Eco Hvar

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Potkraj 2023. Europski parlament i Europska komisija pokazali su da nisu voljni ili sposobni zaštititi europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Dakle, što treba učiniti?

Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Sada je na vladama, nacionalnim i lokalnim nadležnim tijelima i iznad svega na građanima da poduzmu mjere. Ovo su naši prijedlozi hrvatskim i EU vlastima.

BITNO JE DA SE SVA MINISTARSTVA I INSTITUCIJE U DRŽAVI PRIDRŽAVAJU NAČELA PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

ŠTO MI TRAŽIMO OD LOKALNIH ZAJEDNICA NA HVARU

KEMIJSKI PESTICIDI NANOSE NEIZRECIVE ŠTETE NA HVARU, LJUDIMA, DIVLJAČI I OKOLIŠU. TAKOĐER LOŠE UTJEČU NA TURIZAM. VELIKI DIO PROBLEMA JE PROGRAM DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE, ZA KOJI SU ODGOVORNE LOKALNE VLASTI, SLIJEDEĆI SMJERNICE NACIONALNIH I REGIONALNIH ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA. REDOVNI TROŠKOVI SU POKRIVENI IZ LOKALNIH PRIHODA. TIJEKOM DUGO GODINA, RADNJE SU SE U PRAKSI POKAZALE NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. poticati ekološki prihvatljive metode poljoprivrede i suzbijanja štetočina, obeshrabujući korištenje kemijskih pesticida;

2. koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

3. više edukacije javnosti o štetnim učincima pesticida i boljim, ekološki prihvatljivim metodama za zaštitu ljudi i okoliša od neželjenih nametnika kao što su komarci i neželjene biljke/korovi;

4. dva dokumenta Zavoda za zdravstvo (Program i Provedbeni plan suzbijanja štetočina) trebaju obuhvatiti cijeli otok Hvar s tim da se trošak podijeli između četiriju lokalnih vlasti, umjesto da svaka zasebno plaća istu informaciju;

5. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnim javnosti;

6. radnje zamagljivanja treba izbjegavati zbog rizika za pčele i ljude, posebno osobe s određenim zdravstvenim problemima;

7. ako se planira akcija zamagljivanja, za istu treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

8. biocidi koje je EU zabranio kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne bi se smjeli koristiti za suzbijanje insekata na otvorenom, osobito ne u postupcima općeg zamagljivanja;

9. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, treba provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

10. javnost bi trebala biti unaprijed obaviještena na hrvatskom i drugim jezicima o planiranim mjerama za suzbijanje insekata (larvicid i adulticid), koristeći ne samo javne objave nego i iste kanale (pošta i e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

11. ako se koriste biocidi, treba ih navesti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

12. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

13. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, a treba voditi evidenciju o primateljima

14. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora s pristupom dovoljno velikim za miševe ili štakore, kako bi se zaštitili ljudi, posebno djeca, i druge neciljane životinje, posebno kućni ljubimci;

15. aplikatore raticida nakon upotrebe treba prikupiti tvrtka koja ih distribuira;

16. svu ambalažu od kemijskih pesticida treba odgovorno zbrinuti na određenim sabirnim mjestima.

ŠTO MI TRAŽIMO OD HRVATSKIH DRŽAVNOG I ŽUPANIJSKIH ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO

ZA PLANIRANJE I PROVEDBU MJERA IZ ZAKONA O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD ZARAZNIH BOLESTI NADLEŽNI SU DRŽAVNE I REGIONALNE ZDRAVSTVENE INSTITUCIJE (NN 143/21 čl.5.). MJERE ZDRAVSTVENIH INSTITUCIJA U PRAKSI SE POKAZUJU NEZADOVOLJAVAJUĆIM. RADI TOGA PREPORUČUJEMO:

1. procjene rizika trebale bi biti temelj za poticanje preventivnih mjera kao što je suzbijanje nametnika; posebno stvarni rizici od specifičnih bolesti i rizici od kolateralnih šteta, ako se koriste kemijski pesticidi;

2. sve radnje suzbijanja štetnika, a posebno zamagljivanje, potrebno je provoditi strogo prema važećim zakonskim propisima i podzakonskim aktima;

3. praćenje ciljnih štetočina treba biti obvezna osnova svih mjera suzbijanja štetnika, a rezultate praćenja prije i nakon takvih mjera treba bilježiti i učiniti dostupnima javnosti;

4. treba koristiti ekološke mjere za suzbijanje štetnika umjesto oslanjanja isključivo na kemijske pesticide;

5. biocidi koji su u EU zabranjeni kao „sredstva za zaštitu bilja” jer su dokazano opasni za okoliš, posebice za vodene organizme i pčele, ne smiju se koristiti za suzbijanje insekata, posebice ne u postupcima zamagljivanja;

6. pučanstvo bi trebalo biti unaprijed obaviješteno o planiranim mjerama za suzbijanje insekata, koristeći javne objave i iste kanale (pošta, e-pošta) koje koriste lokalne vlasti za slanje računa;

7. trebalo bi navesti biocide koji će se koristiti, zajedno s njihovim mogućim štetnim učincima;

8. o svim akcijama suzbijanja insekata svugdje u Hrvatskoj unaprijed informirati pčelarske organizacije na nacionalnoj i lokalnoj razini;

9. treba izbjegavati radnje zamagljivanja zbog rizika za pčele i ljude, osobito osobe s određenim zdravstvenim problemima;

10. ako se planira akcija zamagljivanja, treba objaviti točnu rutu i vrijeme;

11. ako se ljudi žale na komarce, treba im dati edukativne letke o tome kako zaštititi sebe i svoj okoliš, također trebalo bi upoznati pučanstvo o kolateralnim štetama koje uzrokuju kemijski pesticidi;

12. raticide treba dijeliti samo na zahtjev, u sigurnim spremnicima,a treba voditi evidenciju o primateljima;

13. raticide treba koristiti unutar sigurnih aplikatora, koje treba prikupiti nakon uporabe.

14. sve radnje suzbijanja štetočina trebaju biti strogo kontrolirane od strane Zavoda za javno zdravstvo;

15. Izvješća Zavoda za javno zdravstvo koja prate radnje ne bi trebala samo potvrditi informacije od tvrtki koje ih provedu, već bi se trebala temeljiti na promatranju na terenu.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA ZDRAVSTVA

U SKLADU SA ZAKONOM O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTI (NN 143/21) PREDLAŽEMO:1. stalnu koordinaciju Ministarstva zdravstva i Ministarstva poljoprivrede kako bi se izbjeglo korištenje biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji nisu dozvoljeni kao sredstva za zaštitu bilja jer su dokazano opasna za okoliš, posebno pčele;

2. popis odobrenih biocida na stranicama Ministarstva treba biti detaljna baza podataka koja se redovito ažurira, poput popisa odobrenih pesticida Fitosanitarnog informacijskog sustava, na stranicama Ministarstva poljoprivrede;

3. da se akcije dezinsekcije, a posebno akcije zamagljivanja, provode u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima;

4. da se akcije dezinsekcije protiv komaraca temelje samo na realnim rezultatima monitoringa;

5. obavezno navesti sve moguće nuspojave biocidnih sredstava koja se koriste za bilo koju svrhu;

6. testiranje za prisutnost pesticida treba biti sastavni dio preventivnih zdravstvenih pregleda.

ŠTO MI TRAŽIMO OD MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

1. ministarstvo bi trebalo tražiti da se rizici za pčele dodaju primarnim upozorenjima o opasnosti za označavanje pesticida u popisima Ujedinjenih naroda i Europske unije;

2. sve informacije i preporuke u vezi s kemijskim "sredstvima za zaštitu bilja" trebaju uvijek u potpunosti navesti moguće štetne učinke i kolateralnu štetu koju mogu prouzročiti:

3. mogući štetni učinci „proizvoda za zaštitu bilja” trebali bi biti prvi dio informacija navedenih na popisu odobrenih tvari i proizvoda Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS);

4. ekološke poljoprivredne metode trebale bi imati prednost u redovitim stručnim tehničkim savjetima Ministarstva za poljoprivrednike;

5. poljoprivreda temeljena na alternativnim metodama osim uporabe kemijskih pesticida trebala bi biti glavni fokus u obrazovanju agronoma;

6. ekološke poljoprivredne metode treba dati prioritet i promicati nizom poticaja, kao najbolji način za očuvanje hrvatskog prirodnog okoliša i poboljšanje javnog zdravlja;

7. kemijski pesticidi, tzv. „proizvodi za zaštitu bilja” ne bi trebali biti primarna preporuka koju izdaje Ministarstvo za borbu protiv štetočina ili drugih opasnosti u poljoprivredi;

8. zbrinjavanje ambalaže od kemijskih pesticida i zastarjelih pesticida treba učiniti dostupnijim u svim dijelovima Hrvatske i podvrgnuti strožim kontrolama;

9. u suradnji s Ministarstvom zdravstva, Ministarstvo poljoprivrede treba inicirati i podržati više istraživanja mogućih štetnih učinaka kombinacija kemijskih pesticida na okoliš i zdravlje ljudi;

10. kemijske tvari koje se koriste u svakoj fazi poljoprivredne proizvodnje, od sjemena do gotovog proizvoda, trebale bi biti evidentirane i navedene kada se proizvodi stavljaju na tržište, u skladu sa sigurnosnim ciljevima Europske komisije;

11. Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo pomoći osigurati da svi oglasi za pesticidne proizvode u svim medijima budu u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008., glava VII, članak 48.:

12. Ministarstvo poljoprivrede treba koordinirati s Ministarstvom zdravstva kako bi se zaustavila uporaba biocida za opće suzbijanje insekata na otvorenom koji su u EU zabranjeni kao 'sredstva za zaštitu bilja' jer su dokazano preopasnim za okoliš, posebno za vodene organizme i pčele.

ŠTO MI TRAŽIMO OD EUROPSKIH DONOSITELJA ODLUKA

KAD ODOBRAVAJU KEMIJSKE PESTICIDE ZA PROIZVODNJU I UPORABU VAŽNO JE DA TIJELA EU TREBAJU DJELOVATI PREMA NAČELU PREDOSTROŽNOSTI, KOJE JE TEMELJNO NAČELO POSTUPANJA EUROPSKE UNIJE te NAČELA LJUDSKOG PRAVA NA ČIST, ZDRAV I ODRŽIV OKOLIŠ KOJA SU USVOJILI VIJEĆE ZA LJUDSKA PRAVA UJEDINJENIH NARODA U LISTOPADU 2021. I GENERALNA SKUPŠTINA UN-a U SRPNJU 2022.

U skladu s tim, tražimo da se sljedeći čimbenici uzmu u obzir, poštuju i provedu:

1. odobrenja za pesticide trebala bi se temeljiti na neovisnim istraživanjima objavljenim u recenziranim časopisima, a ne samo na neobjavljenim studijama koje financira industrija kao što je sada;

2. tvari koje su već u uporabi i za koje je dokazano da su štetne za ljude, životinje, divlje životinje i/ili okoliš treba bez odgode zabraniti, tj. povući ih s tržišta s trenutnim učinkom bez ikakvog razdoblja odgode za iskorištenje zaliha: sve zalihe koje drže krajnji korisnici trebaju se prikupiti za odgovarajuće sigurno odlaganje;

3. rizici za pčele trebaju biti uključeni kao primarno upozorenje o opasnosti u označavanju pesticida;

4. sve moguće štetne učinke pojedinačnih pesticida treba jasno navesti i to na prvom mjestu prije uputa za uporabu, a) na pakiranju pesticidnog proizvoda, b) u bilo kojem povezanom oglašavanju proizvoda, c) na tretiranim krajnjim proizvodima kako bi se uključio svaki dio proizvodnog procesa (npr. od tretiranja sjemena do tretiranog pakiranja);

5. treba ukinuti razliku između biocida i „proizvoda za zaštitu bilja”: u najmanju ruku tvari koje su zabranjene ili ograničene u jednoj kategoriji također bi trebale biti zabranjene ili ograničene u drugoj;

6. praksa dopuštanja da se i dalje koriste „kandidati za zamjenu” unatoč tome što se dokazalo štetnim trebala bi se ukinuti: takva sredstva treba odmah zabraniti;

7. ponovna procjena odobrenih pesticidnih tvari trebala bi započeti dovoljno dugo prije isteka roka valjanosti kako bi se dovršila na vrijeme: trebalo bi ukinuti praksu odobravanja automatskih produljenja ako država članica izvjestitelj ne uspije zaključiti postupak do roka valjanosti: tvari bi trebale biti zabranjene dok procesi ponovne evaluacije nisu završeni;

8. volja građana EU-a u vezi uporabe pesticida izražena u europskim građanskim inicijativama kao što su „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” (2017.) i „Spasimo pčele i poljoprivrednike” (2023.) treba biti uzeta u obzir i u potpunosti poštovana;

9. redovno testiranje ljudi i okoliša na kontaminaciju kemijskim pesticidima u državama članicama i javno objavljanje rezultata bi trebalo biti obvezna komponenta koja podupire dodjelu ili povlačenje autorizacija.

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Srodni članci: Pesticidi: kontrola i odgovornost: Pesticidi, zašto ne;  Pesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi u kaosu: potrebna je hitna akcija!

Eco Environment News feeds

  • A silent majority of the world’s people wants stronger climate action. It’s time to wake up | Mark Hertsgaard and Kyle Pope

    About 89% of the public want their governments to do more to tackle the climate crisis – but don’t know they’re the majority

    • The Guardian is joining forces with dozens of newsrooms around the world to launch the 89% Project – and highlight the fact that the vast majority of the world’s population wants climate action. Read more

    A superpower in the fight against global heating is hiding in plain sight. It turns out that the overwhelming majority of people in the world – between 80% and 89%, according to a growing number of peer-reviewed scientific studies – want their governments to take stronger climate action.

    As co-founders of a non-profit that studies news coverage of climate change, those findings surprised even us. And they are a sharp rebuttal to the Trump administration’s efforts to attack anyone who does care about the climate crisis.

    Mark Hertsgaard and Kyle Pope are the co-founders of the global journalism collaboration Covering Climate Now

    Continue reading...

  • Giant icebergs once drifted off the coast of Britain, scientists find

    Discovery could provide valuable clues as to how the climate crisis might affect Antarctica, says study

    Giant, flat-topped icebergs the size of the city of Cambridge drifted off the coast of Britain during the last ice age, according to a study that has uncovered evidence of their existence for the first time.

    A series of distinctive, comb-like grooves found preserved in sediment near Aberdeen in Scotland were left behind by the underside of huge “tabular” icebergs that dragged across the North Sea floor between 18,000 and 20,000 years ago, the researchers said.

    Continue reading...

  • Wood-burning stoves to be allowed in new homes in England despite concerns

    Campaigners condemn decision amid growing evidence of harm to health and climate from heating appliances

    Wood-burning stoves will be allowed to heat new-build homes in England despite growing evidence showing their significant contribution to air pollution and carbon emissions.

    The government is writing its future homes standard, a set of rules for developers, aimed at decarbonising England’s housing stock. Heating the UK’s 28m homes accounts for about 18% of greenhouse gas emissions.

    Continue reading...

  • Norfolk bird surveyors find Britain’s oldest known oystercatchers

    Birds in their 40s wintering on mudflats of the Wash received leg rings in early 1980s

    If your ears are assaulted by the shrill piping calls of an excitable bird on the east coast of England, fear not: it’s probably an oystercatcher experiencing a midlife crisis.

    Two of the handsome black and white birds with bright red-orange bills have been found to be the oldest known oystercatchers ever recorded in Britain, clocking up at least 41 and 43 years on the mudflats of the Wash.

    Continue reading...

  • Two teens and 5,000 ants: how a smuggling bust shed new light on a booming trade

    Two Belgian 19-year-olds have pleaded guilty to wildlife piracy – part of a growing trend of trafficking ‘less conspicuous’ creatures for sale as exotic pets

    Poaching busts are familiar territory for the officers of Kenya Wildlife Service (KWS), an armed force tasked with protecting the country’s iconic creatures. But what awaited guards when they descended in early April on a guesthouse in the west of the country was both larger and smaller in scale than the smuggling operations they typically encounter. There were more than 5,000 smuggled animals, caged in their own enclosures. Each one, however, was about the size of a little fingernail: 18-25mm.

    The cargo, which two Belgian teenagers had apparently intended to ship to exotic pet markets in Europe and Asia, was ants. Their enclosures were a mixture of test tubes and syringes containing cotton wool – environments that authorities say would keep the insects alive for weeks.

    Continue reading...

  • Country diary: Thousands of honey drops on a single branch | Paul Evans

    The Marches, Shropshire: In this garden we’ve had woolly aphids, rose aphids, whitefly and blackfly, now we have Californian maple aphids, who have a story of their own

    An accidental touch of a branch brings a handful of little sticky dots. Looking at the branch, the surprise is that all the lower ones are covered with a shifting pointillism of dots moving together. Under a hand lens they become autonomous animals – aphids.

    There are thousands of them, moving independently as individuals, each with a sense of purpose and moment, determined and working together. Forming clusters around scar tissue on bark wounds, walking upwards towards the canopy of opening leaves, the aphids catch the sunlight and their amber bodies shine with the viscosity of drops of honey. In the morning sun they cast shadows, an imaginary material to which old fears and prejudices stick.

    Continue reading...

  • Meet the new American refugees fleeing across state lines for safety

    Americans have often moved between states for opportunities. Now they’re being forced to uproot themselves to escape hostile forces under Trump

    Continue reading...

  • He fought to stop the forest being felled. The price was 30 years in prison for a murder he says he did not commit

    The UN has called the detention of Pablo López Alavez ‘arbitrary’, while human rights organisations say his sentence is part of a systematic and alarming pattern of criminalisation of Mexico’s environmental activists

    The meeting room in the prison of Villa de Etla, a town in Oaxaca, Mexico, doubles as a classroom with school desks and a small library. The walls feature motivational phrases such as “First things first”, “Live and let live” and “Little by little, you’ll go far”.

    Pablo López Alavez, a 56-year-old environmental defender, has had nearly 15 years to contemplate these sentiments – and faces 15 more, after being imprisoned for murders he says he did not commit.

    Continue reading...

  • A dwarf crocodile carried home by a hunter: Thomas Nicolon’s best photograph

    ‘As a species, these crocs are easy to find and easy to catch. Brice Itoua is the most skilled hunter in his village. But they kill the crocs to eat – not to sell’

    The Congo dwarf crocodile is a lovely species. They’re very shy and, unfortunately, very easy to find and catch. Mostly hunted for their bushmeat, these crocs only grow up to a few feet in length and during the dry season, they often spend the daytime hiding in burrows and dens at the water’s edge. Hunters use a long, woody liana vine with a hook on the end to drag them out, before binding their snout with a shorter vine and carrying them away.

    Last summer, I shot a story about the Congo dwarf crocodile after being given access to the Lake Télé Community Reserve by the Wildlife Conservation Society (WCS), which manages this protected area in the Republic of the Congo with the Congolese government.

    Continue reading...

  • Mediterranean megaflood carved out hills in Sicily, study reveals

    Rock deposits provide first land-based evidence of Earth’s largest flood, when water surged through strait of Gibraltar

    The event that refilled the Mediterranean basin 5m years ago is thought to have been the largest flood in Earth’s history, with water surging through the present-day strait of Gibraltar 1,000 times faster than the Amazon River, filling the basin in just a couple of years. Now jumbled rock deposits on the top of hills in south-east Sicily provide the first land-based evidence for this flood.

    The megaflood theory emerged in 2009, when scientists discovered a massive eroded channel at the bottom of the strait of Gibraltar. Subsequent research has revealed scours on the sea floor, showing how the water forced its way through the shallow gap between Sicily and mainland Africa, to fill the eastern Mediterranean Sea.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2025 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.