Najveći Ljetni Blagdan: Vela Gospa

Objavljeno u Zanimljivosti

Blagdan Vele Gospe je jedan od najznačajnijih blagdana u katoličkom kalendaru, te državni praznik u cijeloj Hrvatskoj.

Kip Gospe nošen kroz Splitsku na blagdan Vele Gospe. Kip Gospe nošen kroz Splitsku na blagdan Vele Gospe. Foto: Vivian Grisogono

U Splitskoj na otoku Braču je Gospa zaštitnica sela, tako da je blagdan Vele Gospe, 15. kolovoza jedan sasvim poseban dan. Kao i kod većine katoličkih blagdana, proslava počinje sa crkvenim slavljem, odavanjem počasti svecu kroz misu i procesiju. S obzirom, da se sve dovađa usred ljeta, misa bude uvijek predvečer.

Glavni oltar u Crkvi u Splitskoj ukrašen za Velu Gospu. Foto: Vivian Grisogono

Kao i obično, misi prethodi crkveno zvono, koje počinje sat i petnaest minuta prije početka mise i glasi se svakih petnaest minuta. Samo što je ovaj put malo drukčije od uobičajenog u tome, da sva tri zvona zvone punom snagom kroz ručno pokretanje iskusnim zvonarima visoko u zvoniku. Postoji duga tradicija u ručnom udaranju na zvona u zvoniku, koje izvode 76-godišnji Vladimir Čeprnić i njegov rođak Pero Barbarić. Zadatak zahtjeva odličnu fizičku kondiciju. Uspon do zvonika nije jednostavan i pokretanje teških zvona i zvonjenje, posebice onoga velikoga, je pitanje snage i izdržljivosti. Prije početka mise zvone zvona po nekoliko minuta. Tijekom procesije koja slijedi nakon mise, zvone neprekidno za vrijeme trajanje šetnje po selu, koje traje više od pola sata.

Vladimir Čeprnić uzima predah u pauzi između dvije zvonjave. Foto: Vivian Grisogono

Za misu se mala crkvica uvijek napuni do zadnjeg mjesta a mnogi sudjeluju i vani ispred glavnog ulaza. Mnogo više ljudi se pridruži procesiji nakon mise. Tijekom mise pokreće crkveno zvono u ključnim svečanim trenucima sin Vladimira Čeprnića, Jure, redovni zvonar Splitske. Procesija kreće uzbrdo u večernjem suncu s kipom Majke Božje i Djeteta, koji nose četiri mladića iz sela praćeni župnikom don Markom Plančićem.

Izlazak iz crkve na početku procesije. Foto: Vivian Grisogono

Bočni oltar, na kojem se obično nalazi portret Djevice s Djetetom, svečano je ukrašen u iščekivanju povratka kipa.

Bočni oltar bez svog kipa. Foto: Vivian Grisogono

Procesija skreće lijevo kroz vrata crkve, umjesto da ide niz glavne stepenice prema rivi i vodi uzbrdo obilazeći glavni dio sela. Vođena je uobičajenom dvojicom stjegonoša sa zastavama u čast Gospi.

Stjegonoše procesije. Foto: Vivian Grisogono

Iza stjegonoša hoda grupa muškaraca, nakon njih mlade djevojke odjevene kao mali anđeli noseći latice cvijeća. Starija djeca u svečanoj odjeći hodaju iza nositelja kipa a nakon njih hoda župnik don Marko u izolaciji.

Procesija se vraća natrag u crkvu. Foto: Vivian Grisogono

Nakon što je obišla gornju sjevernu stranu sela, procesija dolazi na rivu i skreće desno prema crkvi. Prolazi pored glavnog ulaza u crkvu, ide ravno kroz rivu prolazeći pored ulaza u Cerineo/Cerinić vilu, gdje se okreće kako bi krenula prema crkvi. Kako su uvijek uz cestu parkirani automobili, može postati prilično usko za okretanje procesije, ali sve do danas je ova manja neugodnost uvijek prošla bez ikakvih komplikacija.

Klapa Rišpet. Foto: Vivian Grisogono

Do završetka procesije se uvijek smrači. Nakon toga je kratko zatišje, dok ljudi večeraju ili šetaju oko štandova na rivi kupujući balone i nove igračke za djecu. U 21:00 počinje veselje. U 2016. godini je večer otvorila Klapa Rišpet sa svojim prekrasno raznolikim repertoarom pjesama, nekim a cappella, ali ponajviše u pratnji instrumenata. Publika se s oduševljenjem priključila pjevanju a klapa je spremno odgovorila i na njene glazbene želje. Djeca su neumorno plesala, roditelji su slikali, odrasli se družili u razgovorima, neki su jeli kobasice ili palačinke prodavane na štandovima brze hrane, bezalkoholno piće i pivo se konzumiralo u velikim količinama. Koji put su djeca upadala na pozornicu, da bi ih odrasli povukli natrag zabrinuti oko moguće opasnosti od električnih žica. Vitka mlada dama u vrućim hlaćicama se popela na pozornicu ispred klape i izgledalo je, da će i ono malo što ima na sebi biti uklonjeno u nizu seksi pokreta na glasnu radost dijela publike. Međutim, završetka nije bilo, jer je zastrašujuće veliki čuvar odjeven u prijeteće crne kožne hlače stručno vratio mladu damu natrag na zemlju.

Jure u središtu pozornosti. Foto: Vivian Grisogono

Negdje blizu ponoći, Klapa Rišpet je napustila pozornicu, da bi je zamijenio popularni pjevački dvojac, koji redovito nastupa na blagdanima Splitske. No, osjetilo se nestrpljenje u zraku: svake godine je vrhunac scenskog nastupa pojavljivanje zvonara Juru Čeprnića.

Jure i njegova oduševljena publika. Foto: Vivian Grisogono

Potaknut grupom prijatelja, Jure svake godine preuzima pozornicu i izvodi nekoliko pjesama, koje su uvijek dobro primljene među njegovom predanom publikom - fan klubom lojalnih mještana.

Jure u svom najboljem izdanju na pozornici. Foto: Vivian Grisogono

2016. godine se mlada dama, čiju je striptiz točku prekinuo krupni izbacivač, ponovno pojavila na pozornici zajedno sa Jurom, uz oduševljen pljesak publike. Ovoga puta je zadržala svoju odjeću ali je izvela nekoliko vrlo nepriličnih pokreta, nimalo pogodnih za ono podosta djece, koja su još uvijek bila prisutna. Srećom je većina one najmlađe djece tada već spavala u naručjima svojih roditelja a pretpostavljam, da je većina one starije djece i tako sve to već vidjela na televiziji i na internetu.

Jure i strastvena ´Gospođica Vruće-Hlačice´. Foto: Vivian Grisogono

Potaknute primjerom ´Gospođice Vruće-Hlačice´, još dvije - mlađe i pristojnije - plesačice su se popele na pozornicu i pridružile se Juri, tako da se atmosfera dobrog raspoloženja proširila kako među izvođačima tako i među publikom. Kako bi upotpunila svoj imidž opuštene sofisticiranosti, "Gospođica Vruće-Hlačice" je zapalila cigaretu i bezbrižno je kružila oko svojih oblačića dima.

Jure i njegove mlade prateće plesačice. Foto: Vivian Grisogono

Jure se nije činio nimalo uznemiren svim ovim upadima, sretno se smiješeći nastavlja sa setom svojih pjesama. Pred kraj je bio nagrađen poljupcem u obraz, nakon kojeg je "Gospođica Vruće-Hlačice" skočila s pozornice - koristeći moju glavu i osobu pored mene kao odskočnu dasku.

Poljubac za nagradu za Juru. Foto: Vivian Grisogono

Juri je nakon njegove izvedbe aplaudirala publika i ljudi su mu čestitali sa svih strana dok je veličanstveno hodao rivom.. Jurin trenutak slave je bio gotov za ovu godinu, upisan mu je opet jedan veliki uspjeh. Pjevački dvojac, potaknut Jurinim primjerom, pjevao je s guštom do 2 sata ujutro, kada se selo vratilo u svoje normalne razine relativne tišine, izuzev nekolicine bučnih izoliranih skupina.

Veliko zvono Splitske u akciji za Velu Gospu. Foto: Vivian Grisogono

Pohvale lokalnim službama za zbrinjavanje otpada i svim organizatorima: pozornica i gotovo svaki komadić smeća su bili uklonjeni do sljedećeg jutra.

Djevica s Djetetom, fokus pobožnosti. Foto: Vivian Grisogono

Vela Gospa: veliki blagdan za Katoličku Hrvatsku, a u Splitskoj (vjerojatno i drugdje) i fina mješavina pobožnosti i hedonizma, možda točno odražavajuća kontraste postojeće unutar dalmatinskog načina života.

© Vivian Grisogono 2016

Prijevod: Ivana Župan

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Najveći Ljetni Blagdan: Vela Gospa

Eco Environment News feeds

  • Spike in fossil fuel use a result of global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine

    The world’s coal use is expected to reach a fresh high of 8.7bn tonnes this year, and remain at near-record levels for years as a result of a global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine.

    There has been record production and trade of coal and power generation from coal since Russia’s full-scale invasion of Ukraine inflated global gas market prices, according to the International Energy Agency (IEA).

    Continue reading...

  • Researchers from St Andrews found rise in nitrogen dioxide exposure associated with higher admissions

    Exposure to air pollution is linked to an increased risk of hospital admission for mental illness, according to the most comprehensive study of its kind.

    The research, involving more than 200,000 people in Scotland, found an increase in exposure to nitrogen dioxide in particular was associated with a higher number of people being admitted to hospital for behaviour disorders and mental illnesses.

    Continue reading...

  • Climate-vulnerable pair add weight to proposed treaty seeking transition from coal, oil and gas in equitable way

    Pakistan and the Bahamas have joined a growing bloc of climate-vulnerable countries seeking to broker a global pact to phase out fossil fuels in an equitable way, the Guardian can reveal.

    The Bahamas is the 15th nation to fully endorse the proposed fossil-fuel non-proliferation treaty, which would provide a binding global roadmap to explicitly halt expansion of coal, oil and gas in a fair way – with wealthy nations responsible for the highest emissions transitioning first and fastest.

    Continue reading...

  • Trade can help protect species – and real skins are often more sustainable than synthetic alternatives, say conservationists

    Conservation experts have criticised a decision by London fashion week to ban exotic animal skins from its 2025 shows as “ridiculous”, warning that it is ill-informed and could harm the protection of many snakes, crocodiles and reptile species.

    Last month, the British Fashion Council’s deputy director for policy and engagement, David Leigh-Pemberton, told parliament that next year’s fashion shows would prohibit the use of skins from alligators, snakes and other animals. In a statement, the council said the ban was part of a wider range of standards to promote sustainable practices in the fashion industry.

    Continue reading...

  • Critics and opposition parties vow to oppose major projects they fear could damage the environment

    A new law that could see controversial mining and infrastructure projects fast-tracked for approval across New Zealand has sparked protests in parliament and vows from critics and opposition parties to stop proposals that they fear will wreak havoc on the environment.

    The coalition government’s Fast-Track Approvals legislation passed into law on Tuesday, despite thousands of public submissions opposing it.

    Continue reading...

  • Southill, Bedfordshire: On a ringing session of seed-eating farmland birds, I see up close the subtle beauty of the yellowhammer

    We’ve just released a second blitz of tits, when we notice that the mist net along the field edge has caught a sunbeam. The cold orange light that spilt over the horizon at dawn and pooled above the fields is long gone; the teasel, knapweed and bristly oxtongue seedheads are no longer haloed with hoarfrost. Instead, they’re drawing ground-feeding birds down to forage among the wild grasses and flowers.

    The fallow fields around us are part of an ambitious project to restore ecosystems across more than 1,500 acres of the Southill Estate. The plan includes creating new ponds, allowing land to revert to native scrub, and planting woodland for coppicing. Today’s visit is one of a series of winter ringing sessions to monitor the birds flocking to the fields. I’ve tagged along with my dad (a licensed ringer) and Suzy (a trainee). Their primary aim is to record seed-eating farmland species, many of which – such as greenfinch and corn bunting – are on the UK red list. And we’re in luck. Linnets lurk in the scrub and tinklings of goldfinches pass overhead.

    Continue reading...

  • Balcony solar panels can save 30% on a typical household’s electricity bill and, with vertical surface area in cities larger than roof space, the appeal is clear

    They are easy to install, and knock chunks off electricity bills. It may not be Romeo and Juliet, but Spain’s balcony scene is heating up as the country embraces what has hitherto been a mainly German love affair with DIY plug-in solar panels.

    Panels have already been installed on about 1.5m German balconies, where they are so popular the term Balkonkraftwerk (balcony power plant) has been coined.

    Continue reading...

  • In 2019, scientists published a climate-friendly food plan. I’ve long wondered: could it work for most Americans?

    As a fossil fuels and climate reporter, most of my journalism focuses on the need to radically overhaul the energy system. But the food sector also needs a makeover, as it creates between a quarter and a third of all greenhouse gas emissions.

    When scientists came up with a new climate-friendly food plan in 2019 and published their findings in the medical journal the Lancet, I read with interest. The guidelines called for more vegetables, legumes and whole grains, which seemed doable to me. The authors even allowed for meat and dairy consumption, albeit in small quantities. Both are major drivers of the climate crisis: the United Nations estimates that meat and dairy produce more than 11% of all global greenhouse gas emissions, and some experts put the figure at up to 19.6%.

    Continue reading...

  • Restoring age-old land rights has enabled 300 villagers to build a profitable business and halt the exodus to the city

    It’s late morning and the sound of axes clacking against wood echoes through Pachgaon’s bamboo forest in the central Indian state of Maharashtra. A huge depot, larger than a cricket stadium,is full of bamboo branches, stacked neatly by size in different sections. Nearby is a small, windowless office painted in the colours of the forest – a record-keeper of Pachgaon’s turnaround from abject poverty to relative wealth in just over a decade.

    Pachgaon’s rags-to-riches story follows the implementation of two longstanding Indian laws that restored to the local adivasi (tribal) community its traditional ownership rights over the forest, which they lost to rulers and colonisers several generations ago.

    Continue reading...

  • By rejecting traditional grazing and maintaining trees and wildlife habitats alongside pasture, farmers are turning their land carbon positive. But will it be enough?

    On a humid dawn in Colombia’s livestock capital, Michael Robbin rides across one of his farm’s pastures, where tall green stalks brush his horse’s belly. When he bought the land outside Montería in 2020 he divided it into 125 smaller fields. His neighbours called him crazy at first.

    “That’s not how it’s done in this area,” he acknowledges. “Everybody was looking at me like I was from outer space.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.