Otrovi protiv štetočina nisu efikasni!

Baš kao što se problemi sa komarcima neće riješiti insekticidima, tako ni štetočine nikako nisu kontrolirane uporabom otrova.

Otrov u sandučiću Otrov u sandučiću Foto: Vivian Grisogono

Već dugi niz godina se otrov za štakore dostavlja u kućanstava diljem otoka u sasvim neadekvatnim vrećicama od celofana. Da stvar bude još gora, upute su unutra, tako da, ako ih želite pročitati, morate rukovati sa otrovom. Još nezgodnije je stranim vlasnicima kuća, koji ne znaju Hrvatski. Tako se može dogoditi i to, da je jedan stranac bijelu tabletu unutar pakiranja sa crvenim granulama smatrao protuotrovom. Srećom, nije bilo potrebe, da je upotrijebi, jer je tableta zapravo poseban otrov namijenjen za septičke jame, i naravno, ne sadrži nikakav protuotrov. Protuotrov za ove granule je vitamin K.

Upozorenja o isporučivanju otrova su rijetkost. Iako službene web stranice Starog Grada uvijek prenose obavijesti ovog tipa, u ostalim mjestima na otoku to nije slučaj. U Pitvama se obično, dan-dva prije zalijepi mala obavijest na kontejner.

Međutim, tijekom 2016. godine je došlo do poboljšanja situacije u Jelsi, gdje se upozorenja prenose kroz web stranicu Općinskog Vijeća, kao i kroz njihovu oglasnu ploču.

Po zakonu moraju vitamini biti pakirani na siguran način, ali čini se, da otrovi za štakore ne moraju. Ovaj neodgovoran i opasan običaj se nije promijenio niti ulaskom zemlje u Europsku Uniju. Vrećice se ostavljaju naizgled nasumice u mjestima po otoku. Događalo se, da sam ih pronalazila na različitim mjestima: kod prozora kuće, viseći iz mog poštanskog sandučića, čak i na svom autu! Način dostave je očito vrlo neodgovoran. Jesu li ali otrovi korišteni na odgovoran način? Najčešće se jednostavno postave u manjim količinama oko kuće, čak i tamo gdje mogu biti opasni za kućne ljubimce ili malu djecu. Najsigurniji način postavljanja takvih otrova - ako osjećate, da baš morate koristiti takve otrove - je upotrijebiti čvrstu cijev sa rupama za ulazak i izlazak, koje su dovoljno velike za miševe ili štakore, ali su premale za sve druge životinje.

Pakiranja otrova za štakore dostavljana u lokalna kućanstva. Foto: Vivian Grisogono

Dok štetočine unutar zgrada sasvim sigurno predstavljaju problem i moguću opasnost za zdravlje, isto se ne može reći za miševe i štakore u divljini, koji imaju svoje mjesto (ako ništa drugo) u prirodnom prehrambenom lancu. Za bolji uvid u njihov način života, pogledajte video u nastavku, ili kliknite ovdje.

S obzirom na redovite doze otrova, štakori postaju otporni, stoga otrov nije rješenje. S druge strane, iako otrov ne bi trebao privlačiti druge životinje, ipak se to događa i nekoliko mačaka i pasa je već smrtno stradalo od otrova. Stvarno tužno i štetno, jer su mačke one, koje drže štakore i miševe, čak i zmije pod kontrolom. Za bilo koju veću pojavu štakora je najbolja metoda za izbjegavanje problema otpornosti na otrove pustiti upornog psa (kao što je Jack russelov terijer), da ih lovi ili koristiti zamke.

Lokalne vlasti moraju potrošiti značajan iznos na distribuciju tih otrova. Gledajući financijsko izvješće Općinskog Vijeća iz 2015. godine, nisam uspjela identificirati točan iznos potrošen na kampanju protiv štetočina i insekata, jer ove stavke nisu navedene pojedinačno. Troši li se taj novac na pametan način? Mislim da ne.

U Velikoj Britaniji su otrovi protiv štetočina dostupni, ali ne distribuiraju se na veliko kroz lokalne vlasti. Distribuirali su se (i možda se to još uvijek tako radi) samo na zahtjev. Prije nekih šezdeset godina, dok smo živjeli nedaleko Londona, moj brat, sestra i ja smo jednom po povratku iz škole pronašli neoznačenu staklenku na kuhinjskom stolu. Moja, po naravi neustrašiva sestra je navalila na staklenku i kako joj se okus činio "sirast", nastavila je jesti, da umanji svoju glad. Nismo imali pun frižider u onim danima, doduše nismo uopće imali frižider i ostava je bila prazna. Međutim, brat i ja smo bili oprezniji te smo odbili njezinu ljubaznu ponudu, da sa nama podjeli sadržaj staklenke. Možete zamisliti horor, koji je doživjela naša majka po povratku sa posla, kada je pitala za staklenku sa otrovom za štakore. Sestra je provela noć u bolnici, gdje su joj kroz pošteno ispumpavanje želuca spasili život. Mislim, da je to bilo zadnji put, da su iz općine ostavili neobilježen otrov za štakore u nečijem domu u nevino izgledajućoj, neosiguranoj staklenci.

Na Hvaru sam poslijednih godina uspjela zaustaviti isporuke otrova postavljanjem obavijesti na svojoj kući. Jednostavan natpis: "Otrov, ne hvala" preporučujem svima, koji ne žele biti opterećeni rukovanjem ili skladištenjem opasnih stvari.

Nekontrolirana distribucija otrova je očito opasna. Uz činjenicu, da otrov nije učinkovit postupak za suzbijanje štetočina, ovaj način postupanja je potrebno razmotriti i potrebno je trenutnu praksu znatno poboljšati - kao stvar od iznimne hitnosti.

© Vivian Grisogono 2016

Prevodila Ivana Župan

 

Video sadržaj

Snimljeno u Wytham Woods blzu Oxforda u Engleskoj University of Oxford
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Otrovi protiv štetočina nisu efikasni!

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Fixing a leak can be simple and equivalent to closing a coal power station, making lack of action maddening, say analysts

    The world’s worst mega-leaks of the potent greenhouse gas methane in 2025 have been revealed by an analysis of satellite data.

    The super-polluting plumes from oil and gas facilities have a colossal heating impact on the climate but often result from poor maintenance and can be simple to fix. The assessment found dozens of mega-leaks, each having the same global heating impact as a coal-fired power station.

    Continue reading...

  • Our photojournalist explores the Cornish landmark on the eve of its anniversary and meets some of its staff, visitors, plants and creatures

    “Give me a sleeping bag and I’ll happily sleep here overnight,” says Kim Mackintosh as she wanders amid the vibrant flora of the Mediterranean biome at the Eden Project on the eve of the tourist attraction’s 25th anniversary.

    Loupe in hand, the leader of the biome’s horticulture team is marvelling at an array of plants that have recently come into bloom, tenderly examining the yellow furry buds of an Acacia glaucoptera before flogging a Grevillea flower to dispense its rich, honey-flavoured nectar.

    Kim Mackintosh inspects the ‘kangaroo paw’ of an Anigozanthos through her loupe. All photographs by Jonny Weeks

    Continue reading...

  • From fluffy owlets to rosy-hued flamingos, Claire Rosen’s portraits of live birds took her on a journey that touched on colonialism, wallpaper design … and chickens

    Continue reading...

  • Fearing that extreme weather threatened its epic breaks, Oriente Salvaje is piloting the first surf insurance policy to protect livelihoods and ecosystems

    In the late 1990s in El Salvador, Rodrigo Barraza went in search of every surfer’s dream: a pristine wave, far from the crowds. Down a rough dirt track hours from any city, he found it: a little-known surf spot on the country’s eastern shores, where long lines of waves form a crisp right-hand break, surrounded by thousands of hectares of tropical forest.

    “I fell in love with the place,” says Barraza. In 2004, he opened a small hotel there, and along with some surfing friends, founded a tourism association. They developed sustainable tourism standards and committed to protect the surrounding biodiverse ecosystemof rare dry tropical forest, rivers and mangroves. They called it Oriente Salvaje – the “wild east”.

    Oriente Salvaje is known by surfers for its world-class breaks, Las Flores and Punto Mango

    Continue reading...

  • This year, Guardian Live events will host the Guardian Climate Forum 2026, a live gathering focused on discussing solutions, accountability and the shared task of building a greener, fairer future. And we want to shape this landmark event with your help

    The climate crisis is one of the defining challenges of our age. But it is also a story of ingenuity, resilience and collective action. Across the world, communities are rethinking energy, food, transport and finance. Campaigners are holding power to account. Scientists are pushing the boundaries of what’s possible. Change is happening and the conversation about what comes next belongs to all of us.

    We’d like to hear from you:

    Which climate issues feel the most pressing where you are, and which give you hope?

    What solutions, ideas or grassroots initiatives deserve deeper exploration?

    Who would you most like to hear from, and whose perspectives are we missing?

    What stories about climate progress, innovation or accountability are underreported?

    What would make an event on climate feel constructive, inspiring and genuinely useful?

    Continue reading...

  • Drosopigi, the Mani, Greece: This rocky region’s abundance of flora takes the breath away – not least a long and winding trail of Chios chamomile

    The Greek name for this southernmost tip of the Peloponnese is linked to a Byzantine fort at Cape Tigani (called Megali Maina), but it may well also draw on the region’s desolate, mountainous rocky country that persists throughout the entire peninsula.

    The fierce Maniot people were well described by Patrick Leigh Fermor in his book Mani (1958), but the region has been more recently celebrated in Charles Foster’s brilliant The Edges of the World, published in January. In history the Mani was known variously for the relentless and sometimes centuries-long vendettas between its local clans, as a fertile recruiting ground for Mediterranean piracy and as an early outpost for Greek liberation from Ottoman rule.

    Continue reading...

  • Researchers project that reduced activity could contribute to half a million additional premature deaths annually by 2050

    Rising temperatures are making physical activity undesirable and even dangerous in many parts of the world, and as global heating worsens, it will further affect how much people are able to move.

    Researchers analysed data from 156 countries between 2000 and 2022 and modelled how rising temperatures may affect physical activity globally by 2050.

    Continue reading...

  • The detection at a popular park of ‘one of the worst invasive species to reach Australia’ is causing concern that suppression efforts are cracking

    The Newmarket women’s football side was gearing up for its clash against crosstown club New Farm United in Brisbane’s inner northern suburbs on Saturday morning when a message pinged in the team’s group chat.

    Just hours before kick-off, the game was postponed, to a date undetermined.

    Continue reading...

  • Water shortages and rising heat is putting pressure on beer ingredients, but US brewers and farmers are adapting

    With St Patrick’s Day this week, millions of Americans are raising a glass. Beer remains the country’s most popular alcoholic drink with more than 6bn gallons consumed each year. But from water shortages to rising temperatures, the climate crisis is putting pressure on beer’s most essential ingredients.

    At Deschutes Brewery in Bend, Oregon, beer is either stacked high in warehouse rows or racing down a canning line and assembled into 12-packs. Inside the cavernous cellars, enormous 6,000-gallon tanks hold the latest batches in progress.

    Continue reading...

  • The Trump administration’s cuts to biodiversity funding have imperiled species, habitats and the people who defend both. Now the world is seeking a new way forward

    On 22 January 2024, at the inauguration of the current Liberian president, Joseph Boakai, the US-based Liberian poet Patricia Jabbeh Wesley paid tribute to the west African nation’s tropical forests – one of the places where, she said, “our fathers came / centuries ago, and planted our umbilical cords / deep in the soil”.

    The forests of Liberia are among the most diverse on the planet, home not only to humans and their ancestral ties but also to rare species such as forest elephants, pygmy hippopotamuses and western chimpanzees. They are also chronically threatened by industrial development, including illegal logging and mining.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Jednostavan plan vježbanja kod kuće pomogao je pacijentima da ostanu aktivni tijekom kemoterapije, smanjujući mentalni umor i pokazujući potencijal za ublažavanje kemo mozga, posebno kod onih na kraćim ciklusima liječenja, pokazala je nova studija.

  • Japanski registar identificirao je slijepu točku u rutinskoj skrbi pacijenata s kroničnom bolešću bubrega (CKD). Razina bikarbonata u serumu rijetko se mjeri, što metaboličku acidozu uglavnom ostavlja neotkrivenom i stoga nedovoljno liječenom. Metabolička acidoza česta je komplikacija kronične bubrežne bolesti i povezana je s gubitkom mišićne mase, bolestima kostiju, inzulinskom rezistencijom, ubrzanim propadanjem bubrega i povećanom smrtnošću. Kliničke smjernice preporučuju liječenje kada razina bikarbonata u serumu padne ispod 22 mEq/L.

  • Rezultati nove studije sugeriraju da bi povećanje unosa mlijeka na preporučene razine moglo smanjiti učestalost moždanog udara i smanjiti nacionalne troškove zdravstvene zaštite povezane s moždanim udarom, ističući kako male promjene u prehrani mogu donijeti značajne dobitke za javno zdravstvo.

  • Stres u ranom životu može dovesti do probavnih problema kasnije u životu, uzrokovan promjenama u crijevima i simpatičkom živčanom sustavu, tvrdi nova studija. Naime, ova studija pokazuje da stresori mogu imati stvaran utjecaj na razvoj djeteta i dugoročno utjecati na probleme s crijevima, a razumijevanje uključenih mehanizama može pomoći u stvaranju ciljanijih terapija.

  • Kolorektalni karcinom ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezane s rakom u svijetu, uglavnom zbog metastaza i ograničenog odgovora na imunoterapiju kod većine pacijenata. Iako su inhibitori imunoloških kontrolnih točaka transformirali liječenje određenih podtipova tumora, većina kolorektalnih karcinoma ostaje "imuno-hladna", što znači da ne uspijevaju pokrenuti učinkovit antitumorski imunitet.

  • Upala, obilježje Crohnove bolesti, donosi nakupine ili agregate imunoloških stanica u submukozu. Koristeći sekvenciranje RNK pojedinačnih stanica (scRNA-seq) za proučavanje fibroze kod Crohnove bolesti, znanstvenici su otkrili neobično nakupljavanje endotelnih stanica - stanica koje obično oblažu krvne žile - oko ovih skupina imunoloških stanica (poznatih kao Crohnovi limfoidni agregati ili CLA). Ove nakupine stanica krvnih žila signaliziraju stanicama koje grade ožiljke (fibroblasti/miofibroblasti) izravno ili putem makrofaga da počnu proizvoditi prekomjernu količinu kolagena ili ožiljnog tkiva, što sugerira da ovi Crohnovi limfoidni agregati mogu imati značajnu ulogu u pokretanju procesa fibroze.

  • Znanstvenici otkrivaju kako promjene u vaginalnom mikrobiomu tijekom trudnoće mogu utjecati na upalu i rizik od prijevremenog poroda, ukazujući na nove terapije temeljene na mikrobiomu koje bi mogle poboljšati zdravstvene ishode majke i dojenčadi. Jednako tako, studija ističe dokaze koji upućuju na to da je okruženje u kojem dominiraju Lactobacillusi obično povezano s imunološkom tolerancijom, dok je disbioza povezana s fiziološki štetnim upalnim kaskadama.

  • Studija provedena na gotovo 16.000 odraslih osoba sugerira da često preskakanje doručka može biti povezano s većom vjerojatnošću razvoja metaboličkog sindroma, glavnog faktora rizika za srčane bolesti. Budući da je metabolički sindrom glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ovi rezultati ističu potencijalnu važnost redovite konzumacije doručka radi poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.

  • Gotovo svi duktalni adenokarcinomi gušterače (PDAC) nastaju aktiviranjem mutacija u onkogenu KRAS, koje se javljaju u više različitih alelnih oblika. Iako su značajni napori doveli do razvoja inhibitora koji ciljaju specifične mutantne KRAS proteine, jedini agensi trenutno odobreni za kliničku upotrebu selektivno ciljaju varijantu KRASG12C. Međutim, mutacije KRASG12C su izuzetno rijetke kod raka gušterače.

  • Nedostatak vitamina B2 čini tumorske stanice osjetljivijima na jedinstveni oblik stanične smrti, pokazala je nova studija. Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B2, poznat i kao riboflavin, te ga mora apsorbirati putem prehrane. Vitamin B2 se može naći u mliječnim proizvodima, jajima, mesu i zelenom povrću. Metabolizam ga pretvara u molekule koje, između ostalog, štite stanicu od oksidativnog oštećenja. No, sada je nova studija pokazala da ova funkcija vitamina B2 ima i lošu stranu: također štiti stanice raka. Naime, vitamin B2 igra ključnu ulogu u zaštiti stanica raka od feroptoze, posebnog oblika programirane stanične smrti.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen