Prskanje otrova – za i protiv

Već nekoliko godina, lokalna vlast u Jelsi, Starom Gradu i Hvaru rutinski ulicama prska sredstva protiv komaraca, mušica i drugih „letećih štetočina“. Je li to dobra stvar?

Dužni upozorenja?

Pčele, naravno, nisu ciljana meta. Prije nego što se prskanje treba dogoditi, pčelari se rutinski upozoravaju da zatvore vlastite košnice. Tijekom godina, saznala sam da malo pčelara uopće čuje upozorenje, a mnogo od onih koji čuju, rijetko ga poslušaju. Mnogi su mi rekli da prskanje uopće „nije vrlo štetno“ za pčele.

Tvrdi se da su korišteni otrovi bezopasni za toplokrvna stvorenja. Međutim, ljudima koi imaju problema s disanjem preporuča se da ostanu unutra i zatvore sve prozore i vrata. To nije od velike pomoći turistima u kampovima ili bilo kome tko ide u noćni izlazak kad prskanje počinje u 22 sata, a završava u 6 ujutro sljedećeg jutra. Kad kombi za prskanje prolazi ulicom, ne zaustavlja širenje svog otrova da bi pitao ljude jesu li osjetljivi na probleme prsnog koša! Uostalom, ja sam sama ovo doznala iz prve ruke 2012., na veliko zaprepaštenje.

Iako se prskanje odvija tijekom ljeta, najavljuje se samo na hrvatskom jeziku. Web stranice na engleskom mogu ih objaviti ako žele i ako uhvate vijesti na vrijeme. Ali nekad se upozorenje objavljuje prekasno. Ponekad se znalo dogoditi da se prskanje obavi ranije nego što je najvaljeno. U prošlosti, obavijest se mogla naći na stranicama lokalnih vijeća (najčešće Starog Grada) i u lokalnim tiskovinama. Ove godine bila su tek dva prskanja do sada i to samo s nešto više od mjesec dana razmaka među sobom – u kasnom lipnju i ranom kolovozu – s vrlo malo javnih obavijesti.

Koji otrovi?

Imena otrova koji se prskaju nikad se javno ne objavljuju. Ekocijan, koji pokriva 3 lokalne zajednice na otoku Hvaru, na svojoj stranici navodi da su njihovi insekticidi „uvezeni, prihvatljivi za okoliš, biorazgradivi i bezopasni za toplokrvna stvorenja“, no ne navodi ih poimenice. Nakon perioda istraživanja, pronašla sam da je Hrvatski pčelarski savez 2012. otkrila da se na Hvaru koriste dva piretroida u kombinaciji, Cipermetrin i Permetrin, kao osnova za otrov. 2014., proizvod zvan Permex 22E je korišten, kombinacija Permetrina s jednim drugim piretroidom, Tetrametrinom. Oslanjajući se na američku Agenciju za zaštitu okoliša (EPA), piretroidi su „sintetički kemijski insekticidi“. Ne bi ih se trebalo miješati s piretrinima, koji su botanički insekticidi derivirani od cvijeta buhaća. Kemijska struktura piretroida bazirana je na onoj piretrina, ali postoje značajne razlike u načinu na koji su ova dva insekticida prilagođavaju načinu korištenja.

Efekti piretroida

Insekticidi piretroida ciljaju živčani sustav mete, uzrokujući paralizu i smrt. Osim što ubija komarce, cipermetrin je vrlo otrovan za pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice. Kod ljudi, trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt. U Sjedninjenim Državama također se klasificira kao mogući uzrok raka. Permetrin dolazi u mnogim oblicima, od kojih su neki otrovniji od drugih. Visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine. Također je otrovan za mačke. Mogući utjecaji na ljude se smatraju manje dramatičnima od onih cipermetrina, ali može utjecati na imunosni i endokrini sustav. EPA ga procjenjuje potencijalno kancerogenim. S obzirom na štetan utjecaj na život u vodi, piretroidi se ne bi trebali koristiti blizu vodenih izvora – koji su, naravno, plodno tlo za komarce. Permetrin se ne bi trebalo primjenjivati ondje gdje životinje tragaju za hranom. EPA-in registracijski dokument za tetrametrin (2010.) klasificirao je otrov kao potencijalno kancerogenim za ljude te ga je identificirao kao visoko toksičnim za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake. Može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. Dokument navodi: „Tetrametrin koriste vlasnici kuća individualno ili vlasnici industrijskog/komercijalnog postrojenja na pojedinačnim, izoliranim površinama i u malim količinama, a ne u širokoj uporabi (tj. u poljoprivredi ili pri smanjenu populacije komaraca od strane javne uprave)“. Zbog ovog razloga nije testiran utjecaj tetrametrina na pitku vodu. Tetrametrin se ne bi trebao koristiti na ili blizu namirnica.

Hrvatska i kontrola insekata

Hrvatski Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti kaže da je kontrola štetnih populacija insekata pomoću mehaničkih, fizičkih, bioloških ili kemijskih sredstava opća mjera za preveniranje i kontrolu zaraznih bolesti (članak 10). U praksi, najčešće korištena metoda je prskanje kemijskih otrova, kao što se to radi na Hvaru. Lokalna vijeća su odgovorna za organiziranje prskanja iako neka nisu uspjela u tome zbog nedostatka sredstava. U 2014-oj godini, Hrvatski sabor je raspravljao o mogućnosti uvođenja kazni za vlasti koje ne poduzimaju mjere protiv insekata.

Čemu mjere protiv insekata?

Hrvatska udruga za dezinfekciju, dezinksekciju i deratizaciju – HUDD, koja surađuje s Zavodom za zdravstveno osiguranje, objavila je letak namijenjen javnosti u kojem navodi mjere kontrole koje mogu poduzeti pojedinci i profesionalne organizacije. Letak opisuje grijehe komaraca: „šire zarazne bolesti; njihovi ubodi izazivaju kožne probleme; smetnja su normalnim ljudskim aktivnostima; kad ih je mnogo, kolektivno uzrokuju nezadovoljstvo među građanima i turistima“ – ovom se zadnjem „zločinu“ daje poseban naglasak s podebljanim i povećanim tiskom.

Nema sumnje da komarci mogu uzrokovati ozbiljne bolesti. Povijesno, tropske zemlje su bile najpogođenije, ali se negativan utjecaj širio i na druge zemlje te su se bolesti koje prenose komarci posljednjih godina pojavile i u Europi. Usprkos činjenici da tisuće tisuće ljudi dnevno trpe ubode od komaraca i drugih insekata u Europi, nije se pojavila nikakava epidemija ovih bolesti. U Hrvatskoj su se pojavila četiri slučaja bolesti zapadnog Nila kod konja između 2001. i 2002. te dva slučaja denga groznice u ljudi koji su potvrđeni 2010. Veliko izbijanje denga groznice na portugalskom otoku Madeiri dogodilo se krajem 2012., s više od 2 000 slučajeva, ali bez onih sa smrtnim ishodom. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je procijenila u 2014-oj godini da se godišnje diljem svijeta javi 500 000 slučajeva teške denga groznice, od kojih otprilike 2.5% (12 500) umire, dok od duhana svake godine prerano umire 6 milijuna ljudi, uključujući 600 000 od pasivnog pušenja.

Djeluje li prskanje protiv insekata?

Početkom 2014. objavljeno je da se vlasti u Osijeku u sjeveroistočnoj Hrvatskoj žale kako su im napori za kontroliranjem komaraca putem prskanja ugroženi invazijama iz susjednih područja koja ne koriste mjere za kontrolu insekata. Vlada RH dodijelila je 5 milijuna kuna Osijeku za rat protiv komaraca, koje se pridružuju 4.5 milijuna kuna iz gradskog budžeta. U hrvatskim terminima radi se o velikim svotama. Vjerojatno će se slični poticaji dodijeliti susjednim regijama da provedu mjere protiv insekata.

Na Hvaru se prskanje protiv komaraca provodi barem dva puta godišnje već dosta godina. Tijekom tog perioda, napast komaraca se vidno pogoršala. Dok ovo pišem, nekoliko dana po posljednjem prskanju, tigrasti komarci se slobodno miču u tihim, malim hordama te povremeno napadaju dijelove mojih ruku i nogu koji su otkriveni. Tijekom večeri i preko noći, rođači tigrastih komaraca koji glasno zuje kolo vode. Većina ljudi na Hvaru se slaže da je neposredni efekt prskanja taj da komarce učini bješnjima, no nema dokaza da se problem smanjuje, naprotiv.

Princip ratovanja u kojem je cilj ubiti sve „neprijatelje“ pogrešan je u svakom kontekstu. Naša je civilizacija uspješnija u poticanju vrsta koje želimo očuvati na izumiranje, nego u pokušaju da ukolnimo percipirane prijetnje vlastitoj dobrobiti, bilo da se radi o bakterijama, insektima ili teroristima. Postoji snažno protivljenje prskanju otrova kako bi se kontroliralo komarce. Naprimjer, pišući za Društvo za okoliš Nove Škotske (EHANS), Kanađanka Rebecca Watson navela je razloge zbog kojih prskanje nije rješenje za potencijalne bolesti poput groznice zapadnog Nila. Prskanje može biti uspješno kratkoročno, ako se pravilno planira, cilja i vremenski organizira. No čak i tada, uporaba otrova nesumnjivo dovodi do otpora kod ciljanih vrsta, kao kad se DDT koristio u velikim količinama protiv malarijskog komarca 1940ih i 1950ih godina. Otrovi dovode i do usputnih žrtava, obično smanjujući broj predatora ciljanih insekata, da ne spominjemo važne i smanjenje esencijalnih insekata, poput pčela.

Ne-kemijske metode kontrole insekata

Iako se prašenje široko koristi, vodi se rasprava o tome koja je najbolja metoda za kontrolu komaraca koji prenose bolesti. Druge metode osim kemijskog prašenja se razvijaju. One uključuju genetsku kontrolu, koji se odnosi ili na smanjenje populacija komaraca uvođenjem genetski modificiranih komaraca sa smrtonosnim genom koji parenjem ne stvaraju malde ili zamjenom divljih populacija GM komarcima koji su manje potentni nosioci zaraza. Ali moguće posljedice kod ljudi nisu još poznate. Biološka kontrola podrazumijeva korištenje prirodnih predatora, kao što su Gambusia affinis i žabe, u sprječavanju povećanja populacije komaraca.Varijacija je i Tehnika sterilnih insekata (SIT), u kojoj se iradijacijom sterilizirani mužjaci komaraca puštaju u divljinu da se pare s ženkama bez mogućnosti stvaranja potomstva. Jedna od alternativa kemijskim metodama za kontrolu komaraca koja najviše obećava je uporaba bakterije Bacillus thuringiensis (Bt). Međutim, i to navodno ima neželjene efekte (Department of Health U.S.; Nature.com 2010).

Pozitivno razmišljanje

Vrlo je lako paničariti o mogućnosti širenja „smrtonosnih bolesti“ koje spopadaju ljudsku vrstu. Izbijanja i epidemije su zastrašujući događaji. Prevencija bolesti je kompleksna. Mnogo toga ovisi o uvjetima u kojima ljudi žive: zdravlje ljudi u svijetu ovisi o čistoj vodi, zdravom okolišu, sigurnoj opskrbi hranom i čistom zraku, između drugih stvari. Životni stilovi također igraju ulogu u jačanju ili slabljenju imunosnih sustava ljudi, a oni su ključni za izbjegavanje ili oporavak od bolesti u slučaju zaraze. Smrtni neprijatelji dobrom zdravlju su pušenje, ekscesivna uporaba alkohola, prejedanje nezdravom hranom, slabo hranjenje i nedostatak tjelovježbe.

Postoje praktične mjere koje pojedinci mogu poduzeti kako bi smanjili rizike i neprijatnost koju stvaraju komarci. Koristeći citronella svijeće ili elektroničke naprave protiv kukaca, mogu dovesti do smanjenja prijetnji u neposrednoj blizini. Mreže za komarce preko prozora pomažu da oni ne uđu u vaše prostorije. Ugrizi se mogu ublažiti uporabom krema na bazi bilja, poput Arnice. Spomenula sam da me grizu dok pišem: kad sam bila mlada, patila sam od snažnih reakcija na ugrize komaraca, ali je u kasnijim godinama to prestalo zbog više razloga. Jedna od preventivnim mjera koje poduzimam je uzimanje vitamin B suplementa jer sam pročitala da pomaže. Meni zaista pomaže. Nošenje s životnim izazovima je individualna stvar i svaka misleća osoba bi trebala imati slobodu odlučiti za sebe.

Neki, možda čak većina nas, bi htjeli izbjeći kontakt s otrovima u našim životima koliko je to god moguće. Trenutno na Hvaru i drugdje u Hrvatskoj, ta sloboda izbora je uklonjena. Vrijeme je da se kritizira uporaba otrova u okolišu i da se razumije koliko su opasni za zdravlje sadašnjih i budućih generacija. Netoksične metode nošenja s potencijalno štetnim stvorenjima se moraju koristiti umjesto kemijskih otrova koji mogu uzrokovati veliko uništenje važnih prirodnih resursa. HITNO!

© Vivian Grisogono 2014., ažuriran 2017.
Prijevod: Bartul Mimica

Više na tu temu:

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2023.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2023.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2023.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2023.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2023.)

Reakcija:
hvala na ovome. Iskreno, uopće me ne raduje, jer upravo odmaram na južnoj strani otoka, divnog, najljepšeg otoka!
Strašno je koliko se mjera provodi stihijski, bez uvažavanja i konzultiranja.
Sretna sam da postoje ljudi kao vi, koji ukazuju i uočavaju štetnost. Možda im jednom ipak dodje do mozga... A. iz Zagreba, 10.8.2014.

 

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Prskanje otrova – za i protiv

Eco Environment News feeds

  • Labour’s measures to ban deep-peat burning aim to safeguard habitats, tackle carbon emissions, and protect wildlife, so why are hunters up in arms?

    Burning vegetation on deep peat will be banned under government plans to protect nature and reduce carbon emissions.

    Vegetation on peatland is often burned to create habitat for grouse, which like to feed on the fresh shoots of new plants that grow after the burn. This increases the number of birds available to be shot for sport.

    Continue reading...

  • South Africa’s Marion Island is a breeding ground for the birds, but their chicks are being eaten alive by rodents. Now, the world’s largest operation to eradicate the invasive species is about to get under way

    By 2015, scientists knew from camera trap evidence that mice were attacking albatross chicks on Marion Island, but no one had ever witnessed it first-hand on the small volcanic outcrop off the coast of South Africa. So, when researchers Stefan and Janine Schoombie came across a badly wounded wandering albatross chick in a relatively accessible part of the island, they resolved to return at night. After hiking for 30 minutes in the dark, Stefan started quietly setting up his camera equipment behind a rock. “We were expecting to have to stalk, but the mice were climbing all over us,” he says.

    It didn’t take long for the mice to start feeding on the albatross chick. “The bird was a complete fluffball,” says Janine. “So, they just climbed up its back and started nibbling at its head. We could see their teeth going into its flesh.” The bird, too young to walk let alone fly, could only shake its head in irritation. “As scientists our job is to not intervene,” says Stefan. “But we really wanted to help that bird.”

    Continue reading...

  • With a leg-span the size of your hand, the UK’s biggest spider, ultra-rare and known for its extraordinary hunting skills, has many admirers

    Meet an Olympian among Britain’s 660 spider species: a palm-of-the-hand-sized arachnid that hunts in three dimensions and can even devour fish.

    The fen raft spider (Dolomedes plantarius) is a magnificent ambush predator: harmless to humans but lethal if you’re a pond skater, tadpole or even adult dragonfly.

    Araneae have been feared and discriminated against throughout history

    Between 24 March and 2 April, we will be profiling a shortlist of 10 of the invertebrates chosen by readers and selected by our wildlife writers from more than 2,500 nominations. The voting for our 2025 invertebrate of the year will run from midday on Wednesday, 2 April until midday on Friday, 4 April, and the winner will be announced on Monday, 7 April.

    Continue reading...

  • Annual peak is lowest on record, covering 5.53m sq miles – about 30,000 sq miles below the previous low in 2017

    Winter sea ice in the Arctic has reached a record low in 2025, according to Nasa and the US’s National Snow and Ice Data Center. The annual peak, recorded on 22 March, was the lowest since records began 47 years ago, with sea ice covering just 5.53m sq miles – about 1.1m sq miles less than last year – and 30,000 sq miles below the previous low in 2017. The Gulf of St Lawrence had almost no ice, while the Sea of Okhotsk experienced notably lower than average sea ice extent.

    In late January, sea ice extent in the Arctic unexpectedly decreased, losing an area the size of Italy (more than 115,000 sq miles). This can be attributed to cyclones pushing southerly winds in the Barents and Bering seas, causing ocean waves that broke apart and melted thin ice at the edge of the ice sheet. Temperatures up to 12C above normal were recorded between northern Greenland and the north pole.

    Continue reading...

  • By grazing between trees and removing potential wildfire fuel, wild horses help protect Galicia’s delicate ecosystems, but Europe’s largest herd has declined to just 10,000

    Continue reading...

  • Long Dean, Cotswolds: This is a world – and a worldview – away from the rush to get lab-grown meat on to the market

    It’s a test of patience waiting for a calf. But in our closed (ie we don’t buy in) small-scale herd, ensuring successful delivery of new life is vital. I’m now several days into regularly checking for signs of labour. By day, I stride through the greening wood, spring’s symphony of birdsong overlaid by woodpecker percussion, and by night, moonlit or torchlit, I stumble, observed by owls but without pausing to dwell on what those dark scufflings might be. These calves have been nine months in the making, a few more days won’t matter. Nature, after all, dictates her own pace.

    By contrast, in the news recently, the Food Standards Agency is seeking to speed up the approval of lab-grown meat. These products, originating from animal cells, will be developed in small chemical plants before being processed to look like food, and it is claimed they are better for the environment and health. Putting aside the irony that they seem to be the “ultimate” in processed food, it might be that using science is the most “efficient” way to produce meat. But – pardoning the pun – there’s much more at stake here than that.

    Continue reading...

  • Perhaps the most awe-inspiring of over 2,000 species is the amber comet, thought to only remain in Texas and Mexico

    If invertebrates are mostly unheralded workers that keep life on Earth ticking over, then fireflies are the rare flamboyant stars that help make that life worth living. They are Elton John in platform shoes and outlandish glasses at his piano, they are Sabrina Carpenter in a glamorous dress as she drops her towel on stage.

    Much like a Hollywood starlet who lounges around all day in a dressing gown eating crisps only to emerge later in stunning fashion on the red carpet, fireflies are creatures of the night, where their spectacular light shows both enchant and confound us.

    Between 24 March and 2 April, we will be profiling a shortlist of 10 of the invertebrates chosen by readers and selected by our wildlife writers from more than 2,500 nominations. The voting for our 2025 invertebrate of the year will run from midday on Wednesday 2 April until midday on Friday 4 April, and the winner will be announced on Monday 7 April.

    Continue reading...

  • We asked 18 Republicans whose districts benefit most from Biden’s IRA climate law if they back Trump’s demands

    Billions of dollars in clean energy spending and jobs have overwhelmingly flowed to parts of the US represented by Republican lawmakers. But these members of Congress are still largely reticent to break with Donald Trump’s demands to kill off key incentives for renewables, even as their districts bask in the rewards.

    The president has called for the dismantling of the Inflation Reduction Act – a sweeping bill passed by Democrats that has helped turbocharge investments in wind, solar, nuclear, batteries and electric vehicle manufacturing in the US – calling it a “giant scam”. Trump froze funding allocated under the act and has vowed to claw back grants aimed at reducing planet-heating pollution.

    Continue reading...

  • The thylacine might walk again. Or Lake Pedder might rise again. The possibility of ecological restoration in the island state plays into the appeal of going back in time

    There is something about Tasmania that makes it a place where people want to restore the past, and not just because Tasmanians still regularly report seeing thylacines bounding off into the forest.

    Certainly, it’s a retro kind of place. The landed gentry are still a thing, the powerful families of modern Tasmania tracing their ancestry back to the original squatters, who either took the land by force or bought it from the colonial government, no questions asked. Georgian mansions scatter the rural landscape; in Hobart, convict hewn stone is a building material of choice. Nearly 70% of Tasmanians had both parents born in Australia (the overall figure for the country is 47%), and more than 80% identify with a white ancestry (65% for Australia as a whole). If you ignore the giant cruise ships, the Teslas and the puffer jackets, you could imagine yourself in mid-century Australia.

    Continue reading...

  • Riot of native wildflowers that enthralled visitors in the past several years have failed to sprout due to too little rain

    It’s one of the best known rites of spring in California: extraordinary displays known as “superblooms” that coat the hillsides in an abundance of color. Some years the blooms are massive enough to draw tourists from around the world to revel in the fields, such as in 2023 when more than 100,000 people showed up on a weekend to gawk at the poppies in Lake Elsinore, a small city about an hour outside Los Angeles.

    But this year, not so much. Thanks to a brutally dry winter, the hills around the usual southern California superbloom hotspots have been conspicuously bare. Callista Turner, a state park ranger, could count the number of blooms on two hands as she surveyed the 8 miles (13km) of rolling hills at the Antelope Valley California Poppy Reserve in the final week of March, which is typically when superbloom season peaks. “We’re still waiting to see what kind of season we have,” she says. “It’s a very slow start.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen