Otrovi protiv štetočina nisu efikasni!

Baš kao što se problemi sa komarcima neće riješiti insekticidima, tako ni štetočine nikako nisu kontrolirane uporabom otrova.

Otrov u sandučiću Otrov u sandučiću Foto: Vivian Grisogono

Već dugi niz godina se otrov za štakore dostavlja u kućanstava diljem otoka u sasvim neadekvatnim vrećicama od celofana. Da stvar bude još gora, upute su unutra, tako da, ako ih želite pročitati, morate rukovati sa otrovom. Još nezgodnije je stranim vlasnicima kuća, koji ne znaju Hrvatski. Tako se može dogoditi i to, da je jedan stranac bijelu tabletu unutar pakiranja sa crvenim granulama smatrao protuotrovom. Srećom, nije bilo potrebe, da je upotrijebi, jer je tableta zapravo poseban otrov namijenjen za septičke jame, i naravno, ne sadrži nikakav protuotrov. Protuotrov za ove granule je vitamin K.

Upozorenja o isporučivanju otrova su rijetkost. Iako službene web stranice Starog Grada uvijek prenose obavijesti ovog tipa, u ostalim mjestima na otoku to nije slučaj. U Pitvama se obično, dan-dva prije zalijepi mala obavijest na kontejner.

Međutim, tijekom 2016. godine je došlo do poboljšanja situacije u Jelsi, gdje se upozorenja prenose kroz web stranicu Općinskog Vijeća, kao i kroz njihovu oglasnu ploču.

Po zakonu moraju vitamini biti pakirani na siguran način, ali čini se, da otrovi za štakore ne moraju. Ovaj neodgovoran i opasan običaj se nije promijenio niti ulaskom zemlje u Europsku Uniju. Vrećice se ostavljaju naizgled nasumice u mjestima po otoku. Događalo se, da sam ih pronalazila na različitim mjestima: kod prozora kuće, viseći iz mog poštanskog sandučića, čak i na svom autu! Način dostave je očito vrlo neodgovoran. Jesu li ali otrovi korišteni na odgovoran način? Najčešće se jednostavno postave u manjim količinama oko kuće, čak i tamo gdje mogu biti opasni za kućne ljubimce ili malu djecu. Najsigurniji način postavljanja takvih otrova - ako osjećate, da baš morate koristiti takve otrove - je upotrijebiti čvrstu cijev sa rupama za ulazak i izlazak, koje su dovoljno velike za miševe ili štakore, ali su premale za sve druge životinje.

Pakiranja otrova za štakore dostavljana u lokalna kućanstva. Foto: Vivian Grisogono

Dok štetočine unutar zgrada sasvim sigurno predstavljaju problem i moguću opasnost za zdravlje, isto se ne može reći za miševe i štakore u divljini, koji imaju svoje mjesto (ako ništa drugo) u prirodnom prehrambenom lancu. Za bolji uvid u njihov način života, pogledajte video u nastavku, ili kliknite ovdje.

S obzirom na redovite doze otrova, štakori postaju otporni, stoga otrov nije rješenje. S druge strane, iako otrov ne bi trebao privlačiti druge životinje, ipak se to događa i nekoliko mačaka i pasa je već smrtno stradalo od otrova. Stvarno tužno i štetno, jer su mačke one, koje drže štakore i miševe, čak i zmije pod kontrolom. Za bilo koju veću pojavu štakora je najbolja metoda za izbjegavanje problema otpornosti na otrove pustiti upornog psa (kao što je Jack russelov terijer), da ih lovi ili koristiti zamke.

Lokalne vlasti moraju potrošiti značajan iznos na distribuciju tih otrova. Gledajući financijsko izvješće Općinskog Vijeća iz 2015. godine, nisam uspjela identificirati točan iznos potrošen na kampanju protiv štetočina i insekata, jer ove stavke nisu navedene pojedinačno. Troši li se taj novac na pametan način? Mislim da ne.

U Velikoj Britaniji su otrovi protiv štetočina dostupni, ali ne distribuiraju se na veliko kroz lokalne vlasti. Distribuirali su se (i možda se to još uvijek tako radi) samo na zahtjev. Prije nekih šezdeset godina, dok smo živjeli nedaleko Londona, moj brat, sestra i ja smo jednom po povratku iz škole pronašli neoznačenu staklenku na kuhinjskom stolu. Moja, po naravi neustrašiva sestra je navalila na staklenku i kako joj se okus činio "sirast", nastavila je jesti, da umanji svoju glad. Nismo imali pun frižider u onim danima, doduše nismo uopće imali frižider i ostava je bila prazna. Međutim, brat i ja smo bili oprezniji te smo odbili njezinu ljubaznu ponudu, da sa nama podjeli sadržaj staklenke. Možete zamisliti horor, koji je doživjela naša majka po povratku sa posla, kada je pitala za staklenku sa otrovom za štakore. Sestra je provela noć u bolnici, gdje su joj kroz pošteno ispumpavanje želuca spasili život. Mislim, da je to bilo zadnji put, da su iz općine ostavili neobilježen otrov za štakore u nečijem domu u nevino izgledajućoj, neosiguranoj staklenci.

Na Hvaru sam poslijednih godina uspjela zaustaviti isporuke otrova postavljanjem obavijesti na svojoj kući. Jednostavan natpis: "Otrov, ne hvala" preporučujem svima, koji ne žele biti opterećeni rukovanjem ili skladištenjem opasnih stvari.

Nekontrolirana distribucija otrova je očito opasna. Uz činjenicu, da otrov nije učinkovit postupak za suzbijanje štetočina, ovaj način postupanja je potrebno razmotriti i potrebno je trenutnu praksu znatno poboljšati - kao stvar od iznimne hitnosti.

© Vivian Grisogono 2016

Prevodila Ivana Župan

 

Video sadržaj

Snimljeno u Wytham Woods blzu Oxforda u Engleskoj University of Oxford
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Otrovi protiv štetočina nisu efikasni!

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital after contracting E coli from contaminated lake

    Realtime pollution alerts are needed across Windermere urgently, campaigners have said, as the mother of a seven-year-old boy who kayaked on the lake described how he nearly died after contracting a dangerous strain of E coli from contaminated water.

    Claire Earley’s son Rex spent six weeks in hospital, and underwent two emergency operations, after a family kayaking trip on Windermere last August.

    Continue reading...

  • Recording of humpback whale from 1949 could also provide new understanding of how the huge animals communicate

    A haunting whale song discovered on decades-old audio equipment could open up a new understanding of how the huge animals communicate, according to researchers who say it is the oldest such recording known.

    The song is that of a humpback whale, a marine giant beloved by whale watchers for its docile nature and spectacular leaps from the water, and was recorded by scientists in March 1949 in Bermuda, said researchers at Woods Hole Oceanographic Institution in Falmouth, Massachusetts.

    Continue reading...

  • The Trump administration’s cuts to biodiversity funding have imperiled species, habitats and the people who defend both. Now the world is seeking a new way forward

    On 22 January 2024, at the inauguration of the current Liberian president, Joseph Boakai, the US-based Liberian poet Patricia Jabbeh Wesley paid tribute to the west African nation’s tropical forests – one of the places where, she said, “our fathers came / centuries ago, and planted our umbilical cords / deep in the soil”.

    The forests of Liberia are among the most diverse on the planet, home not only to humans and their ancestral ties but also to rare species such as forest elephants, pygmy hippopotamuses and western chimpanzees. They are also chronically threatened by industrial development, including illegal logging and mining.

    Continue reading...

  • Her research popularised the idea of the wood wide web, but the scientific backlash was brutal. As the author of The Mother Tree returns to the forest in a new book, she discusses her battle to reimagine our relationship with nature

    In 2018, the ecologist and writer Suzanne Simard was conducting research in the forested Caribou Mountains of western Canada when a thunderstorm rolled in. She was with her two teenage daughters and her close friend and colleague, Jean Roach. They saw flashes of lightning, heard a loud rumble and then they smelled smoke. They were forced to run the half kilometre back to Simard’s truck as the trees behind them caught alight and the air grew thick. As they ran, animals burst out of the forest: a deer, a rabbit, a grey wolf. They reached the truck with no time to spare, all four of them covered in soot and dirt. Overhead, helicopters began circling the orange-black air, dropping water on the flames below.

    Wildfires have become an ever bigger problem in Canada. The 2018 wildfires were the biggest in British Columbia’s history, but this record was broken in 2021, and then again in 2023, when fires consumed an area three times the size of the Canadian province of Nova Scotia and the smoke travelled as far as New York City. The cause is not only global heating, which has brought hotter, dryer summers, but also the changing makeup of the forest. When logging companies clear forest, they replant it with fast-growing conifer species, but these trees are much more flammable than Canada’s diverse, native forest.

    Continue reading...

  • Caistor St Edmund, Norfolk: Deworming horses is as important as ever, but not at the expense of dung beetles – which are coming out of hibernation now

    I slide a medical spatula into George the Connemara pony’s mouth, carefully finding the interdental gap in his teeth after his incisors. He begins licking and chewing, working out if it is edible. My job is to hold it in place for at least 30 seconds to get a good sample of his saliva on the absorbent swab, which will be analysed to see if his antibodies indicate a burden of tapeworms.

    Back a decade or two, deworming horses was a routine three-monthly job in the horse-care calendar. But resistance to wormers has increased and there is growing understanding of the impact on the environment. Deworming should be targeted so that horses are only wormed if needed.

    Continue reading...

  • Hedgehogs’ habitat is shrinking, they’re vulnerable to cars, and pesticides are affecting their food supply. Here’s how we can help them pull through

    With stumpy, speedy legs, questing snouts and a fierce quiver of needles, hedgehogs are enchantingly strange, like fantasy creatures from a medieval bestiary. “It’s the nation’s favourite wild animal – every time there’s a vote or a poll, the hedgehog wins,” says ecologist Hugh Warwick, AKA “Hedgehog Hugh”, author of the Cull of the Wild and hedgehog champion.

    Continue reading...

  • Colossal Biosciences’ CEO says its work follows a ‘moral obligation’ while critics say it’s ‘tech bro’ hype that could undermine conservation

    Can and should we resurrect animal species that have been extinct for thousands of years? Such weighty, existential questions were once the preserve of science fiction but are now being played out within an unassuming brick building in a Dallas business park.

    Colossal Biosciences, valued at $10.2bn after raising hundreds of millions of dollars in funding from investors including celebrities spanning from Tiger Woods to Paris Hilton, has provoked a stampede of acclaim as well as denunciation after announcing last year it had made the dire wolf, a species lost from the world for more than 10,000 years, “de-extinct” via the birth of three new pups.

    Continue reading...

  • The Quapaw Nation is the only US Native community to carry out a cleanup of one of the country’s worst sites of environmental contamination

    They call this land the Laue. In the late 1800s, part of these 200 acres of grassland inside the Quapaw Nation were allotted to tribal citizen Charley Quapaw Blackhawk. After forcing dozens of tribes into Indian territory before the civil war, the US government then parceled out reservations and property to individual members. It was part of the government’s attempt to “civilize” Native Americans by turning them into private, not communal,landholders and yeoman farmers in the model of Thomas Jefferson’s ideal citizen.

    Yet, for the last century, little grew on the Laue. Half of it was buried beneath towering mounds of toxic rock known as chat piles. The waste rock, laced with chemicals, was left after miners extracted millions of tons of lead and zinc from the Tri-State Mining District, where the valuable ores stretched across Kansas, Missouri and Oklahomabetween 1891 and the 1970s. By 1983, the Environmental Protection Agency (EPA) had designated 40 sq miles that include nearly all the Quapaw Nation as the Tar Creek Superfund site, joining the EPA’s list of the most contaminated places in the country. Informally called a “megasite”, Tar Creek remains one of the largest and most complex environmental disasters in the country.

    Continue reading...

  • Mohammed Ahmed Sayed Mohammed is among those redeploying his skills for a local recycling company that is cleaning up the Nile

    At 6am, Mohammed Ahmed Sayed Mohammed steers his boat from al-Qarsaya island through Cairo’s Nile waters towards the capital’s riverside clubs. Fifteen years ago, he searched for fish. Now he hunts plastic bottles.

    “The fish fled from the plastic chokehold,” said Sayed, who has lived on the Giza island since arriving from Assiut, further south on the Nile, as a 14-year-old fishing apprentice. He never returned to his village, marrying locally and raising three children who now live alongside him with their 12 grandchildren on the island housing 200 families.

    Continue reading...

  • As the QuitGPT movement gains momentum, should people concerned about the environmental impacts of AI consider opting out?

    • Change by degrees offers life hacks and sustainable living tips each Saturday to help reduce your household’s carbon footprint

    • Got a question or tip for reducing household emissions? Email us at changebydegrees@theguardian.com

    It’s only a few years on from the release of ChatGPT but the race to plug artificial intelligence into everything has sparked a surge in datacentres, with escalating environmental costs.

    Globally, datacentre power demand is growing four times faster than all other sectors, according to the International Energy Agency, and is on track to exceed Japan’s electricity use by 2030.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

  • Kolorektalni karcinom ostaje jedan od vodećih uzroka smrtnosti povezane s rakom u svijetu, uglavnom zbog metastaza i ograničenog odgovora na imunoterapiju kod većine pacijenata. Iako su inhibitori imunoloških kontrolnih točaka transformirali liječenje određenih podtipova tumora, većina kolorektalnih karcinoma ostaje "imuno-hladna", što znači da ne uspijevaju pokrenuti učinkovit antitumorski imunitet.

  • Upala, obilježje Crohnove bolesti, donosi nakupine ili agregate imunoloških stanica u submukozu. Koristeći sekvenciranje RNK pojedinačnih stanica (scRNA-seq) za proučavanje fibroze kod Crohnove bolesti, znanstvenici su otkrili neobično nakupljavanje endotelnih stanica - stanica koje obično oblažu krvne žile - oko ovih skupina imunoloških stanica (poznatih kao Crohnovi limfoidni agregati ili CLA). Ove nakupine stanica krvnih žila signaliziraju stanicama koje grade ožiljke (fibroblasti/miofibroblasti) izravno ili putem makrofaga da počnu proizvoditi prekomjernu količinu kolagena ili ožiljnog tkiva, što sugerira da ovi Crohnovi limfoidni agregati mogu imati značajnu ulogu u pokretanju procesa fibroze.

  • Znanstvenici otkrivaju kako promjene u vaginalnom mikrobiomu tijekom trudnoće mogu utjecati na upalu i rizik od prijevremenog poroda, ukazujući na nove terapije temeljene na mikrobiomu koje bi mogle poboljšati zdravstvene ishode majke i dojenčadi. Jednako tako, studija ističe dokaze koji upućuju na to da je okruženje u kojem dominiraju Lactobacillusi obično povezano s imunološkom tolerancijom, dok je disbioza povezana s fiziološki štetnim upalnim kaskadama.

  • Studija provedena na gotovo 16.000 odraslih osoba sugerira da često preskakanje doručka može biti povezano s većom vjerojatnošću razvoja metaboličkog sindroma, glavnog faktora rizika za srčane bolesti. Budući da je metabolički sindrom glavni faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ovi rezultati ističu potencijalnu važnost redovite konzumacije doručka radi poboljšanja kardiometaboličkog zdravlja.

  • Gotovo svi duktalni adenokarcinomi gušterače (PDAC) nastaju aktiviranjem mutacija u onkogenu KRAS, koje se javljaju u više različitih alelnih oblika. Iako su značajni napori doveli do razvoja inhibitora koji ciljaju specifične mutantne KRAS proteine, jedini agensi trenutno odobreni za kliničku upotrebu selektivno ciljaju varijantu KRASG12C. Međutim, mutacije KRASG12C su izuzetno rijetke kod raka gušterače.

  • Nedostatak vitamina B2 čini tumorske stanice osjetljivijima na jedinstveni oblik stanične smrti, pokazala je nova studija. Ljudsko tijelo ne može samo proizvesti vitamin B2, poznat i kao riboflavin, te ga mora apsorbirati putem prehrane. Vitamin B2 se može naći u mliječnim proizvodima, jajima, mesu i zelenom povrću. Metabolizam ga pretvara u molekule koje, između ostalog, štite stanicu od oksidativnog oštećenja. No, sada je nova studija pokazala da ova funkcija vitamina B2 ima i lošu stranu: također štiti stanice raka. Naime, vitamin B2 igra ključnu ulogu u zaštiti stanica raka od feroptoze, posebnog oblika programirane stanične smrti.

  • Topikalna krema aktivirala je imunološki odgovor kože i suzbila rast tumora u dva predklinička modela karcinoma pločastih stanica kože (cSCC), jednog od najčešćih karcinoma na svijetu, pokazala je nova studija. Krema, koju su razvili američki znanstvenici s Perelman School of Medicine at the University of Pennsylvania, djeluje blokiranjem LSD1, enzima koji suzbija puteve aktivacije imunološkog sustava u koži.

  • S više od 100 milijuna neurona u probavnom traktu, crijeva su prepoznata kao drugi mozak, povezujući probavu s fizičkim i mentalnim blagostanjem. Sada, nova studija koju su proveli znanstvenici s Emory University objašnjava vezu između crijeva i mozga, ukazujući na to da žive bakterije iz crijeva mogu izravno ući u mozak, s potencijalnim implikacijama za neurološko zdravlje.

  • Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen