Pesticidi: razlog za uzbunu

U Europskoj Uniji je od 1. listopada 2016. godine zabranjeno korištenje Roundup-a (u Hrvatskoj Cidokor) i 11 drugih sličnih herbicida na bazi glifosata. Ova zabrana bi trebala probuditi sve korisnike, pristaše i promotore uporabe pesticida.

Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Posvetite zemlji pažnju i poštovanje, koje zaslužuje. Foto: Vivian Grisogono

Do zabrane je došlo unutar Provedbene Uredbe Komisije datirane 1. kolovoza 2016. godine (ref. 2016/1313). Iako je glifosat u ovim herbicidima aktivan sastojak, zabrana se posebno odnosila na dodatne sastojke, tvari sa kojima se glifosati miješaju kod upotrebe. Hrvatsko Ministarstvo Poljoprivrede je najavilo ovu zabranu na svojim web stranicama (na obje stranice) 20. rujna i 21. rujna 2016. godine. Nositelji registracije su bili dužni obavijestiti distributere i osigurati uklanjanje svih dionica sa tržišta do 31. prosinca 2016. godine.

Razlog za slavlje? Pa...

Kada se za slobodno dostupnu i naširoko korištenu tvar ustanovi, da je opasna, normalna praksa bi bila, da se ova tvar odmah povuče od svih dobavljača i korisnika. Daljnja prodaja i uporaba tvari je zabranjena od trenutka stupanja zabrane na snagu. Proizvođač je u konačnici odgovoran za prikupljanje i (sigurno) uništavanje povućenog proizvoda. Pokrene se cijeli sustav na razini države, javno objavljen i proveden, kako bi se osiguralo, da je opasan proizvod uklonjen u najkraćem mogućem roku. Ništa od toga se u ovom slučaju nije dogodilo.

Provedba zabrane pesticide na Hrvatski način

Odgovornost za nadzor nad odobravanjem, prodajom, distribucijom i uporabom pesticida u Hrvatskoj dijeli se između ministarstava.

Ministarstvo poljoprivrede je glavni izvor informacija za korisnike pesticida. Na njihovim internetskim stranicama postoji odjeljak za pretraživanje, koji pruža informacije o svim pesticidima, koji su odobreni za primjenu u Hrvatskoj. Izgleda, da ne sadrži potpuni popis odobrenih pesticida, iako ovdje postoji popis onih dopuštenih za neprofesionalnu (amatersku) uporabu. Odjeljak za pretraživanje identificira pojedinačne pesticide, uključujući informacije o sastojcima, o korištenju i u vezi statusa odobravanja. Postoje različite opcije za pretraživanje. Najjednostavniji način je utipkavanje naziva proizvoda, za koji ste zainteresirani, navodeći da li je za profesionalnu ili neprofesionalnu uporabu. Link za proizvod će se pokazati ispod tipke „Traži“.

Kakva je zapravo praksa u vezi ovog popisa?

Gotovo dva mjeseca nakon što je zabrana prodaje Roundup-a / Cidokor-a stupila na snagu u Europskoj Uniji, popis Ministarstva poljoprivrede dalje sadrži tri Cidokorova proizvoda bez ikakvog očitog upozorenja o zabrani. Cidokor se je nalazio na pod-popisu proizvoda, koji su izgubili licencu, ali taj se mora pretraživati posebno. Ali nitko, tko traži informacije o Cidokoru ne znajući da je zabranjen, neće imati razloga tražiti dalje od osnovnog pretraživanja proizvoda, koji pokazuje, da je Cidokor još uvijek dozvoljen.

Iz popisa Ministarstva poljoprivrede, 29. studenog 2016.

Međutim, kod svog engleskog naziva (Roundup) postoji upozorenje crvenim slovima, da proizvod više nije odobren. Za Roundup Biactive se u crvenom naslovu navodi, da se postojeće zalihe smiju upotrijebiti i prodati do „dopuštenog datuma“, koji je u sljedećoj stavci naveden kao 1. siječnja 2017., dok se zalihe smiju držati u trgovinama do 1. siječnja 2018. Vrlo čudno, s obzirom, da je prvo odobrenje za ovaj proizvod (iz 1999. godine) isteklo 1.7.2016. Znači, Roundup Biactive je kroz ovu EU zabranu dobio na vremenu.

Drugi primjer je insekticid Pyrinex 48EC. Odobrenje za Pyrinex 48EC je u Hrvatskoj izdano 25. rujna 2015. i trebalo je isteći 31. siječnja 2019., samo za profesionalnu uporabu. Međutim, Američka Agencija za Zaštitu Okoliša (EPA) je već od 2002. godine izdavala upozorenja o opasnosti za zdravlje, koja su se odnosila na aktivnu tvar u Pyrinexu – Klorpirifos. Pregled u 2014. godini, ponovljen u 2015. godini detaljno opisao neprihvatljive učinke na zdravlje, ptice, ribe i crve, i kulminirao na način, da je ova tvar izgubila licencu u rujnu 2016. godine. Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede je dodalo Pyrinex 48EC na listu nedozvoljenih pesticida 25. ožujka 2016. Početna pretraga za Pyrinex 48EC će izbaciti 2 linka: samo jedan nosi crvena slova upozorenja, da je proizvod bez registracije, dok drugi link ništa takvo ne sadrži.

Popis kemijskih pesticida, koji izgubili registraciju u Hrvatskoj, dostupan na stranicama Ministarstva poljoprivrede, potječe iz 2011. godine i doseže sve do sadašnjosti i nudi slijedeće brojeve: u 2016., 38 kemijskih pesticida je izgubilo odobrenje ili je bilo odjavljeno do kraja studenog; u 2015., 32; 17 u 2014., 260 u 2013.; 96 u 2012.; i 13 u 2011.

Ministarstvo poljoprivrede je izdalo odobrenje za Pyrinex 48EC u trenutku kada je glavni sastojak tog proizvoda već bio predmetom velikog interesa od strane iste one vlasti, koja ga je prethodno razmotrila kao siguran. Njegovo odobrenje je stoga trajalo samo oko šest mjeseci. Rok za potrošenje zaliha je bio puno duži.

Problem sa preostalim zalihama

Unatoč dodatnom vremenu, koje je omogućilo prodaju i korištenje zaliha, vjerojatno će ipak nešto od zaliha ostati. Što će se dogoditi s njima? Hoće li se prikupljati i uništavati na ´siguran´ način? Male su šanse. Zakonske odredbe u vezi sigurnog odlaganja praznih ambalaža od pesticida su trenutno vrlo skromne. Velika većina će završi u komunalnom otpadu ili još i gore, u okolišu, usprkos postojećim zakonima.

Opasan sadržaj, opasno pakiranje. Foto: Vivian Grisogono

Priča o glifosatu

Monsantov Roundup je prvi put uveden na tržište u 1974., iako je njegov aktivni sastojak glifosat otkriven još 1950. godine. U SAD-u je njegovo odobrenje iz 1974. navodilo „za industrijsku uporabu ne-usjeva u poljoprivredi“. Njegova odobrenja su vrlo brzo proširena, i do 1980. je Roundup postao svjetsko bestseler sredstvo za uništavanje korova. Monsantovom američkom patentu za glifosat je bilo dozvoljeno da istekne u 2000. godine. Do 2012. je u EU registrirano oko 2000 herbicida na bazi glifosata od strane mnogih različitih tvrtki za uporabu na usjevu. S obzirom na nepoželjnu prisutnost glifosata u ljudskom urinu bi nam moglo biti oprošteno ako nazovemo zabranu samo 12 herbicida na bazi glifosata kao „pišanje u vjetar“. Lakrdijaški, ali nije smiješno.

Odobrenje za glifosat je oduvijek bilo predmetom kontroverze, što je izazivalo zabrinutost i kritiku među neovisnim znanstvenicima i stručnjacima za zaštitu okoliša. U SAD-u, Europi i time i ostatku svijeta su glavna podrška za službeno odobrenje glifosata bile neobjavljene „sigurnosne“ studije provedene na životinjama, financirane od strane industrije. Kada je Monsanto 2010. godine zatražio ponovno odobrenje uporabe glifosata u herbicidima od strane EU, dozvola je trebala isteći 2012. Međutim, revizija je bila odgođena za 2015., sa dodatnim produžetkom do lipnja 2016. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta preporučili potpunu zabranu ove tvari, ali su bili spriječeni od strane Europske komisije, koje je u početku predložila produljenje dozvole za još 15 godina. Zahtjev je kasnije smanjen na 18 mjeseci. U međuvremenu su zastupnici EU Parlamenta pristali na prijedlog Povjerenstva u vezi zabrane za dodatne sastojke POE tallowamine-a, što je uzrokovalo zabranom prodaje Roundup-a.

Neovisna studija objavljena 2012. godine pokazala je, da su važni podaci, koji ukazuju na loše učinke glifosata bili zataškani iz dokaza korištenih za odobrenje. Gotovo istodobno sa zabranom od strane Europske Unije u 2016. godini, Američka EPA je odobrila Monsantov herbicid na bazi dikamba za uporabu na svojoj narednoj generaciji biotehnološkog (genetski modificiranog) usjeva. Novi herbicid je razvijen kao odgovor na sve veći problem sa korovima otpornim na glifosat. S obzirom, da je dikamba navodno uzrokovala ozbiljne ekološke probleme u svojoj dosadašnjoj primjeni, odobrenje nove verzije je izazvalo veliku zabrinutost.

Snažno lobiranje, snažan marketing

Agrokemijska industrija je bogata i moćna. Izuzetno je vješta u dominiranju na tržištu, u gušenju oporbe i dobivanju podrške od političara i znanstvenika. Reklame za pesticide su masovnih razmjera i besramno varaju. Agrokemijske tvrtke su uspjele totalno okrenuti priču u vezi dokaza o sigurnosti. Jedan od njihovih najvećih promotivnih uspjeha je njihovo redefiniranje otrovnih pesticida kao „zaštitara biljaka“. Ovaj eufemizam je pomogao odvratiti pozornost od pesticida kao otrova i potencijalnih razarača zdravlja.

Na kraju studenog 2016. godine, gotovo dva mjeseca nakon EU zabrane prodaje Roundup-a, se ništa od toga ne spominje na stranicama ´Činjenice o Glifosatima´ (Glyphosate Facts). Monsantove web stranice, koje pokrivaju većinu svijeta, uz Monsantove vijesti, koje su dostupne na različitim jezicima, također šute o zabrani.

Zabrinuti nezavisni znanstvenici i ekolozi su prisiljeni dokazivati štetnost pesticida i neumorno se prepirati sa dobro podmazanom mašinom za propagandu. Argumentiranje se razvlače tamo-amo preko desetljeća. U međuvremenu se uništava zemlja, more i zrak u golemim razmjerama i ljudski zdravstveni problemi se samo gomilaju..

Trebali bi smo biti ipak oprezniji

Trebalo bi biti dokazano, bez ikakve sumnje, da su pesticidi u potpunosti sigurni prije nego li budu odobreni za upotrebu. Većina potrošača vjeruje, da odobreni pesticidi dokazano nisu štetni. To nije tako. Dokaz, da pesticidi nisu sigurni je marginaliziran od strane industrije na mnogo različitih načina. Teret dokazivanja je prebačen na ljude, koji su protiv razvoja i korištenja opasnih pesticida. Da bi se njihov zadatak još i dodatno otežao, iskrivljuju se riječi kako bi se stvorili nemogući uvjeti za znanstvenike, koji traže sastavljanje procjene rizika i loših učinka. Ovo se najviše pokazalo, kada su euro-zastupnici trebali razmotriti prijedlog Europske komisije za utvrđivanje i reguliranje kemikalija, koje narušavaju hormone u prosincu 2016.

Sigurnost pesticida je uvijek sumnjiva. Budući da se radi o otrovima, pesticidi ne smiju biti testirani na ljudima. Testiranje na ljudima se vrši nakon što su pesticidi stavljeni u uporabu. Mi smo pokusni kunići (nakon jadnih pasa, kunića, štakora, pilića i bezbroj drugih životinja, koji su bili mučeni kroz prisiljeno hranjenje pesticidima u svrhu ´dokazivanja´ tvrdnji agrokemijske industrije). Nešto kao ´održivo korištenje´ pesticida ne postoji. Pesticidi se ne bi smijeli koristiti iz sigurnosnih razloga. To je načelo predostrožnosti. Agrokemijska industrija je preokrenula načelo predostrožnosti naopako.

Organski način: prekopavanje zemlje između loze. Foto: Vivian Grisogono

Već spomenuta ograničena EU zabrana na nekolicini herbicida na bazi glifosata je bila minimalan odgovor na dugotrajnu, osnovanu i dalekosežnu zabrinutost. Njena najkorisnija posljedica će biti, da ljudi shvate, da se u našem okolišu dugoročno koriste opasne tvari, koje uzrokuju štetu na više razina, uključujući i ljudski i životinjski lanac hrane. Pravilne mjere zaštite nedostaju; i regulatorna tijela se ne bave potencijalnim opasnostima dovoljno učinkovito.

Činjenica, da su prethodno dozvoljeni kemijski pesticidi naknadno zabranjeni i povućeni sa tržišta, pogotovo nakon što su bili u uporabi nekoliko godina, trebao bi biti dovoljan razlog za uzbunu diljem svijeta. Očigledno postoje duboke nedostatke u regulatornom sustavu, koji dovodi u opasnost ljudsko zdravlje.

Jesu li kemijski pesticidi djelotvorni?

Kratko i jasno – nisu. Ili točnije, samo kratkotrajno. Kemijski herbicidi su uzrokovali nagli rast super-korova; kemijski redenticidi su odgovorni za sve veće pojave super-štakora; i nakon široke uporabe kemijskih insekticida postoji sve veći broj komaraca, pa čak i super-moljaca.

Sloboda izbora

Iako EU mora odobriti aktivne tvari u proizvodima, kao što su pesticidi, odluka je pojedinih zemalja članica, hoće li omogućiti njihovu prodaju na svojim tržištima. Države članice imaju pravo na dozvolu, odbijanje ili ograničenje uporabe pojedinih proizvoda. U srpnju 2016. godine je Malta postala prva EU zemlja, koja poduzima korake za izravnu zabranu herbicida na bazi glifosata, s time, da su mnoga lokalna mjesta na Malti već tako učinila. Bilo bi odlično ako bi lokalne vlasti u Hrvatskoj slijedile primjer Malte. Čak i bolje, ako bi vlada preuzela inicijativu zabrane pesticida i promociju organski uzgojene hrane i održivu brigu za okoliš. Ako bi se to dogodilo, sigurno bi slijedile značajne uštede na troškovima za zdravstvenu skrb.

Čak i ako vlasti ne žele, pojedinci mogu postići jako puno. Ako krajnji korisnici prestanu kupovati kemijske pesticide, tržište će nestati. Zabrana EU na nekolicini pesticida će postići vrlo malo. No, mogla bi skrenuti pažnju barem nekim ljudima na štetu, koja se događa. Neki ljudi bi se mogli uvjeriti i prestati koristiti pesticide. I to bi bilo odlično.

PAZI I BUDI SVJESTAN!

© Vivian Grisogono MA(Oxon)

Prijevod Ivana Župan

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi Pesticidi: razlog za uzbunu

Eco Environment News feeds

  • Labour’s measures to ban deep-peat burning aim to safeguard habitats, tackle carbon emissions, and protect wildlife, so why are hunters up in arms?

    Burning vegetation on deep peat will be banned under government plans to protect nature and reduce carbon emissions.

    Vegetation on peatland is often burned to create habitat for grouse, which like to feed on the fresh shoots of new plants that grow after the burn. This increases the number of birds available to be shot for sport.

    Continue reading...

  • South Africa’s Marion Island is a breeding ground for the birds, but their chicks are being eaten alive by rodents. Now, the world’s largest operation to eradicate the invasive species is about to get under way

    By 2015, scientists knew from camera trap evidence that mice were attacking albatross chicks on Marion Island, but no one had ever witnessed it first-hand on the small volcanic outcrop off the coast of South Africa. So, when researchers Stefan and Janine Schoombie came across a badly wounded wandering albatross chick in a relatively accessible part of the island, they resolved to return at night. After hiking for 30 minutes in the dark, Stefan started quietly setting up his camera equipment behind a rock. “We were expecting to have to stalk, but the mice were climbing all over us,” he says.

    It didn’t take long for the mice to start feeding on the albatross chick. “The bird was a complete fluffball,” says Janine. “So, they just climbed up its back and started nibbling at its head. We could see their teeth going into its flesh.” The bird, too young to walk let alone fly, could only shake its head in irritation. “As scientists our job is to not intervene,” says Stefan. “But we really wanted to help that bird.”

    Continue reading...

  • With a leg-span the size of your hand, the UK’s biggest spider, ultra-rare and known for its extraordinary hunting skills, has many admirers

    Meet an Olympian among Britain’s 660 spider species: a palm-of-the-hand-sized arachnid that hunts in three dimensions and can even devour fish.

    The fen raft spider (Dolomedes plantarius) is a magnificent ambush predator: harmless to humans but lethal if you’re a pond skater, tadpole or even adult dragonfly.

    Araneae have been feared and discriminated against throughout history

    Between 24 March and 2 April, we will be profiling a shortlist of 10 of the invertebrates chosen by readers and selected by our wildlife writers from more than 2,500 nominations. The voting for our 2025 invertebrate of the year will run from midday on Wednesday, 2 April until midday on Friday, 4 April, and the winner will be announced on Monday, 7 April.

    Continue reading...

  • Annual peak is lowest on record, covering 5.53m sq miles – about 30,000 sq miles below the previous low in 2017

    Winter sea ice in the Arctic has reached a record low in 2025, according to Nasa and the US’s National Snow and Ice Data Center. The annual peak, recorded on 22 March, was the lowest since records began 47 years ago, with sea ice covering just 5.53m sq miles – about 1.1m sq miles less than last year – and 30,000 sq miles below the previous low in 2017. The Gulf of St Lawrence had almost no ice, while the Sea of Okhotsk experienced notably lower than average sea ice extent.

    In late January, sea ice extent in the Arctic unexpectedly decreased, losing an area the size of Italy (more than 115,000 sq miles). This can be attributed to cyclones pushing southerly winds in the Barents and Bering seas, causing ocean waves that broke apart and melted thin ice at the edge of the ice sheet. Temperatures up to 12C above normal were recorded between northern Greenland and the north pole.

    Continue reading...

  • By grazing between trees and removing potential wildfire fuel, wild horses help protect Galicia’s delicate ecosystems, but Europe’s largest herd has declined to just 10,000

    Continue reading...

  • Long Dean, Cotswolds: This is a world – and a worldview – away from the rush to get lab-grown meat on to the market

    It’s a test of patience waiting for a calf. But in our closed (ie we don’t buy in) small-scale herd, ensuring successful delivery of new life is vital. I’m now several days into regularly checking for signs of labour. By day, I stride through the greening wood, spring’s symphony of birdsong overlaid by woodpecker percussion, and by night, moonlit or torchlit, I stumble, observed by owls but without pausing to dwell on what those dark scufflings might be. These calves have been nine months in the making, a few more days won’t matter. Nature, after all, dictates her own pace.

    By contrast, in the news recently, the Food Standards Agency is seeking to speed up the approval of lab-grown meat. These products, originating from animal cells, will be developed in small chemical plants before being processed to look like food, and it is claimed they are better for the environment and health. Putting aside the irony that they seem to be the “ultimate” in processed food, it might be that using science is the most “efficient” way to produce meat. But – pardoning the pun – there’s much more at stake here than that.

    Continue reading...

  • We asked 18 Republicans whose districts benefit most from Biden’s IRA climate law if they back Trump’s demands

    Billions of dollars in clean energy spending and jobs have overwhelmingly flowed to parts of the US represented by Republican lawmakers. But these members of Congress are still largely reticent to break with Donald Trump’s demands to kill off key incentives for renewables, even as their districts bask in the rewards.

    The president has called for the dismantling of the Inflation Reduction Act – a sweeping bill passed by Democrats that has helped turbocharge investments in wind, solar, nuclear, batteries and electric vehicle manufacturing in the US – calling it a “giant scam”. Trump froze funding allocated under the act and has vowed to claw back grants aimed at reducing planet-heating pollution.

    Continue reading...

  • The thylacine might walk again. Or Lake Pedder might rise again. The possibility of ecological restoration in the island state plays into the appeal of going back in time

    There is something about Tasmania that makes it a place where people want to restore the past, and not just because Tasmanians still regularly report seeing thylacines bounding off into the forest.

    Certainly, it’s a retro kind of place. The landed gentry are still a thing, the powerful families of modern Tasmania tracing their ancestry back to the original squatters, who either took the land by force or bought it from the colonial government, no questions asked. Georgian mansions scatter the rural landscape; in Hobart, convict hewn stone is a building material of choice. Nearly 70% of Tasmanians had both parents born in Australia (the overall figure for the country is 47%), and more than 80% identify with a white ancestry (65% for Australia as a whole). If you ignore the giant cruise ships, the Teslas and the puffer jackets, you could imagine yourself in mid-century Australia.

    Continue reading...

  • Riot of native wildflowers that enthralled visitors in the past several years have failed to sprout due to too little rain

    It’s one of the best known rites of spring in California: extraordinary displays known as “superblooms” that coat the hillsides in an abundance of color. Some years the blooms are massive enough to draw tourists from around the world to revel in the fields, such as in 2023 when more than 100,000 people showed up on a weekend to gawk at the poppies in Lake Elsinore, a small city about an hour outside Los Angeles.

    But this year, not so much. Thanks to a brutally dry winter, the hills around the usual southern California superbloom hotspots have been conspicuously bare. Callista Turner, a state park ranger, could count the number of blooms on two hands as she surveyed the 8 miles of rolling hills at the Antelope Valley California Poppy Reserve in the final week of March, which is typically when superbloom season peaks. “We’re still waiting to see what kind of season we have,” she says. “It’s a very slow start.”

    Continue reading...

  • The last two big storms to hit Mexico have left the city vulnerable to organised crime and in fear of the next climate shock

    Flora Montejo always dreamed of buying her own home. After almost three decades working as a nurse, the 68-year-old invested her retirement savings in a two-storey house in San Agustín, a working-class suburb of the Mexican resort town of Acapulco.

    Montejo’s retirement dream was shortlived. Not long after moving into her newly remodelled home, Hurricane John dumped record levels of rainfall on Acapulco, triggering landslides and flash floods after calm creeks turned into roaring rivers.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen