Pesticidi: kontrola i odgovornost

Korištenje kemijskih otrova izmaklo se kontroli u velikom dijelu modernog svijeta. Zaštitne mjere u teoriji postoje, u praksi su nedovoljne. Na svakoj je razini odgovornosti potrebno unaprijediti praksu. Ovo su naši prijedlozi kako postići nužna unapređenja.

Pesticidi, odobrenja, skandali

Ove jeseni je zabranjeni pesticid Klorpirifos pronađen u hrvatskim mandarinama uzgajanim za domaće tržište, ali i za izvoz. Šok i nevjerica! No stvarno nevjerojatno je to što je ovaj pogubno opasan pesticid Europska Unija odobrila 1. lipnja davne 2006. godine. On se na široko koristio po cijeloj regiji sve dok nije formalno zabranjen 16. veljače 2020. godine, sa finalnim rokom uporabe do 16. travnja 2020. Ipak, evo ga još uvijek u uporabi tri godine nakon. Zašto je Klorpirifos uopće bio odobren, prije no što su obavljena nužna testiranja koja pokazuju razmjere štete koju uzrokuje? U najmanju ruku, zašto nije povučen čim su rizici postali jasni? Zašto ne postoji kontrola nad krajnjim korisnicima? Zašto potrošači nisu bolje zaštićeni?

Skandal s Klorpirifosom nije izolirani incident. Ovo nije ništa iznenađujuće, pošto se kemijski pesticidi odobravaju na temelju uglavnom neobjavljenih industrijskih studija; neovisna istraživanja štetnih učinaka zahtijevaju vremena, stoga njihovi rezultati dolaze mnogo kasnije. Krajnje je vrijeme da nadležni organi unaprijede zaštitne mjere i osiguraju njihovu primjenu u praksi. Europska Unija i Europska Komisija odgovorne su za većinu zakona koji se tiču kemijskih tvari. Države članice EU-a odgovorne su za pesticide koji se koriste na njihovom teritoriju. U Hrvatskoj je Ministarstvo poljoprivrede nadležno za regulaciju takozvanih „sredstava za zaštitu bilja“ koja se koriste u poljoprivredi. Ministarstvo zdravstva upravlja biocidima, kemikalijama čija bi uporaba trebala zaštititi ljudsko zdravlje. Biocidi se koriste u sklopu godišnjeg programa mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca i štetnih glodavaca, koje Ministarstvo zdravstva delegira Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a on pak delegira program regionalnim zavodima za javno zdravstvo.

Europski neuspjeh

U studenom 2023. europske su vlasti odustale od pretvaranja da štite europske građane od štetnih učinaka kemijskih pesticida. Europski parlament nije izglasao zabranu herbicida Glifosat, a Europska komisija je tada predložila produljenje njegove dozvole za daljnjih deset godina. Europski parlament također nije u potpunosti podržao prijedlog 'Zelenog dogovora' (tzv. 'Green Deal') za smanjenje upotrebe pesticida u sljedećih nekoliko godina. Zašto? Zato što su odlučili ignorirati objavljena neovisna znanstvena istraživanja i volju tisuća građana EU-a, oslanjajući se na pretežno neobjavljene 'studije' financirane od agrokemijske industrije.

Sada je na nama red!

To znači da odgovornost za zaštitu ljudskog zdravlja i bioraznolikost okoliša izravno pada na sve nas. Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti moraju provoditi potrebne politike, posebno u pogledu javnih prostora, parkova, šuma, izvora vode i morskog okoliša. Iznad svega, pojedinci moraju razumjeti opasnosti korištenja bilo koje vrste kemijskih pesticida u domovima, vrtovima ili poljima.

Zabrana pesticida u Općini Jelsa: primjeri loše prakse

Odredbom Vijeća (Službeni glasnik Općine Jelsa, 07.09.2010., III. Čl.32 / 9) već dugi niz godina zabranjeno je korištenje neekoloških sredstava, odnosno kemijskih pesticida za uništavanje korova i štetočina u javnim prostorima. Ipak, tijekom niza godina u praksi su korišteni u jelšanskom parku kemijski pesticidi kao što su Ouragan System 4 (aktivna tvar glifosat), Pyrinex 48EC (aktivna tvar klorpirifos) i Revive II (aktivna tvar emamektin benzoat). U travnju 2022. hvarske prometnice prskane su herbicidom iz kombija, oznakama 'Hrvatske Ceste'. Pojedini građani su koristili herbicide na javnim stazama, pa čak i na starim potocima, potpuno neovlašteno. Svake godine se sve prometnice prskaju tri puta tijekom ljeta piretroidnim insekticidima i to sredstvima koja su zabranjena u EU-u za vanjsku upotrebu, jer su previše opasna za okoliš i pčele.

Ignoriranje Odredbi

Očito ljudi nisu svjesni koliku štetu nanosi ta količina opasnih otrova u okolišu i time ignoriraju Odredbu Vijeća. Rezultati su itekako vidljivi na otoku. Svake godine sve je manje ptica, šišmiša, insekata, divljih životinja, plus iscrpljenog tla u poljima. Što se tiče zdravlja ljudi, koliko otočana boluje od raka? Postoji relativno visoka učestalost, uključujući rak prostate i dojke, leukemija, non-Hodgkins limfom, kao i problemi sa štitnjačom. Brojne su neurološke bolesti kao što je Parkinsonova bolest. Kemijski pesticidi mogu biti čimbenik svih ovih i mnogih drugih zdravstvenih problema.

Štetan utjecaj na turizam

Jedan važan dio ponude u hvarskom turizmu je 'netaknuta priroda'. Tragično, raširena uporaba pesticida potkopava temelje glavnih prednosti otoka.

Djelujte sada kako biste spasili ljude i sačuvali prekrasnu prirodu Hvara i Hrvatske za buduće generacije!

Vivian Grisogono MA(Oxon), studeni 2023.

Prijevod Josip Vlainić i dr.

Za detalje naših prijedloga nadležnim tjelima za spasiti ljudi i okoliš od štetnih učinaka kemijskih pesticida klinite ovdje.

Drugi srodni članci: Pesticidi, zašto nePesticidi pronađeni u kući u Svirčima na Hvaru; Testiranje na pesticide

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: kontrola i odgovornost

Eco Environment News feeds

  • New data reveals an extra 5,000 tonnes of waste is sent to landfill or incineration from November to March

    Plastic bottles are reviled for polluting the oceans, leaching chemicalsinto drinks and being a source of microplastics in the human body.

    They even cause problems with recycling. When plastic bottles are mixed with cardboard in recycling bins, in the wet winter months the sodden cardboard wraps around the plastic bottles and trays, causing havoc at recycling plants.

    Continue reading...

  • More lobbyists for the controversial technology were present this year, despite debate about its viability

    At least 480 lobbyists working on carbon capture and storage (CCS) have been granted access to the UN climate summit, known as Cop29, the Guardian can reveal.

    That is five more CCS lobbyists than were present at last year’s climate talks, despite the overall number of participants shrinking significantly from about 85,000 to about 70,000.

    Continue reading...

  • The grim negotiations in Baku, Azerbaijan, have shown the need for reform of the UN annual global climate talks

    ‘Global emissions continue to increase, carbon sinks are being degraded and we can no longer exclude the possibility of surpassing 2.9C of warming by 2100.” It is a bleak assessment of our planet’s future and could have been made by just about any environmental organisation on Earth.

    In fact, they are the views of an international group of climate experts that highlight, in sharp detail, the manifest failings of the UN’s annual Cop climate summits, whose 29th iteration is now being staged in Baku, Azerbaijan. These talks, they said last week, are no longer fit for purpose and need an urgent overhaul.

    Continue reading...

  • Conservation group warns species threatened by exploding populations of grey squirrels who carry lethal virus

    Red squirrels will soon disappear from England unless the government funds a vaccine against squirrelpox, one of the biggest groups set up to protect the species has warned.

    Conservationists say the English population of non-native grey squirrels has exploded this year, triggered by warmer winters which enable mating pairs to feed and breed all year round, and estimate that 70% are carrying squirrelpox, a virus which is lethal only to red squirrels.

    Continue reading...

  • Far-right president may announce country’s departure from agreement after meeting Donald Trump

    There is growing concern that Argentina’s far-right president, Javier Milei, is set to announce his country’s departure from the Paris climate accord.

    Earlier this week, negotiators from Milei’s government were ordered to leave the Cop29 climate summit in Baku, Azerbaijan, after just three days. Now, the Guardian understands that Milei is considering announcing a formal withdrawal from the agreement, and that a decision could be made after a formal meeting with Donald Trump.

    Continue reading...

  • Otterspool, Merseyside: This is land built on waste-tips and spoil, but wildlife is thriving. Perhaps one day the otters will return, too

    A chill autumn day and the turnstones were there. I knew they would be; they always are at Otterspool. With their tweed plumage, bright red legs and rattling, confiding chatter, they delight me every time. With their clockwork skittering and scattering, they are best seen at high tide, when they take refuge on the steep sandstone steps from the promenade down to the River Mersey. There is a pecking order, with each one choosing a different step. I want to know how step status is agreed.

    Otterspool, in south Liverpool, was once just that – the Otter’s Pool. The otters, the pool and the apostrophe are long gone (we live in hope that the former will return), but today the area attracts much life, both human and non-human. Emerging from an place of 1950s municipal waste tips and spoil from the construction of the first Mersey tunnel, Otterspool is now a green place resurgent.

    Continue reading...

  • Brown bears, introduced into Trentino province 20 years ago, have begun to clash with the local human population

    Franca Gherardini used to cherish the sublime views from her home in Caldes, a village surrounded by forests on the slopes of the Brenta Dolomites in northern Italy’s Trentino province.

    But now she tries to shut out the scene as much as possible, rolling down the window canopy in the morning to avoid looking towards the area where her son, Andrea Papi, 26, was killed by a bear.

    Continue reading...

  • Wildlife experts in US west have found small aircraft are ideal for protecting humans and livestock from predators

    The first time that Terry Vandenbos watched a bear run from a drone, on a spring day two years ago, he was chasing the animal himself. After he saw the grizzly cross a road near his property, the Montana rancher hopped on his all-terrain vehicle, planning to scare it away from his cattle if needed.

    But the bear began sprinting away when he was still far from it, looking over its shoulder as it ran, and Vandenbos looked up too; overhead, a small drone was following the bear, its four propellers emitting a high-pitched whine as it sent the animal towards a nearby lake.

    Continue reading...

  • Campaigners blame United Utilities for blighting famous lake with raw effluent

    United Utilities refuses to hand over data on sewage discharges into Windermere

    A short stroll from Beatrix Potter’s former farmhouse in the Lake District are the waters of Cunsey Beck, nestling in the breathtaking landscape that inspired the tales of childhood favourites Jeremy Fisher and Jemima Puddle-Duck.

    Campaigners say the once clear waters are regularly blighted by raw sewage from a nearby works. New figures obtained by the Observerreveal the Near Sawrey plant is alleged to have illegally discharged untreated sewage on 56 days from 2021 to 2023.

    Continue reading...

  • Her last book sold 2m copies. Now the Native American ecologist is taking on capitalism. She talks about how the ‘gift economy’ could heal divisions across the US

    When the ecologist and writer Robin Wall Kimmerer is in a city for work and starts to feel disconnected from the natural world, she likes to do a breathing exercise. She inhales and thinks about how she is breathing in the breath of plants. And then she exhales, and she thinks about how her breath, in turn, gives plants life. “That is a super fundamental way to recognise our reciprocity in the living world; that we are not separate,” she tells me, speaking on a video call from her farm near Syracuse, in upstate New York.

    Once you begin to recognise yourself as symbiotically connected to plants, it might shift your views on politics, too. One of the great “delusions” of market capitalism, Kimmerer continues, is its notion of self-interest. Because how should you define the self? “If my self is the economic me, supposed to maximise my return on investment, that’s a very different notion than if my self is permeable, if it includes the trees whose oxygen I am breathing, and those birds, and the soil,” she says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.