tisuću rodova, odnosno 20 do 30 tisuća vrsta, fascinantno je kako se svakodnevno otkrivaju nove vrste i hibridi, šireći već bogatu paletu ovih prekrasnih cvjetova.

Orchis Morio. Foto Udruga Biom iz newslettera

Orhideje su pravi svjetski putnici! Rasprostranjene su u gotovo svim dijelovima svijeta, osim ekstremnih polarnih i pustinjskih područja. Najveća koncentracija vrsta orhideja nalazi se u himalajskom području Nepala, dok ih možemo pronaći i u tropskim predjelima Azije, Južne i Srednje Amerike, pa čak i do arktičkog kruga u Patagoniji. Ipak, kada se u razgovoru spominju orhideje, većini ljudi prvo na pamet pada nekoliko kultiviranih vrsta i varijeteta koje kupujemo u cvjećarnicama. No mnogi ne znaju da orhideje nisu neke vrste samo iz dalekih tropskih kišnih šuma već da gotovo 200 vrsta i podvrsta divljih orhideja raste i u Hrvatskoj. Zahvaljujući tome ubrajamo se u sam vrh europskih zemalja po bogatstvu orhidoflore, a čak 19 vrsta je endemično. Orhideje rastu na raznolikom staništima, od vlažnih livada u nizinskom dijelu do šuma i šikara, a najveći broj vrsta raste na suhim travnjacima.

Sve su strogo zaštićene i zabranjeno ih je brati, sakupljati, uništavati ili iskopavati, a također su ugrožene i zbog zapuštanja i neodržavanja travnjaka koji se pretvaraju u šikare, uništavanja staništa i branja.

Orhideje u prirodnom staništu. Foto Udruga Biom iz newslettera

Iz perspektive botaničara, orhideje su jedna od najprostranjenijih, evolucijski mlađih, skupina biljaka uz koje se vežu brojne zanimljive priče. Orhideje se oprašuju uglavnom kukcima, te su zavođenje kukaca svojim mirisima, oblicima i bojama dovele do savršenstva. Suradnja s kukcima ovdje je dosegla nevjerojatno visoke razine: orhideje pokušavaju, i uglavnom uspijevaju, osigurati da kukci prenose pelud s cvijeta na cvijet a da pritom ne izgube praktički nijedno peludno zrnce, dobivajući zauzvrat nagradu u obliku slatkog nektara. Kemijske tvari koje oponašaju feromone kukaca toliko su vjerne originalu da neke vrste kukaca teško uspijevaju razlučiti radi li se o cvijetu ili o drugom kukcu s kojim se namjeravaju pariti. U Hrvatskoj su to orhideje iz roda Ophrys, među kojima ima i endemičnih vrsta. Tako učinkovit prijenos peludi u kombinaciji s “dobrom pripremom terena” odnosno brojnim sjemenim zamecima u tučcima orhideja, rezultiraju iznimno velikim brojem sjemenki koje orhideje proizvode. Kako ovdje orhideje računaju na kvantitetu više nego na kvalitetu, sjemenke su iznimno sitne te im je klijanje gotovo uvijek povezano s uspostavom mikorize, odnosno zajednice s gljivama. Uz njihovu pomoć klijanac će uspjeti dobiti dovoljno energije kako bi se razvio, budući da ga je roditeljska biljka opskrbila tek s minimalnom količinom hranjivih tvari i poslala u svijet.

Orchis simia. Foto Udruga Biom iz newslettera

Kako bi jasnije predočili koliko su sjemenke orhideja sitne, sjetite se vanilin šećera i varijanti s crnom “mahunom” koja je zapravo tobolac sa tisućama iznimno sitnih crnih sjemenki koje ljudi koriste kao začin, jer - prirodna aroma vanilije potječe od tropske orhideje Vanilla planifolia. 

Vanilla planifolia. Foto: Ana Maria Benivades reproducirano uz dopuštenje

No vratimo se još malo našim domaćim orhidejama i njihovom suradnjom s drugim vrstama. Nisu sve orhideje tako dobre kako se na prvu čine! Neke od njih žive u potpunosti na račun drugih biljaka i gljiva te uopće nemaju listove niti provode fotosintezu već parazitiraju na drugim biljkama kradući od njih hranjive tvari i vodu, a jedino što im je preostalo je proizvodnja sjemenki i osiguranje potomstva. Parazitske orhideje koje nalazimo u Hrvatskoj uglavnom pripadaju u tri roda a to su Neottia, Serapias i Limodorum. I ne samo to; sve su brojniji zaljubljenici u prirodu koji u potrazi za orhidejama obilaze travnjake, šume i šikare pokušavajući pronaći ove šarene i zanimljive biljke kako bi uživali u njihovoj ljepoti. Vrlo zanimljivih cvjetova su vrste rodova Orchis, Ophrys, Dactylorhiza, Himantoglossum te Cypripedium calceolus.

Jeste li znali?

  • Od osušenih i samljevenih gomolja vrsta Orchis proizvodi se topli, slatki napitak poznat kao salep i popularan na Bliskom istoku

  • Orhideja se smatra kraljicom cvijeća, a titulu joj je dao kineski filozof Konfucije. U drevnoj Kini orhideje su se koristile u medicinske svrhe još oko 700. godina prije Krista

  • Svoje ime orhideje vuku iz grčke riječi órkhis koja doslovno znači “testisi” zbog dva gomolja iz kojih izbija uspravna stabljika

Kako je proljeće vrijeme cvatnje većine orhideja s vrhuncem u travnju i svibnju, pozivamo vas da tijekom boravka u prirodi obratite malo pažnju i pokušate opaziti, zabilježiti i fotografirati neke od njih. A za one koji imaju vrt, voćnjak ili livadu imamo i dodatan zadatak: pričekajte s košnjom barem do kraja svibnja i omogućite da orhideje, ali i druge vrste, proizvedu sjemenke te si na taj način osiguraju novu generaciju. Istodobno ćete osigurati i izvor hrane kukcima oprašivačima koji tako dobro surađuju s biljkama već stotinama tisuća godina, omogućujući i nama ljudima dobre urode različitog voća i povrća kojeg bez njih gotovo uopće ne bi bilo

© BIOM

Zahvaljujemo Udruzi BIOM na dopuštenju korištenja članka i slika

Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Orhideje trebaju njegu

Eco Environment News feeds

  • New data reveals an extra 5,000 tonnes of waste is sent to landfill or incineration from November to March

    Plastic bottles are reviled for polluting the oceans, leaching chemicalsinto drinks and being a source of microplastics in the human body.

    They even cause problems with recycling. When plastic bottles are mixed with cardboard in recycling bins, in the wet winter months the sodden cardboard wraps around the plastic bottles and trays, causing havoc at recycling plants.

    Continue reading...

  • More lobbyists for the controversial technology were present this year, despite debate about its viability

    At least 480 lobbyists working on carbon capture and storage (CCS) have been granted access to the UN climate summit, known as Cop29, the Guardian can reveal.

    That is five more CCS lobbyists than were present at last year’s climate talks, despite the overall number of participants shrinking significantly from about 85,000 to about 70,000.

    Continue reading...

  • The grim negotiations in Baku, Azerbaijan, have shown the need for reform of the UN annual global climate talks

    ‘Global emissions continue to increase, carbon sinks are being degraded and we can no longer exclude the possibility of surpassing 2.9C of warming by 2100.” It is a bleak assessment of our planet’s future and could have been made by just about any environmental organisation on Earth.

    In fact, they are the views of an international group of climate experts that highlight, in sharp detail, the manifest failings of the UN’s annual Cop climate summits, whose 29th iteration is now being staged in Baku, Azerbaijan. These talks, they said last week, are no longer fit for purpose and need an urgent overhaul.

    Continue reading...

  • Conservation group warns species threatened by exploding populations of grey squirrels who carry lethal virus

    Red squirrels will soon disappear from England unless the government funds a vaccine against squirrelpox, one of the biggest groups set up to protect the species has warned.

    Conservationists say the English population of non-native grey squirrels has exploded this year, triggered by warmer winters which enable mating pairs to feed and breed all year round, and estimate that 70% are carrying squirrelpox, a virus which is lethal only to red squirrels.

    Continue reading...

  • Far-right president may announce country’s departure from agreement after meeting Donald Trump

    There is growing concern that Argentina’s far-right president, Javier Milei, is set to announce his country’s departure from the Paris climate accord.

    Earlier this week, negotiators from Milei’s government were ordered to leave the Cop29 climate summit in Baku, Azerbaijan, after just three days. Now, the Guardian understands that Milei is considering announcing a formal withdrawal from the agreement, and that a decision could be made after a formal meeting with Donald Trump.

    Continue reading...

  • Otterspool, Merseyside: This is land built on waste-tips and spoil, but wildlife is thriving. Perhaps one day the otters will return, too

    A chill autumn day and the turnstones were there. I knew they would be; they always are at Otterspool. With their tweed plumage, bright red legs and rattling, confiding chatter, they delight me every time. With their clockwork skittering and scattering, they are best seen at high tide, when they take refuge on the steep sandstone steps from the promenade down to the River Mersey. There is a pecking order, with each one choosing a different step. I want to know how step status is agreed.

    Otterspool, in south Liverpool, was once just that – the Otter’s Pool. The otters, the pool and the apostrophe are long gone (we live in hope that the former will return), but today the area attracts much life, both human and non-human. Emerging from an place of 1950s municipal waste tips and spoil from the construction of the first Mersey tunnel, Otterspool is now a green place resurgent.

    Continue reading...

  • Brown bears, introduced into Trentino province 20 years ago, have begun to clash with the local human population

    Franca Gherardini used to cherish the sublime views from her home in Caldes, a village surrounded by forests on the slopes of the Brenta Dolomites in northern Italy’s Trentino province.

    But now she tries to shut out the scene as much as possible, rolling down the window canopy in the morning to avoid looking towards the area where her son, Andrea Papi, 26, was killed by a bear.

    Continue reading...

  • Wildlife experts in US west have found small aircraft are ideal for protecting humans and livestock from predators

    The first time that Terry Vandenbos watched a bear run from a drone, on a spring day two years ago, he was chasing the animal himself. After he saw the grizzly cross a road near his property, the Montana rancher hopped on his all-terrain vehicle, planning to scare it away from his cattle if needed.

    But the bear began sprinting away when he was still far from it, looking over its shoulder as it ran, and Vandenbos looked up too; overhead, a small drone was following the bear, its four propellers emitting a high-pitched whine as it sent the animal towards a nearby lake.

    Continue reading...

  • Campaigners blame United Utilities for blighting famous lake with raw effluent

    United Utilities refuses to hand over data on sewage discharges into Windermere

    A short stroll from Beatrix Potter’s former farmhouse in the Lake District are the waters of Cunsey Beck, nestling in the breathtaking landscape that inspired the tales of childhood favourites Jeremy Fisher and Jemima Puddle-Duck.

    Campaigners say the once clear waters are regularly blighted by raw sewage from a nearby works. New figures obtained by the Observerreveal the Near Sawrey plant is alleged to have illegally discharged untreated sewage on 56 days from 2021 to 2023.

    Continue reading...

  • Her last book sold 2m copies. Now the Native American ecologist is taking on capitalism. She talks about how the ‘gift economy’ could heal divisions across the US

    When the ecologist and writer Robin Wall Kimmerer is in a city for work and starts to feel disconnected from the natural world, she likes to do a breathing exercise. She inhales and thinks about how she is breathing in the breath of plants. And then she exhales, and she thinks about how her breath, in turn, gives plants life. “That is a super fundamental way to recognise our reciprocity in the living world; that we are not separate,” she tells me, speaking on a video call from her farm near Syracuse, in upstate New York.

    Once you begin to recognise yourself as symbiotically connected to plants, it might shift your views on politics, too. One of the great “delusions” of market capitalism, Kimmerer continues, is its notion of self-interest. Because how should you define the self? “If my self is the economic me, supposed to maximise my return on investment, that’s a very different notion than if my self is permeable, if it includes the trees whose oxygen I am breathing, and those birds, and the soil,” she says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.