Eco Hvar

Pesticidi: zakoni i dozvole

Propisi, registri i zakoni vezani za pesticide: pružamo vodič kroz sustav u nadležnosti i pregled nekih od problema koji uporaba pesticida uzrokuje.

Pesticidi: zakoni i dozvole

Za popis kemijskih pesticida koji se uobičajeno koriste na Hvaru, uključujući njihove znanstveno dokazane moguće štetne učinke, kliknite ovdje.

ŠTO TREBATE ZNATI

Kemijski pesticidi se koriste u velikim količinama širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izrazila je zabrinutost zbog ostataka pesticida u hrani (veljača 2018, na engleskom jeziku):

  • Pesticidi su potencijalno toksični za ljude i mogu imati i akutne i kronične (dugoročne) posljedice po zdravlje, ovisno o količini i načinu na koji je osoba izložena.

  • Neki od starijih (često jeftinijih verzija) pesticida mogu godinama ostajati u tlu i vodi. Te su kemikalije zabranjene u poljoprivrednoj upotrebi u razvijenim zemljama, ali se još uvijek koriste u mnogim zemljama u razvoju. 

  • Ljudi koji se suočavaju s najvećim zdravstvenim rizicima zbog izloženosti pesticidima su oni koji s njima postupaju ili dolaze u kontakt s njima na poslu, u svom domu ili vrtu.

Iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća: „Biocidni proizvodi, međutim, zbog svojih intrinzičnih svojstava i povezanih načina uporabe mogu predstavljati rizik za ljude, životinje i okoliš.“ (stavka 1).

Ovim se priznaje da su informacije o potencijalnim opasnostima i dugoročnim učincima od vitalnog značaja za sve one koji su uključeni u proizvodnju pesticida, za sve one koji se bave prodajom pesticida te, za sve one ih koriste u poljima i vrtovima - i za sve potrošače koji kupuju proizvode bilo koje vrste koji su tretirani pesticidima. Ukratko, svi trebaju razumjeti što je sve na kocki kada je riječ o pesticidima. U Europskoj Uniji građani imaju pravo na informacijama prema Uredbi (EZ) 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća: „Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi kako bi mogli donijeti informirane odluke o uporabi kemikalija.“ (stavka 117, str. 14.)

PESTICIDI U PREHRAMBENOM LANCU

Pesticidi su unosan biznis koji se promovira snažnim marketinškim mjerama i političkim utjecajem. Kontrola pesticida je komplicirana na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Javne informacije su od vitalnog značaja. Prodavači i korisnici pesticida trebaju u potpunosti znati s čime imaju posla. Potrošače, krajnje korisnike treba informirati koje tvari se koriste u proizvodnji i pakiranju prehrambenih proizvoda i proizvoda za osobnu higijenu. Kada se pesticidi odobravaju za tržište, prvo područje koje izaziva zabrinutost je da studije o sigurnosti i učinkovitosti koje se prilažu uz prijavu dolaze iz komercijalnih poduzeća: to su obično neobjavljeni radovi, dok nezavisne studije objavljene u časopisima koji su recenzirani skoro nikada nisu uzeti u obzir. Prilikom odobravanja se za pesticide koji će vjerojatno ući u prehrambeni lanac utvrđuju takozvane "sigurne" razine kao maksimalne količine koje mogu biti prisutne u usjevima i prehrambenim proizvodima bez ugrožavanja zdravlja. Izvještaj iz 2015. godine koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) pokazao je da samo 15% od 10.187 uzoraka testiranih namirnica ne sadrži tragove pesticida, dok je više od 99% sadržavalo ostatke ispod tolerancije koju je utvrdila Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA). Europska Agencija za Sigurnost Hrane (EFSA) izvijestila je da je od 84.657 uzoraka testiranih u 2016. godini njih 96,2% bilo u granicama propisanih zakonodavstvom EU-a, a 50,7% bilo je bez kvantitativnih ostataka, dok su zakonske granice premašene u 2,4% uzoraka iz EU-a i Zemalja EEA i 7,2% iz zemalje koje nisu članice Europske Unije.

Jesu li Maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK) (Maksimalne razine ostataka; eng. Maximum Residual Levels, MRL) jamstvo sigurnosti?

Postoje nedostaci: 1) MDK ne pokrivaju učinak kombinacije otrova u hrani ukoliko su, kao što je to i uobičajeno, 'konvencionalne' kulture tretirane s nekoliko različitih vrsta pesticida; 2) inspekcije u različitim zemljama (npr. u Kuvajtu) prečesto otkrivaju ostatke pesticida iznad dopuštenih razina, da ne spominjemo zabranjene pesticide u hrani (npr. Danska, 2017); 3) MDK-i imaju alarmantnu tendenciju da se povećevaju, vrlo često iz marketinških razloga, kao što je to bilo kod glifosata u 2013. godini, lasalocida u 2015. godini i Fipronil (2024.); 4) zabrinjavajuće je da komercijalni proizvođači pesticida mogu zatražiti povećanje MDK-a, npr. Zahtjev tvrtke Syngenta iz 2012. za značajno povećanje dopuštenih razina ostataka neonikotinaodnih insekticida u maslinama, artičokama i cvjetači (EFSA Journal 10 (11) 2990); 5) s jedne strane je dobro da se određivanje MDK-a periodički revidira, kao u EFSA-inom dokumentu "Znanstveno mišljenje o pesticidima u hrani za dojenčad i malu djecu" (EFSA Journal, svibanj 2018.), ali s druge strane to donosi zabrinutost da su MDK-ovi u hrani za dojenčad bili netočno postavljeni svih ovih godina prije.

Kontaminacija vodenih izvora a time i pitke vode pesticidima, još je jedno važno područje za koje je Svjetska zdravstvena organizacija izradila široke smjernice. EU ima Direktive koje reguliraju kakvoću pitke vode, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama EPA odredila specifičnije maksimalne razine onečišćenja za različite vrste zagađivača. Na terenu, korisnici pesticida moraju biti svjesni opasnosti od onečišćenja podzemnih voda, ne samo prilikom primjene pesticida, već i prilikom zbrinjavanja viška ili zastarjelih otrova i odbacivanja ambalaže od pesticida.

REGISTRI KEMIJSKIH PESTICIDA

Europska agencija za kemikalije (ECHA) navodi odobrenja za aktivne tvari i proizvode (stranica djelomično na hrvatskom jeziku). Njihova je web stranica primarni izvor informacija o zakonima koji reguliraju biocidne pesticide i njihov proces odobravanja. Možete provjeriti njihov popis tvari koje su odobrene ili se provjeravaju, ili možete provjeriti aktivne sastojke i odobrene proizvode na stranici "biocidnih proizvoda" ECHA-e, upisivanjem naziva aktivnog sastojka u polje označeno s "Naziv aktivne tvari" ("Active Substance Name") ili naziva pesticidnog proizvoda u polje označeno s "Naziv proizvoda" ("Product Name"). Popis se redovito ažurira.

Ministarstvo zdravstva (MIZ) je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). koji je pokrio stanje do 01/09/2015., i još uvijek vodi Registar biocidnih pripravaka. Registar se že naći na portalu Ministarstva preko ovog linka. Web stranica Ministrarstva zdravstva je izvor najvažnjih informacija o biocidnih preparata, npr: Zakonodavstvo,  Biociodni pripravci, Odluke Europske komisije o neuvrštavanju aktivnih tvari.

Europska komisija: Baza Podataka EU-a za Pesticide. Tu su podaci o pripravcima za 'zaštitu bilja'.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Popis registriranih sredstava za zaštitu bilja. Prije je uključio odjeljak o tvarima koje više nisu odobrene, poredane po godinama, ali toga nema više u 2021-oj godini.

Hrvatski Zavod za Toksikologiju i Antidoping: O Institutu.

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o svojstvima pesticida (PPDB) - baza podataka o kemijskom identitetu pesticida, fizikalno-kemijskim, zdravstvenim i ekotoksikološkim podacima (na engleskom jeziku).

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o bio-pesticidima (BPDB) - baza podataka o pesticidima dobivenim iz prirodnih tvari (na engleskom jeziku).

PubChem Otvorena Kemijska Baza Podataka. Nacionalna medicinska knjižnica SAD-a, Nacionalni centar za biotehnoloških Informacija. Sveobuhvatne tehničke informacije o kemijskim tvarima, uključujući toksičnost (na engleskom jeziku).

Popis zabranjenih pesticida prema aktivnim tvarima i popis praćenja pesticida (2015.), UTZ Amsterdam, Nizozemska (na engleskom jeziku).

Pesticide Action Network (PAN) u SAD-u: Pesticide Info, baza podataka o pesticidima (proizvodima i aktivnim tvarima).

Nacionalna Medicinska Knjižnica SAD-a: Toxnet. Baza podataka o toksikologiji, opasnim kemikalijama, stanju okoliša i ispuštanju otrova (na engleskom jeziku).

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a: Registracija pesticida, Pregled Inertnih Sastojaka i Smjernice (na engleskom jeziku).

NEKI GLAVNI OSNOVNI  PRINCIPI U EUROPSKOJ UNIJI

1. Iz Zakonodavstva Europske unije. „Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju. No politika ili mjera mogu se revidirati kad postane dostupno više znanstvenih podataka. Načelo predostrožnosti utvrđeno je člankom 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Koncept načela predostrožnosti prvi je put naveden u komunikaciji Europske komisije donesenoj u veljači 2000. godine u kojoj su definirani koncept i vizija njegove primjene.
Na načelo predostrožnosti može se pozvati samo ako postoji potencijalni rizik i ne može se upotrebljavati za opravdavanje proizvoljnih odluka.
Primjeri EU-ove primjene načela predostrožnosti uključuju njegov regulatorni okvir za kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006, poznata kao REACH) i opće propise zakona o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002).“ EUR-Lex Glosar sažetaka zakonodavstva

2. Europska Agencija za kemikalije (European Chemicals Agency - ECHA) - Autorizacije biocida i izuzeci: Razumijevanje BPR-a (BPR znači 'Biocidal Products Regulations' - 'Uredba o biocidnim pripravcima'). „Svi biocidni pripravci zahtijevaju autorizaciju prije stavljanja na tržište, a aktivne tvari sadržane u određenom biocidnom pripravku moraju biti prethodno odobrene. Međutim, postoje određeni izuzeci od ovog načela. Primjerice, aktivne tvari nad kojima se provodi program revizije kao i biocidni pripravci koji sadržavaju te aktivne tvari mogu biti stavljeni na tržište dok se čeka konačna odluka o odobrenju. Pripravci s privremenom autorizacijom za nove aktivne tvari koje su još u postupku procjene također su dopušteni na tržištu.“

3. Europska Agencija za kemikalije - Odobrenje aktivnih tvari: „Uredbom o biocidnim proizvodima (BPR) uvedeni su službeni kriteriji za isključivanje i zamjenu koji se primjenjuju na evaluaciju aktivnih tvari.
Kriteriji za isključivanje
U načelu, aktivne tvari koje ispunjavaju kriterije za isključivanje neće biti odobrene.
To uključuje:
  • karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije u skladu s Uredbom o klasifikaciji, označivanju i pakiranju tvari (CLP)
  • tvari koje ometaju rad endokrinog sustava
  • postojane, bioakumulativne i toksične (PBT) tvari
  • vrlo postojane i vrlo bioakumulativne (vPvB) tvari
Predviđena su odstupanja, posebno ako je aktivna tvar potrebna radi zaštite javnog zdravlja ili javnog interesa kada nisu dostupna alternativna rješenja. U tom slučaju, odobrenje aktivne tvari dodjeljuje se za najviše pet godina (također i za aktivne tvari za koje je izvješće o procjeni podneseno prije 1. rujna 2013., prema prijelaznim odredbama).“
 
Iz navedenih se vidi da te odredbe iz European Chemicals Agency-a nipošto nisu u skladu sa Načelom predostrožnosti, iako je Načelo predostrožnosti glavni princip po kojemu bi se trebala osigurati zaštita zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
 
4. Upozorenja i znakovi  UREDBA (EZ) br. 1272/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2008. (još u snazi 2023.g.) o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

Postoji stotinjak službenih „oznaka upozorenja“ i bezbroj „oznaka obavijesti“ koje upućuju na moguće štetne učinke pesticida. Takve su izjave nužne kako bi označile potencijalne štetne registrirane pesticide. Opasnosti su navedene na sigurnosno - tehničkim listovima, kao i na etiketama pojedinih proizvoda. Također su razvrstane po kategorijama s odgovarajućom oznakom uz svaku opasnost. Začuđujuće, opasnosti za pčele i neciljane organizme nisu uključene unutar primarna upozorenja opasnosti, već u potkategoriji 'za informaciju'. Za više detalje o upozorenjima i znakovima, vidjeti naš članak 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj'.

5. Oglašavanje pesticida UREDBA (EZ) br. 1272/2008 GLAVA VII. ZAJEDNIČKE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 48. Oglašavanje 1. Kod svakog oglašavanja tvari koja je razvrstana kao opasna moraju se navesti razredi opasnosti odnosno kategorije opasnosti u pitanju. 2. Kod svakog oglašavanja smjesa koje su razvrstane kao opasne, odnosno koje su obuhvaćene člankom 25. stavkom 6. za koje i fizičke osobe mogu sklopiti ugovor o kupoprodaji, a da prethodno nisu vidjele naljepnicu, treba navesti vrstu ili vrste opasnosti koje su navedene na naljepnici. Prvi podstavak ne dovodi u pitanje Direktivu 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača vezano za ugovore na daljinu (28).

SLUŽBENI POSTUPCI U VEZI REGISTRACIJE I KORIŠTENJA PESTICIDA U HRVATSKOJ

Biocidni pripravci:

Europska Agencija za kemikalije : Autorizacija biocidnih pripravaka

Ministarstvo Zdravstva je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). Taj popis je vrijedio do 1.rujna 2015.god. : „Od 1. rujna 2015. biocidni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHAdni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHA.“  Ministarstvo Zdravstva još uvijek vodi registar tih biocidnih pripravaka, uz upozorenje:  „NAPOMENA - Ako je aktivna tvar odobrena Provedbenom uredbom Komisije, a nije podnesen zahtjev za odobrenje ili usporedno međusobno priznavanje sukladno Uredbi (EU) br. 528/2012, navedeno rješenje u tablici je nevažeće.
U tom slučaju, sukladno članku 89. Uredbe (EU) br. 528/2012, biocidni proizvod se
(a) ne smije više stavljati na raspolaganje na tržište s učinkom od 180 dana od dana odobrenja aktivne tvari; i
(b)uporaba postojećih zaliha biocidnih proizvoda se može nastaviti najviše 365 dana od dana odobrenja aktivne tvari. U slučaju odluke o neodobravanju aktivne tvari, država članica može nastaviti primjenjivati svoj trenutni sustav ili praksu za stavljanje biocidnih proizvoda na raspolaganje na tržištu do najkasnije 12 mjeseci nakon datuma odluke o neodobravanju aktivne tvari.“

Pripravci za 'zaštitu bilja':

Europska komisija: Odobrenje aktivnih tvari

Ministarstvo Poljoprivrede Republike Hrvatske je glavni koordinator za registraciju pesticida i izdavanja dozvola za pesticide. Provjerava se potpunost dokumentacije a zatim se podnosi zahtjev kod jednog od dva registrirana tijela / ustanova koja su navedena niže zbog procjene rizika i dokumentacije. Ovo tijelo može zatražiti dodatne informacije i dokumentirane dokaze. Komunikaciju sa podnositeljem zahtjeva koordinira Ministarstvo poljoprivrede. Kada je dokumentacija zadovoljavajuća, registrirano tijelo podnosi prijedlog za registraciju Ministarstvu poljoprivrede kao donositelju odluke.

Hrvatski Centar za Poljoprivredu, Prehranu i Ruralna Pitanja (od 01.01.2019.god. Hrvatska agencija za poljoprivredu, prehranu i selo) : Zavod za Zaštitu Bilja. Ovaj odjel Instituta procjenjuje aktivne sastojke i tvari u pesticidima i njihovu učinkovitost, uspostavlja analitičke metode, proučava ostatke pesticida u hrani i njihovo ponašanje u okolišu, ekotoksikologiju te procjenjuje izloženost operatera, radnika i drugih koji su uključeni u uporabu pesticida. Od 01.01.2019.god.  

Institut za Medicinska Istraživanja i Medicinu Rada. Ovaj Institut na zahtjev Ministarstva Poljoprivrede priprema dokumentaciju za pesticide u vezi s registracijom, dobivanjem određenih dozvola, proširenjem registracije i proširenjem registracije za male operacije. Također daje znanstvena mišljenja o toksikologiji sisavaca i rizicima izloženosti za operatore, radnike i ostale koji su uključeni u uporabu pesticida.

Zaštita okoliša

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike Republike Hrvatske odgovorno je za stvaranje uvjeta za održivi razvoj, uključujući "zadatke vezane uz zaštitu i očuvanje okoliša i prirode u skladu s politikom održivog razvoja Republike Hrvatske, kao i zadaće vezane za upravljanje vodom i administrativne i druge poslove iz područja energetike." Iako je kvaliteta tla, zraka, vode i mora u njegovoj nadležnosti, ona ne uključuje posebne projekte koji se odnose na pesticide.

DODATNI IZVORI SAVJETA O KORIŠTENJU PESTICIDA U HRVATSKOJ

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba: "Zaštita bilja"

Agroklub: Pesticidi. Selektivna baza pesticida dostupna u Hrvatskoj; nisu navedene detaljne nuspojave; popis nije u potpunosti ažuriran. Među 'partnerima' su mnoge tvrtke koje proizvode kemijske pesticide.

MEĐUNARODNI PROPISI VEZANI ZA UPOTREBU PESTICIDA

- Rotterdamska Konvencija, 1998.

- Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 2001.

- Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu: Međunarodni Kodeks Ponašanja o Upravljanju Pesticidima (2002.) i Smjernice o Visoko Opasnim Pesticidima

Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu (FAO): Prevencija i Odlaganje Zastarjeljih Pesticida (na engleskom jeziku).

ODABRANI ZAKONI EU-a:

Europska Agencija za Kemikalije: Što je REACH? (Registracija, Procjena, Autorizacija i Ograničavanje Kemikalija) - objašnjenje

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), kojom se uspostavlja Europska Agencija za Kemikalije, kojom se mijenja Direktiva 1999/45/EZ i stavlja izvan snage Uredba Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredba Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktiva Vijeća 76/769 /EEZ i Direktive Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ

Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjenu i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br 1907/2006. (Tekst značajan za EGP)

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida (Tekst značajan za EGP)

Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište i stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ

Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Tekst značajan za EGP

Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o Općem akcijskom programu Unije za Okoliš do 2020 "Živjeti dobro, unutar granica našeg planeta" Tekst značajan za EGP

Uredba (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija Tekst od važnosti za EGP

Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv biljnih štetnika, izmjenama i dopunama Uredbe (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljenju izvan snage direktive Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EU, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ

Uredba Komisije (EU) 2018/605 od 19.travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđdivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (Tekst značajan za EGP)

Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2018/605 od 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (SL L 101, 20.4.2018.)

UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/521 оd 27. ožujka 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa za potrebe njezine prilagodbe tehničkom i znanstvenom
napretku

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/707 оd 19. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu razreda opasnosti i kriterija za razvrstavanje, označivanje i pakiranje tvari i smjesa

NEKI OD HRVATSKIH ZAKONA

Ministarstvo poljoprivrede RH: Propisi - Sredstva za zaštitu bilja; ostaci pesticida; održiva uporaba pesticida; zdravstvena zaštita bilja. Propisi koji reguliraju "sredstva za zaštitu bilja"; ostaci pesticida; održivo korištenje pesticida; zdravstvena zaštita bilja. 

Ministarstvo zdravstva RH: Kemikalije i biocidni pripravci - Kemijski i biocidni proizvodi, regulirani prema zakonima EU.

Ministarstvo zdravstva zakonodavstvo: Zakoni koji reguliraju kemijske i biocidne tvari; uvoz i izvoz opasnih kemikalija; sprječavanje bolesti; mjere preventivne dezinfekcije, suzbijanja insekata i štetočina; i sigurnosti na radnom mjestu.

Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo: Zakoni i Propisi. Zakoni koji se odnose na prevenciju prenosivih bolesti uključuju uporabu pesticida.

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike RH: Propisi i međunarodni ugovori: zaštita okoliša; zaštita kvalitete zraka; zaštita klime i ozonskog omotača; upravljanje odpadom; zaštita prirode; zaštita mora i obalnih područja.

 

© Vivian Grisogono 2018 g., tekst ažuriran u lipnju 2023.g.

Prijevod: Ivana Župan

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: zakoni i dozvole

Eco Environment News feeds

  • How winter makes recycling harder with 40% jump in contamination

    New data reveals an extra 5,000 tonnes of waste is sent to landfill or incineration from November to March

    Plastic bottles are reviled for polluting the oceans, leaching chemicalsinto drinks and being a source of microplastics in the human body.

    They even cause problems with recycling. When plastic bottles are mixed with cardboard in recycling bins, in the wet winter months the sodden cardboard wraps around the plastic bottles and trays, causing havoc at recycling plants.

    Continue reading...

  • Almost 500 carbon capture lobbyists granted access to Cop29 climate summit

    More lobbyists for the controversial technology were present this year, despite debate about its viability

    At least 480 lobbyists working on carbon capture and storage (CCS) have been granted access to the UN climate summit, known as Cop29, the Guardian can reveal.

    That is five more CCS lobbyists than were present at last year’s climate talks, despite the overall number of participants shrinking significantly from about 85,000 to about 70,000.

    Continue reading...

  • The Observer view: the Cop summit is foundering, we need urgent action not more hot air

    The grim negotiations in Baku, Azerbaijan, have shown the need for reform of the UN annual global climate talks

    ‘Global emissions continue to increase, carbon sinks are being degraded and we can no longer exclude the possibility of surpassing 2.9C of warming by 2100.” It is a bleak assessment of our planet’s future and could have been made by just about any environmental organisation on Earth.

    In fact, they are the views of an international group of climate experts that highlight, in sharp detail, the manifest failings of the UN’s annual Cop climate summits, whose 29th iteration is now being staged in Baku, Azerbaijan. These talks, they said last week, are no longer fit for purpose and need an urgent overhaul.

    Continue reading...

  • Red squirrels ‘to vanish from England’ unless vaccine against squirrelpox funded

    Conservation group warns species threatened by exploding populations of grey squirrels who carry lethal virus

    Red squirrels will soon disappear from England unless the government funds a vaccine against squirrelpox, one of the biggest groups set up to protect the species has warned.

    Conservationists say the English population of non-native grey squirrels has exploded this year, triggered by warmer winters which enable mating pairs to feed and breed all year round, and estimate that 70% are carrying squirrelpox, a virus which is lethal only to red squirrels.

    Continue reading...

  • Fears grow that Milei will withdraw Argentina from Paris climate accord

    Far-right president may announce country’s departure from agreement after meeting Donald Trump

    There is growing concern that Argentina’s far-right president, Javier Milei, is set to announce his country’s departure from the Paris climate accord.

    Earlier this week, negotiators from Milei’s government were ordered to leave the Cop29 climate summit in Baku, Azerbaijan, after just three days. Now, the Guardian understands that Milei is considering announcing a formal withdrawal from the agreement, and that a decision could be made after a formal meeting with Donald Trump.

    Continue reading...

  • Country diary: Turnstones and beet among the trolleys and bikes | Jennifer Jones

    Otterspool, Merseyside: This is land built on waste-tips and spoil, but wildlife is thriving. Perhaps one day the otters will return, too

    A chill autumn day and the turnstones were there. I knew they would be; they always are at Otterspool. With their tweed plumage, bright red legs and rattling, confiding chatter, they delight me every time. With their clockwork skittering and scattering, they are best seen at high tide, when they take refuge on the steep sandstone steps from the promenade down to the River Mersey. There is a pecking order, with each one choosing a different step. I want to know how step status is agreed.

    Otterspool, in south Liverpool, was once just that – the Otter’s Pool. The otters, the pool and the apostrophe are long gone (we live in hope that the former will return), but today the area attracts much life, both human and non-human. Emerging from an place of 1950s municipal waste tips and spoil from the construction of the first Mersey tunnel, Otterspool is now a green place resurgent.

    Continue reading...

  • How a fatal bear attack led an Italian commune to rally against rewilding

    Brown bears, introduced into Trentino province 20 years ago, have begun to clash with the local human population

    Franca Gherardini used to cherish the sublime views from her home in Caldes, a village surrounded by forests on the slopes of the Brenta Dolomites in northern Italy’s Trentino province.

    But now she tries to shut out the scene as much as possible, rolling down the window canopy in the morning to avoid looking towards the area where her son, Andrea Papi, 26, was killed by a bear.

    Continue reading...

  • Get away, grizzly: why scientists are chasing bears with drones

    Wildlife experts in US west have found small aircraft are ideal for protecting humans and livestock from predators

    The first time that Terry Vandenbos watched a bear run from a drone, on a spring day two years ago, he was chasing the animal himself. After he saw the grizzly cross a road near his property, the Montana rancher hopped on his all-terrain vehicle, planning to scare it away from his cattle if needed.

    But the bear began sprinting away when he was still far from it, looking over its shoulder as it ran, and Vandenbos looked up too; overhead, a small drone was following the bear, its four propellers emitting a high-pitched whine as it sent the animal towards a nearby lake.

    Continue reading...

  • ‘It’s a national disgrace’: fury at sewage-filled Windermere over toxic algae and dead fish

    Campaigners blame United Utilities for blighting famous lake with raw effluent

    • United Utilities refuses to hand over data on sewage discharges into Windermere

    A short stroll from Beatrix Potter’s former farmhouse in the Lake District are the waters of Cunsey Beck, nestling in the breathtaking landscape that inspired the tales of childhood favourites Jeremy Fisher and Jemima Puddle-Duck.

    Campaigners say the once clear waters are regularly blighted by raw sewage from a nearby works. New figures obtained by the Observerreveal the Near Sawrey plant is alleged to have illegally discharged untreated sewage on 56 days from 2021 to 2023.

    Continue reading...

  • ‘We’ve become distrustful of each other’: Braiding Sweetgrass author Robin Wall Kimmerer on Trump, rural America and resistance

    Her last book sold 2m copies. Now the Native American ecologist is taking on capitalism. She talks about how the ‘gift economy’ could heal divisions across the US

    When the ecologist and writer Robin Wall Kimmerer is in a city for work and starts to feel disconnected from the natural world, she likes to do a breathing exercise. She inhales and thinks about how she is breathing in the breath of plants. And then she exhales, and she thinks about how her breath, in turn, gives plants life. “That is a super fundamental way to recognise our reciprocity in the living world; that we are not separate,” she tells me, speaking on a video call from her farm near Syracuse, in upstate New York.

    Once you begin to recognise yourself as symbiotically connected to plants, it might shift your views on politics, too. One of the great “delusions” of market capitalism, Kimmerer continues, is its notion of self-interest. Because how should you define the self? “If my self is the economic me, supposed to maximise my return on investment, that’s a very different notion than if my self is permeable, if it includes the trees whose oxygen I am breathing, and those birds, and the soil,” she says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.