Eco Hvar

Pesticidi: zakoni i dozvole

Propisi, registri i zakoni vezani za pesticide: pružamo vodič kroz sustav u nadležnosti i pregled nekih od problema koji uporaba pesticida uzrokuje.

Pesticidi: zakoni i dozvole

Za popis kemijskih pesticida koji se uobičajeno koriste na Hvaru, uključujući njihove znanstveno dokazane moguće štetne učinke, kliknite ovdje.

ŠTO TREBATE ZNATI

Kemijski pesticidi se koriste u velikim količinama širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izrazila je zabrinutost zbog ostataka pesticida u hrani (veljača 2018, na engleskom jeziku):

  • Pesticidi su potencijalno toksični za ljude i mogu imati i akutne i kronične (dugoročne) posljedice po zdravlje, ovisno o količini i načinu na koji je osoba izložena.

  • Neki od starijih (često jeftinijih verzija) pesticida mogu godinama ostajati u tlu i vodi. Te su kemikalije zabranjene u poljoprivrednoj upotrebi u razvijenim zemljama, ali se još uvijek koriste u mnogim zemljama u razvoju. 

  • Ljudi koji se suočavaju s najvećim zdravstvenim rizicima zbog izloženosti pesticidima su oni koji s njima postupaju ili dolaze u kontakt s njima na poslu, u svom domu ili vrtu.

Iz Uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća: „Biocidni proizvodi, međutim, zbog svojih intrinzičnih svojstava i povezanih načina uporabe mogu predstavljati rizik za ljude, životinje i okoliš.“ (stavka 1).

Ovim se priznaje da su informacije o potencijalnim opasnostima i dugoročnim učincima od vitalnog značaja za sve one koji su uključeni u proizvodnju pesticida, za sve one koji se bave prodajom pesticida te, za sve one ih koriste u poljima i vrtovima - i za sve potrošače koji kupuju proizvode bilo koje vrste koji su tretirani pesticidima. Ukratko, svi trebaju razumjeti što je sve na kocki kada je riječ o pesticidima. U Europskoj Uniji građani imaju pravo na informacijama prema Uredbi (EZ) 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća: „Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi kako bi mogli donijeti informirane odluke o uporabi kemikalija.“ (stavka 117, str. 14.)

PESTICIDI U PREHRAMBENOM LANCU

Pesticidi su unosan biznis koji se promovira snažnim marketinškim mjerama i političkim utjecajem. Kontrola pesticida je komplicirana na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Javne informacije su od vitalnog značaja. Prodavači i korisnici pesticida trebaju u potpunosti znati s čime imaju posla. Potrošače, krajnje korisnike treba informirati koje tvari se koriste u proizvodnji i pakiranju prehrambenih proizvoda i proizvoda za osobnu higijenu. Kada se pesticidi odobravaju za tržište, prvo područje koje izaziva zabrinutost je da studije o sigurnosti i učinkovitosti koje se prilažu uz prijavu dolaze iz komercijalnih poduzeća: to su obično neobjavljeni radovi, dok nezavisne studije objavljene u časopisima koji su recenzirani skoro nikada nisu uzeti u obzir. Prilikom odobravanja se za pesticide koji će vjerojatno ući u prehrambeni lanac utvrđuju takozvane "sigurne" razine kao maksimalne količine koje mogu biti prisutne u usjevima i prehrambenim proizvodima bez ugrožavanja zdravlja. Izvještaj iz 2015. godine koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država (USDA) pokazao je da samo 15% od 10.187 uzoraka testiranih namirnica ne sadrži tragove pesticida, dok je više od 99% sadržavalo ostatke ispod tolerancije koju je utvrdila Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA). Europska Agencija za Sigurnost Hrane (EFSA) izvijestila je da je od 84.657 uzoraka testiranih u 2016. godini njih 96,2% bilo u granicama propisanih zakonodavstvom EU-a, a 50,7% bilo je bez kvantitativnih ostataka, dok su zakonske granice premašene u 2,4% uzoraka iz EU-a i Zemalja EEA i 7,2% iz zemalje koje nisu članice Europske Unije.

Jesu li Maksimalne dozvoljene koncentracije (MDK) (Maksimalne razine ostataka; eng. Maximum Residual Levels, MRL) jamstvo sigurnosti?

Postoje nedostaci: 1) MDK ne pokrivaju učinak kombinacije otrova u hrani ukoliko su, kao što je to i uobičajeno, 'konvencionalne' kulture tretirane s nekoliko različitih vrsta pesticida; 2) inspekcije u različitim zemljama (npr. u Kuvajtu) prečesto otkrivaju ostatke pesticida iznad dopuštenih razina, da ne spominjemo zabranjene pesticide u hrani (npr. Danska, 2017); 3) MDK-i imaju alarmantnu tendenciju da se povećevaju, vrlo često iz marketinških razloga, kao što je to bilo kod glifosata u 2013. godini, lasalocida u 2015. godini i Fipronil (2024.); 4) zabrinjavajuće je da komercijalni proizvođači pesticida mogu zatražiti povećanje MDK-a, npr. Zahtjev tvrtke Syngenta iz 2012. za značajno povećanje dopuštenih razina ostataka neonikotinaodnih insekticida u maslinama, artičokama i cvjetači (EFSA Journal 10 (11) 2990); 5) s jedne strane je dobro da se određivanje MDK-a periodički revidira, kao u EFSA-inom dokumentu "Znanstveno mišljenje o pesticidima u hrani za dojenčad i malu djecu" (EFSA Journal, svibanj 2018.), ali s druge strane to donosi zabrinutost da su MDK-ovi u hrani za dojenčad bili netočno postavljeni svih ovih godina prije.

Kontaminacija vodenih izvora a time i pitke vode pesticidima, još je jedno važno područje za koje je Svjetska zdravstvena organizacija izradila široke smjernice. EU ima Direktive koje reguliraju kakvoću pitke vode, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama EPA odredila specifičnije maksimalne razine onečišćenja za različite vrste zagađivača. Na terenu, korisnici pesticida moraju biti svjesni opasnosti od onečišćenja podzemnih voda, ne samo prilikom primjene pesticida, već i prilikom zbrinjavanja viška ili zastarjelih otrova i odbacivanja ambalaže od pesticida.

REGISTRI KEMIJSKIH PESTICIDA

Europska agencija za kemikalije (ECHA) navodi odobrenja za aktivne tvari i proizvode (stranica djelomično na hrvatskom jeziku). Njihova je web stranica primarni izvor informacija o zakonima koji reguliraju biocidne pesticide i njihov proces odobravanja. Možete provjeriti njihov popis tvari koje su odobrene ili se provjeravaju, ili možete provjeriti aktivne sastojke i odobrene proizvode na stranici "biocidnih proizvoda" ECHA-e, upisivanjem naziva aktivnog sastojka u polje označeno s "Naziv aktivne tvari" ("Active Substance Name") ili naziva pesticidnog proizvoda u polje označeno s "Naziv proizvoda" ("Product Name"). Popis se redovito ažurira.

Ministarstvo zdravstva (MIZ) je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). koji je pokrio stanje do 01/09/2015., i još uvijek vodi Registar biocidnih pripravaka. Registar se že naći na portalu Ministarstva preko ovog linka. Web stranica Ministrarstva zdravstva je izvor najvažnjih informacija o biocidnih preparata, npr: Zakonodavstvo,  Biociodni pripravci, Odluke Europske komisije o neuvrštavanju aktivnih tvari.

Europska komisija: Baza Podataka EU-a za Pesticide. Tu su podaci o pripravcima za 'zaštitu bilja'.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Popis registriranih sredstava za zaštitu bilja. Prije je uključio odjeljak o tvarima koje više nisu odobrene, poredane po godinama, ali toga nema više u 2021-oj godini.

Hrvatski Zavod za Toksikologiju i Antidoping: O Institutu.

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o svojstvima pesticida (PPDB) - baza podataka o kemijskom identitetu pesticida, fizikalno-kemijskim, zdravstvenim i ekotoksikološkim podacima (na engleskom jeziku).

Sveučilište u Hertfordshireu: Baza podataka o bio-pesticidima (BPDB) - baza podataka o pesticidima dobivenim iz prirodnih tvari (na engleskom jeziku).

PubChem Otvorena Kemijska Baza Podataka. Nacionalna medicinska knjižnica SAD-a, Nacionalni centar za biotehnoloških Informacija. Sveobuhvatne tehničke informacije o kemijskim tvarima, uključujući toksičnost (na engleskom jeziku).

Popis zabranjenih pesticida prema aktivnim tvarima i popis praćenja pesticida (2015.), UTZ Amsterdam, Nizozemska (na engleskom jeziku).

Pesticide Action Network (PAN) u SAD-u: Pesticide Info, baza podataka o pesticidima (proizvodima i aktivnim tvarima).

Nacionalna Medicinska Knjižnica SAD-a: Toxnet. Baza podataka o toksikologiji, opasnim kemikalijama, stanju okoliša i ispuštanju otrova (na engleskom jeziku).

Agencija za zaštitu okoliša SAD-a: Registracija pesticida, Pregled Inertnih Sastojaka i Smjernice (na engleskom jeziku).

NEKI GLAVNI OSNOVNI  PRINCIPI U EUROPSKOJ UNIJI

1. Iz Zakonodavstva Europske unije. „Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju. No politika ili mjera mogu se revidirati kad postane dostupno više znanstvenih podataka. Načelo predostrožnosti utvrđeno je člankom 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Koncept načela predostrožnosti prvi je put naveden u komunikaciji Europske komisije donesenoj u veljači 2000. godine u kojoj su definirani koncept i vizija njegove primjene.
Na načelo predostrožnosti može se pozvati samo ako postoji potencijalni rizik i ne može se upotrebljavati za opravdavanje proizvoljnih odluka.
Primjeri EU-ove primjene načela predostrožnosti uključuju njegov regulatorni okvir za kemikalije (Uredba (EZ) br. 1907/2006, poznata kao REACH) i opće propise zakona o hrani (Uredba (EZ) br. 178/2002).“ EUR-Lex Glosar sažetaka zakonodavstva

2. Europska Agencija za kemikalije (European Chemicals Agency - ECHA) - Autorizacije biocida i izuzeci: Razumijevanje BPR-a (BPR znači 'Biocidal Products Regulations' - 'Uredba o biocidnim pripravcima'). „Svi biocidni pripravci zahtijevaju autorizaciju prije stavljanja na tržište, a aktivne tvari sadržane u određenom biocidnom pripravku moraju biti prethodno odobrene. Međutim, postoje određeni izuzeci od ovog načela. Primjerice, aktivne tvari nad kojima se provodi program revizije kao i biocidni pripravci koji sadržavaju te aktivne tvari mogu biti stavljeni na tržište dok se čeka konačna odluka o odobrenju. Pripravci s privremenom autorizacijom za nove aktivne tvari koje su još u postupku procjene također su dopušteni na tržištu.“

3. Europska Agencija za kemikalije - Odobrenje aktivnih tvari: „Uredbom o biocidnim proizvodima (BPR) uvedeni su službeni kriteriji za isključivanje i zamjenu koji se primjenjuju na evaluaciju aktivnih tvari.
Kriteriji za isključivanje
U načelu, aktivne tvari koje ispunjavaju kriterije za isključivanje neće biti odobrene.
To uključuje:
  • karcinogene, mutagene i reproduktivno toksične tvari 1.A ili 1.B kategorije u skladu s Uredbom o klasifikaciji, označivanju i pakiranju tvari (CLP)
  • tvari koje ometaju rad endokrinog sustava
  • postojane, bioakumulativne i toksične (PBT) tvari
  • vrlo postojane i vrlo bioakumulativne (vPvB) tvari
Predviđena su odstupanja, posebno ako je aktivna tvar potrebna radi zaštite javnog zdravlja ili javnog interesa kada nisu dostupna alternativna rješenja. U tom slučaju, odobrenje aktivne tvari dodjeljuje se za najviše pet godina (također i za aktivne tvari za koje je izvješće o procjeni podneseno prije 1. rujna 2013., prema prijelaznim odredbama).“
 
Iz navedenih se vidi da te odredbe iz European Chemicals Agency-a nipošto nisu u skladu sa Načelom predostrožnosti, iako je Načelo predostrožnosti glavni princip po kojemu bi se trebala osigurati zaštita zdravlja ljudi, životinja i okoliša.
 
4. Upozorenja i znakovi  UREDBA (EZ) br. 1272/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 16. prosinca 2008. (još u snazi 2023.g.) o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006.

Postoji stotinjak službenih „oznaka upozorenja“ i bezbroj „oznaka obavijesti“ koje upućuju na moguće štetne učinke pesticida. Takve su izjave nužne kako bi označile potencijalne štetne registrirane pesticide. Opasnosti su navedene na sigurnosno - tehničkim listovima, kao i na etiketama pojedinih proizvoda. Također su razvrstane po kategorijama s odgovarajućom oznakom uz svaku opasnost. Začuđujuće, opasnosti za pčele i neciljane organizme nisu uključene unutar primarna upozorenja opasnosti, već u potkategoriji 'za informaciju'. Za više detalje o upozorenjima i znakovima, vidjeti naš članak 'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj'.

5. Oglašavanje pesticida UREDBA (EZ) br. 1272/2008 GLAVA VII. ZAJEDNIČKE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 48. Oglašavanje 1. Kod svakog oglašavanja tvari koja je razvrstana kao opasna moraju se navesti razredi opasnosti odnosno kategorije opasnosti u pitanju. 2. Kod svakog oglašavanja smjesa koje su razvrstane kao opasne, odnosno koje su obuhvaćene člankom 25. stavkom 6. za koje i fizičke osobe mogu sklopiti ugovor o kupoprodaji, a da prethodno nisu vidjele naljepnicu, treba navesti vrstu ili vrste opasnosti koje su navedene na naljepnici. Prvi podstavak ne dovodi u pitanje Direktivu 97/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 1997. o zaštiti potrošača vezano za ugovore na daljinu (28).

SLUŽBENI POSTUPCI U VEZI REGISTRACIJE I KORIŠTENJA PESTICIDA U HRVATSKOJ

Biocidni pripravci:

Europska Agencija za kemikalije : Autorizacija biocidnih pripravaka

Ministarstvo Zdravstva je donjelo zakon 2016.god.: Popis biocidnih pripravaka kojima je dano odobrenje za stavljanje na tržište (NN 15/2016). Taj popis je vrijedio do 1.rujna 2015.god. : „Od 1. rujna 2015. biocidni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHAdni proizvod se ne može staviti na raspolaganje na tržište, ako proizvođač ili uvoznik aktivne tvari sadržane u proizvodu ili, prema potrebi, uvoznik biocidnog proizvoda nije uključen na popis koji vodi ECHA.“  Ministarstvo Zdravstva još uvijek vodi registar tih biocidnih pripravaka, uz upozorenje:  „NAPOMENA - Ako je aktivna tvar odobrena Provedbenom uredbom Komisije, a nije podnesen zahtjev za odobrenje ili usporedno međusobno priznavanje sukladno Uredbi (EU) br. 528/2012, navedeno rješenje u tablici je nevažeće.
U tom slučaju, sukladno članku 89. Uredbe (EU) br. 528/2012, biocidni proizvod se
(a) ne smije više stavljati na raspolaganje na tržište s učinkom od 180 dana od dana odobrenja aktivne tvari; i
(b)uporaba postojećih zaliha biocidnih proizvoda se može nastaviti najviše 365 dana od dana odobrenja aktivne tvari. U slučaju odluke o neodobravanju aktivne tvari, država članica može nastaviti primjenjivati svoj trenutni sustav ili praksu za stavljanje biocidnih proizvoda na raspolaganje na tržištu do najkasnije 12 mjeseci nakon datuma odluke o neodobravanju aktivne tvari.“

Pripravci za 'zaštitu bilja':

Europska komisija: Odobrenje aktivnih tvari

Ministarstvo Poljoprivrede Republike Hrvatske je glavni koordinator za registraciju pesticida i izdavanja dozvola za pesticide. Provjerava se potpunost dokumentacije a zatim se podnosi zahtjev kod jednog od dva registrirana tijela / ustanova koja su navedena niže zbog procjene rizika i dokumentacije. Ovo tijelo može zatražiti dodatne informacije i dokumentirane dokaze. Komunikaciju sa podnositeljem zahtjeva koordinira Ministarstvo poljoprivrede. Kada je dokumentacija zadovoljavajuća, registrirano tijelo podnosi prijedlog za registraciju Ministarstvu poljoprivrede kao donositelju odluke.

Hrvatski Centar za Poljoprivredu, Prehranu i Ruralna Pitanja (od 01.01.2019.god. Hrvatska agencija za poljoprivredu, prehranu i selo) : Zavod za Zaštitu Bilja. Ovaj odjel Instituta procjenjuje aktivne sastojke i tvari u pesticidima i njihovu učinkovitost, uspostavlja analitičke metode, proučava ostatke pesticida u hrani i njihovo ponašanje u okolišu, ekotoksikologiju te procjenjuje izloženost operatera, radnika i drugih koji su uključeni u uporabu pesticida. Od 01.01.2019.god.  

Institut za Medicinska Istraživanja i Medicinu Rada. Ovaj Institut na zahtjev Ministarstva Poljoprivrede priprema dokumentaciju za pesticide u vezi s registracijom, dobivanjem određenih dozvola, proširenjem registracije i proširenjem registracije za male operacije. Također daje znanstvena mišljenja o toksikologiji sisavaca i rizicima izloženosti za operatore, radnike i ostale koji su uključeni u uporabu pesticida.

Zaštita okoliša

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike Republike Hrvatske odgovorno je za stvaranje uvjeta za održivi razvoj, uključujući "zadatke vezane uz zaštitu i očuvanje okoliša i prirode u skladu s politikom održivog razvoja Republike Hrvatske, kao i zadaće vezane za upravljanje vodom i administrativne i druge poslove iz područja energetike." Iako je kvaliteta tla, zraka, vode i mora u njegovoj nadležnosti, ona ne uključuje posebne projekte koji se odnose na pesticide.

DODATNI IZVORI SAVJETA O KORIŠTENJU PESTICIDA U HRVATSKOJ

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba: "Zaštita bilja"

Agroklub: Pesticidi. Selektivna baza pesticida dostupna u Hrvatskoj; nisu navedene detaljne nuspojave; popis nije u potpunosti ažuriran. Među 'partnerima' su mnoge tvrtke koje proizvode kemijske pesticide.

MEĐUNARODNI PROPISI VEZANI ZA UPOTREBU PESTICIDA

- Rotterdamska Konvencija, 1998.

- Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima, 2001.

- Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu: Međunarodni Kodeks Ponašanja o Upravljanju Pesticidima (2002.) i Smjernice o Visoko Opasnim Pesticidima

Organizacija Ujedinjenih Naroda za Hranu i Poljoprivredu (FAO): Prevencija i Odlaganje Zastarjeljih Pesticida (na engleskom jeziku).

ODABRANI ZAKONI EU-a:

Europska Agencija za Kemikalije: Što je REACH? (Registracija, Procjena, Autorizacija i Ograničavanje Kemikalija) - objašnjenje

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), kojom se uspostavlja Europska Agencija za Kemikalije, kojom se mijenja Direktiva 1999/45/EZ i stavlja izvan snage Uredba Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredba Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktiva Vijeća 76/769 /EEZ i Direktive Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ

Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjenu i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br 1907/2006. (Tekst značajan za EGP)

Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice za postizanje održive uporabe pesticida (Tekst značajan za EGP)

Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište i stavljanju izvan snage Direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ

Uredba (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda Tekst značajan za EGP

Odluka br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. o Općem akcijskom programu Unije za Okoliš do 2020 "Živjeti dobro, unutar granica našeg planeta" Tekst značajan za EGP

Uredba (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija Tekst od važnosti za EGP

Uredba (EU) 2016/2031 Europskog parlamenta Vijeća od 26. listopada 2016. o zaštitnim mjerama protiv biljnih štetnika, izmjenama i dopunama Uredbe (EU) br. 228/2013, (EU) br. 652/2014 i (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljenju izvan snage direktive Vijeća 69/464/EEZ, 74/647/EEZ, 93/85/EEZ, 98/57/EZ, 2000/29/EU, 2006/91/EZ i 2007/33/EZ

Uredba Komisije (EU) 2018/605 od 19.travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđdivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (Tekst značajan za EGP)

Ispravak Uredbe Komisije (EU) 2018/605 od 19. travnja 2018. o izmjeni Priloga II. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 utvrđivanjem znanstvenih kriterija za određivanje svojstava endokrinih poremećaja (SL L 101, 20.4.2018.)

UREDBA KOMISIJE (EU) 2019/521 оd 27. ožujka 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa za potrebe njezine prilagodbe tehničkom i znanstvenom
napretku

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2023/707 оd 19. prosinca 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1272/2008 u pogledu razreda opasnosti i kriterija za razvrstavanje, označivanje i pakiranje tvari i smjesa

NEKI OD HRVATSKIH ZAKONA

Ministarstvo poljoprivrede RH: Propisi - Sredstva za zaštitu bilja; ostaci pesticida; održiva uporaba pesticida; zdravstvena zaštita bilja. Propisi koji reguliraju "sredstva za zaštitu bilja"; ostaci pesticida; održivo korištenje pesticida; zdravstvena zaštita bilja. 

Ministarstvo zdravstva RH: Kemikalije i biocidni pripravci - Kemijski i biocidni proizvodi, regulirani prema zakonima EU.

Ministarstvo zdravstva zakonodavstvo: Zakoni koji reguliraju kemijske i biocidne tvari; uvoz i izvoz opasnih kemikalija; sprječavanje bolesti; mjere preventivne dezinfekcije, suzbijanja insekata i štetočina; i sigurnosti na radnom mjestu.

Hrvatski Zavod za Javno Zdravstvo: Zakoni i Propisi. Zakoni koji se odnose na prevenciju prenosivih bolesti uključuju uporabu pesticida.

Ministarstvo Zaštite Okoliša i Energetike RH: Propisi i međunarodni ugovori: zaštita okoliša; zaštita kvalitete zraka; zaštita klime i ozonskog omotača; upravljanje odpadom; zaštita prirode; zaštita mora i obalnih područja.

 

© Vivian Grisogono 2018 g., tekst ažuriran u lipnju 2023.g.

Prijevod: Ivana Župan

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: zakoni i dozvole

Eco Environment News feeds

  • Peatland burning ban aims to protect wildlife and England’s carbon stores

    Labour’s measures to ban deep-peat burning aim to safeguard habitats, tackle carbon emissions, and protect wildlife, so why are hunters up in arms?

    Burning vegetation on deep peat will be banned under government plans to protect nature and reduce carbon emissions.

    Vegetation on peatland is often burned to create habitat for grouse, which like to feed on the fresh shoots of new plants that grow after the burn. This increases the number of birds available to be shot for sport.

    Continue reading...

  • ‘They started nibbling at its head’: the bold plan to rid an island of albatross-eating mice

    South Africa’s Marion Island is a breeding ground for the birds, but their chicks are being eaten alive by rodents. Now, the world’s largest operation to eradicate the invasive species is about to get under way

    By 2015, scientists knew from camera trap evidence that mice were attacking albatross chicks on Marion Island, but no one had ever witnessed it first-hand on the small volcanic outcrop off the coast of South Africa. So, when researchers Stefan and Janine Schoombie came across a badly wounded wandering albatross chick in a relatively accessible part of the island, they resolved to return at night. After hiking for 30 minutes in the dark, Stefan started quietly setting up his camera equipment behind a rock. “We were expecting to have to stalk, but the mice were climbing all over us,” he says.

    It didn’t take long for the mice to start feeding on the albatross chick. “The bird was a complete fluffball,” says Janine. “So, they just climbed up its back and started nibbling at its head. We could see their teeth going into its flesh.” The bird, too young to walk let alone fly, could only shake its head in irritation. “As scientists our job is to not intervene,” says Stefan. “But we really wanted to help that bird.”

    Continue reading...

  • Vote for the beast that may be as ruthlessly predatory as us – the fen raft spider

    With a leg-span the size of your hand, the UK’s biggest spider, ultra-rare and known for its extraordinary hunting skills, has many admirers

    Meet an Olympian among Britain’s 660 spider species: a palm-of-the-hand-sized arachnid that hunts in three dimensions and can even devour fish.

    The fen raft spider (Dolomedes plantarius) is a magnificent ambush predator: harmless to humans but lethal if you’re a pond skater, tadpole or even adult dragonfly.

    Araneae have been feared and discriminated against throughout history

    Between 24 March and 2 April, we will be profiling a shortlist of 10 of the invertebrates chosen by readers and selected by our wildlife writers from more than 2,500 nominations. The voting for our 2025 invertebrate of the year will run from midday on Wednesday, 2 April until midday on Friday, 4 April, and the winner will be announced on Monday, 7 April.

    Continue reading...

  • Weather tracker: Arctic winter sea ice at record low in 2025, scientists say

    Annual peak is lowest on record, covering 5.53m sq miles – about 30,000 sq miles below the previous low in 2017

    Winter sea ice in the Arctic has reached a record low in 2025, according to Nasa and the US’s National Snow and Ice Data Center. The annual peak, recorded on 22 March, was the lowest since records began 47 years ago, with sea ice covering just 5.53m sq miles – about 1.1m sq miles less than last year – and 30,000 sq miles below the previous low in 2017. The Gulf of St Lawrence had almost no ice, while the Sea of Okhotsk experienced notably lower than average sea ice extent.

    In late January, sea ice extent in the Arctic unexpectedly decreased, losing an area the size of Italy (more than 115,000 sq miles). This can be attributed to cyclones pushing southerly winds in the Barents and Bering seas, causing ocean waves that broke apart and melted thin ice at the edge of the ice sheet. Temperatures up to 12C above normal were recorded between northern Greenland and the north pole.

    Continue reading...

  • Spain’s wild horses in peril – in pictures

    By grazing between trees and removing potential wildfire fuel, wild horses help protect Galicia’s delicate ecosystems, but Europe’s largest herd has declined to just 10,000

    Continue reading...

  • Country diary: There’s wisdom in waiting for a cow to calve | Sarah Laughton

    Long Dean, Cotswolds: This is a world – and a worldview – away from the rush to get lab-grown meat on to the market

    It’s a test of patience waiting for a calf. But in our closed (ie we don’t buy in) small-scale herd, ensuring successful delivery of new life is vital. I’m now several days into regularly checking for signs of labour. By day, I stride through the greening wood, spring’s symphony of birdsong overlaid by woodpecker percussion, and by night, moonlit or torchlit, I stumble, observed by owls but without pausing to dwell on what those dark scufflings might be. These calves have been nine months in the making, a few more days won’t matter. Nature, after all, dictates her own pace.

    By contrast, in the news recently, the Food Standards Agency is seeking to speed up the approval of lab-grown meat. These products, originating from animal cells, will be developed in small chemical plants before being processed to look like food, and it is claimed they are better for the environment and health. Putting aside the irony that they seem to be the “ultimate” in processed food, it might be that using science is the most “efficient” way to produce meat. But – pardoning the pun – there’s much more at stake here than that.

    Continue reading...

  • Clean energy spending boosts GOP districts. But lawmakers are keeping quiet as Trump targets incentives

    We asked 18 Republicans whose districts benefit most from Biden’s IRA climate law if they back Trump’s demands

    Billions of dollars in clean energy spending and jobs have overwhelmingly flowed to parts of the US represented by Republican lawmakers. But these members of Congress are still largely reticent to break with Donald Trump’s demands to kill off key incentives for renewables, even as their districts bask in the rewards.

    The president has called for the dismantling of the Inflation Reduction Act – a sweeping bill passed by Democrats that has helped turbocharge investments in wind, solar, nuclear, batteries and electric vehicle manufacturing in the US – calling it a “giant scam”. Trump froze funding allocated under the act and has vowed to claw back grants aimed at reducing planet-heating pollution.

    Continue reading...

  • Can we recreate a lost world? In Tasmania, anything could happen

    The thylacine might walk again. Or Lake Pedder might rise again. The possibility of ecological restoration in the island state plays into the appeal of going back in time

    There is something about Tasmania that makes it a place where people want to restore the past, and not just because Tasmanians still regularly report seeing thylacines bounding off into the forest.

    Certainly, it’s a retro kind of place. The landed gentry are still a thing, the powerful families of modern Tasmania tracing their ancestry back to the original squatters, who either took the land by force or bought it from the colonial government, no questions asked. Georgian mansions scatter the rural landscape; in Hobart, convict hewn stone is a building material of choice. Nearly 70% of Tasmanians had both parents born in Australia (the overall figure for the country is 47%), and more than 80% identify with a white ancestry (65% for Australia as a whole). If you ignore the giant cruise ships, the Teslas and the puffer jackets, you could imagine yourself in mid-century Australia.

    Continue reading...

  • Bloom or bust? Superbloom spectacle eludes California after dry winter

    Riot of native wildflowers that enthralled visitors in the past several years have failed to sprout due to too little rain

    It’s one of the best known rites of spring in California: extraordinary displays known as “superblooms” that coat the hillsides in an abundance of color. Some years the blooms are massive enough to draw tourists from around the world to revel in the fields, such as in 2023 when more than 100,000 people showed up on a weekend to gawk at the poppies in Lake Elsinore, a small city about an hour outside Los Angeles.

    But this year, not so much. Thanks to a brutally dry winter, the hills around the usual southern California superbloom hotspots have been conspicuously bare. Callista Turner, a state park ranger, could count the number of blooms on two hands as she surveyed the 8 miles of rolling hills at the Antelope Valley California Poppy Reserve in the final week of March, which is typically when superbloom season peaks. “We’re still waiting to see what kind of season we have,” she says. “It’s a very slow start.”

    Continue reading...

  • How hurricanes Otis and John exposed Acapulco’s big divide and left residents ‘scared for our lives’

    The last two big storms to hit Mexico have left the city vulnerable to organised crime and in fear of the next climate shock

    Flora Montejo always dreamed of buying her own home. After almost three decades working as a nurse, the 68-year-old invested her retirement savings in a two-storey house in San Agustín, a working-class suburb of the Mexican resort town of Acapulco.

    Montejo’s retirement dream was shortlived. Not long after moving into her newly remodelled home, Hurricane John dumped record levels of rainfall on Acapulco, triggering landslides and flash floods after calm creeks turned into roaring rivers.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2025 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.