Luki, čuvar hvarskih bisera: kapelica sv. Luke

Objavljeno u Ljubimci

Luki i njegov dvonožni “roditelj” Ivica svoj rodni kraj vole istinski i bezrezervno. U ove tri godine, koliko su zajedno, Ivica je Lukija upoznao s beskrajnim radostima koje otok Hvar nudi. Kulturna, sakralna nalazišta i povijesna baština značajni su u njihovim istraživanjima.

Luki iznad kapelice sv. Luke Luki iznad kapelice sv. Luke Foto: Ivica Drinković

Luki je posjetio mnoge kapelice i drevne ruševine diljem otoka. Mjesta nisu nasumična već je svaka s razlogom tamo gdje jest.

„Carkvica“. Foto: Ivica Drinković

Sv. Luka je Lukijev imenjak. Oko 4 km istočno od Jelse, na obali se nalazi malena, srednjovjekovna kapelica posvećena Sv. Luki Evanđelistu. Luki i Ivica često ga posjećuju i na taj način odaju počast. Poznata kao „Carkvica” („mala crkva”) u dijalektu, smještena je u uvali poznata kao Uvala Carkvica ili Uvala Sv. Luke.

Oltar. Foto: Vivian Grisogono

Crkva je jednobrodna s pravokutnom apsidom na istoku i ulazom na zapadnoj strani ukupnih dimenzija 7,2 m x 4 m. Iznad pročelja je jednostavna preslica za jedno zvono. S obzirom da je crkvica građena na kamenitoj i strmoj obali, s sjeverne strane su joj naknadno prizidana tri kontrafora (potpornja) koji sprječavaju njeno rušenje i naginjanje na tu stranu. Unutrašnji bočni zidovi raščlanjeni su lezenama koje su spojene lukovima te tako stvaraju plitke niše koje nose bačvasti svod. Svod dodatno podržavaju dvije pojasnice koje izlaze iz dvije središnje lezene. S obzirom na ove karakteristike crkvica bi se za sada mogla datirati vrlo rano tj. u 11. stoljeće iako ima i nekih kasnijih stilskih karakteristika. (Iz Obrazloženja Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Splita, 12.05.2006.)

Oltar je barokni, a kip Sv. Luke Evanđelista datira iz 16. stoljeća.

Unutarnji zidovi unakaženi grafitima. Foto: Vivian Grisogono

U svom izoliranom položaju, kapelica je propala ne samo zbog trošnosti uzrokovane neumoljivim udarima vlažnih, slanih vjetrova i drugih vremenskih utjecaja, već i zbog vandalizma. 2006. godine, jelšanski župnik don Stanko Jerčić, inicirao je projekt čišćenja građevine i zaštite od daljnjeg propadanja.

12. svibnja 2006. godine Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel Splita, je izdala rješenje da "Arheološki lokalitet i crkvica sv. Luke, u uvali „Carkvica" kod Jelse na otoku Hvaru,... stavlja se pod preventivnu zaštitu.

Unutrašnost s dijelom svoda. Foto: Vivian Grisogono

Isto tako, 2006. godine organizirano je prvo hodočašće kojom se u kapeli slavi sveta misa na blagdan sv. Luke Evanđelista, koji pada 18. listopada.

2008. godine, Dekan Akademije likovnih umjetnosti, Jelšanin red.prof. Slavomir Drinković, objavio je da je njegova Institucija voljna djelovati kao zaštitnik obnove kapelice:

"Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu izvodi izmješteni studij u kiparskoj radionici „Punta“, na lokaciji Punta Potarišće - Grebišće pored Jelse. Dosadašnje radionice dobro su ocijenjene od kulturne i akademske javnosti, a prvom projektu „Jelsa Punta 2005.“ dodijeljena je Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu....

Akademija u svojoj stotoj obljetnici predlaže zaštitu i obnovu crkvice i voljna je preuzeti odgovornost pokrovitelja i obnovitelja. Tako bismo našem zaštitniku uzvratili stogodišnji zagovor.

Osobno ovaj prijedlog doživljavam kao zavičajnu dužnost i radosnu obavezu.

Predlažem obnovu, restauraciju i konzervaciju objekta uz poštivanje svih pravila i uvjeta koje struka nalaže, što je moguće ostvariti uz stručnu suradnju Odsjeka za restauriranje i konzerviranje umjetnina naše Akademije i učešće naših profesora i studenata. Kiparska radionica „Punta“, kao prostor terenske nastave ALU, bila bi mjesto rada i inicijator obnove.

Predviđam izradu oltara, restauraciju i konzervaciju kamenog kipa s. Luke, izradu svijećnjaka, kaleža, vrata, obnovu preslice i izradu zvona, te obnovu predvorja (terase) pred crkvom kao i iozvedbu velikog mozaika ne njemu.

Tom prigodom predlažem međunarodnu radionicu za mozaik, koju će ALU organizirati sa suradničkim akademijama, kako bi se izradio mozaik u najboljoj tradiciji zavjetnih slika (pločica). Carkvica Sv. Luke postala bi utočište i molitva umjetnika diljem svijeta. Nadahnuće promišljanja bila bi Knjiga postanka (Geneza).

ALU će već ovog ljeta, u drugoj polovici lipnja, u kiparskoj radionici „Punta“ održati dvotjednu radionicu mozaika s temom iz Knjige postanka. U radionici će sudjelovati studenti Kiparskog odjela ALU, uz stručno vodstvo Miluna Garčevića, voditelja kolegija Mozaik na ALU.

Vjerujem da su moja promišljanja osvijetila prostor zajedničkih želja i da ćemo zajednički oživjeti još jedno mjesto za molitvu." (Pismo župniku don Stankotu Jerčiću, 3. lipnja 2008. godine)

Nova vrata, neprocijenjiv dar. Foto: Vivian Grisogono

Sama vrata dobro došla su donacija Nacionalne akademije umjetnosti u Sofiji, Bugarskoj, u dogovoru sa zagrebačkom Akademijom likovnih umjetnosti. Izrađena od nagrađivanog sibirskog ariša s vitražom u obliku križa, dizajnirao ih je Profesor Petar Bonev, Voditelj Odjela rezbarenja drveta te Profesor Nikolay Drachev, Dekan Fakulteta likovnih umjetnosti. Kada su vrata uvezena, carinici su stvarali mnogo problema. Kao što je Don Stanko drsko napomenuo (župski listić broj 40 (275), 16. listopada 2011.): "Izgleda da je bilo jednostavnije dar pripremiti nego ga udijeliti. Uzrečica je da se „poklonjenom konju ne gleda u zube“, ali naši carinici i birokracija očito ne znaju poslovice pa su i darovatelju i primatelju priredili muke svakojake, a daru, izgleda, zube još nisu uspjeli izbrojiti!"

U istom župskom listiću don Stanko je odao počast nekima koji su pružili praktičnu pomoć u tom projektu: "Pragove smo pribavili od Jadrankamena, s Brača ga je prebacio, to se već podrazumijeva, Božo [Gamulin], u montaži su dragovoljno dali svoju suradnju Pjero Grgičević i Jurko B. 'Ćugo' [Bunčuga], uređenju okoliša crkvice svojim se strojem, također bez naplate, uvelike pomogao Marko M. 'Fanko'... Simo nam se, već po običaju, spremno odazvao na uslugu. Najveća pohvala i zahvala gosp. Slavomiru Drinkoviću, njegovim prijateljima i marljivim studentima. Naišli su čak i na kosti uz južni zid crkvice..."

Božo Gamulin transportirao je vrata u svom vjernom, prekrasnom, drvenom brodu “Đani”, koji, osim za transport, služi za ribolov a tijekom ljetnih mjeseci za turističke izlete, najčešće u Bol.

Božo Gamulin, s Đanijem i turistima u Bolu. Foto: Vivian Grisogono

 Obilježavanje blagdana svetog Luke kao godišnje mise uspostavljeno je 2006. godine. Šarmantan je to događaj koji se održava ispred kapelice sa župljanima koji se okupe u blizini. Kada je vrijeme loše, s jakim vjetrom i uzburkanim morem, do kapelice se ne može doći. Vrijeme je na taj dan najčešće lijepo, kao što je bilo i 2013. godine kada je velik broj župljana brodovima došlo proslaviti sv. Luku pod jarkim suncem.

Don Stanko slavi misu u kapelici sv. Luke, 2013. godine. Foto: Vivian Grisogono

Većina ljudi propješačila je posljednji dio rute stazom uz obalu, koja je okružena ostacima antičke rimske vile.

Put koji vodi do kapelice. Foto: Vivian Grisogono

Nekolicina sretnika, među njima i svečev imenjak Luka Bunčuga, zajedno s nekim članovima svoje obitelji, uživali su u dolazak brodom.

Dolazak Luke i obitelj s brodom. Foto: Vivian Grisogono

Župljani su se radosno okupili oko kapelice, posve uživajući u prekrasnom okruženju tog divnog dana.

Opuštanje u miru prije mise. Foto Vivian Grisogono

U nedostatku novog zvona, iz Jelse je doneseno zvono kojega je zazvonio Božo Gamulin kako bi najavio početak mise.

Božo Gamulin dao je znak za početak mise. Foto: Vivian Grisogono

Nakon mise, mnogo se župljana uputilo u potragu za jestivim divljim biljem i začinima koji obiluje na Hvaru na mjestima koja nisu uništena kemijskim pesticidima i gnojivima.

Potraga za biljem nakon mise. Foto: Vivian Grisogono

Zatim je došlo vrijeme da se većina vrati istim putem duž stazu do svoji vozila, ponijevši sa sobom zvono kako bi ga spremili na sigurno.

Povratak kući. Foto: Vivian Grisogono

Luki je uglavnom tolerantan na ljudske mane, ali jednu stvar uistinu ne može podnijeti ni razumjeti, a to je ljudska nemar po pitanju smeća. Zastrašujuće je nailaziti na ilegalne deponije dok šetate kroz nešto što bi trebala biti netaknuta priroda.

Luki, zbunjen ljudskim neredom, Foto: Ivica Drinković

Mi koji smo na Lukijevoj valnoj duljini se nadamo da će napori koji se ulažu u oživljavanje skrivenih blaga otoka Hvara rezultirati opsežnom operacijom čišćenja, i stati na kraj ilegalnom bacanju otpada. Potreban je novi pristup kako bi uništivače okoline uvjerili da je u njihovom interesu da smeće i otpad odlažu na službeno određena mjesta. Ilegalna odlagališta bi se trebala raščistiti čim se pojave, inače će stvarati sve veće količine smeća.

Luki uživa u hvarskoj ljepoti. Foto: Ivica Drinković

Prekinite s filozofijom, ‘daleko od očiju, daleko od srca’! Hvar je izuzetno lijep otok i na svima je nama da ga takvog i zadržimo. Čisto more i netaknuta prirodna trebali bi biti hvarska stvarnost, a ne samo prazne riječi.

© Vivian Grisogono 2020.
Prijevod: Dinka Barbić

Uz posebnu zahvalu jelšanskom župniku i generalnom vikaru, Don Stanku Jerčiću, na pružanju informacija o povijesti kapele te Ivici Drinkoviću što nam je dopustio da upotrijebimo njegove divne fotografije.

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Luki, čuvar hvarskih bisera: kapelica sv. Luke

Eco Environment News feeds

  • Labour’s measures to ban deep-peat burning aim to safeguard habitats, tackle carbon emissions, and protect wildlife, so why are hunters up in arms?

    Burning vegetation on deep peat will be banned under government plans to protect nature and reduce carbon emissions.

    Vegetation on peatland is often burned to create habitat for grouse, which like to feed on the fresh shoots of new plants that grow after the burn. This increases the number of birds available to be shot for sport.

    Continue reading...

  • South Africa’s Marion Island is a breeding ground for the birds, but their chicks are being eaten alive by rodents. Now, the world’s largest operation to eradicate the invasive species is about to get under way

    By 2015, scientists knew from camera trap evidence that mice were attacking albatross chicks on Marion Island, but no one had ever witnessed it first-hand on the small volcanic outcrop off the coast of South Africa. So, when researchers Stefan and Janine Schoombie came across a badly wounded wandering albatross chick in a relatively accessible part of the island, they resolved to return at night. After hiking for 30 minutes in the dark, Stefan started quietly setting up his camera equipment behind a rock. “We were expecting to have to stalk, but the mice were climbing all over us,” he says.

    It didn’t take long for the mice to start feeding on the albatross chick. “The bird was a complete fluffball,” says Janine. “So, they just climbed up its back and started nibbling at its head. We could see their teeth going into its flesh.” The bird, too young to walk let alone fly, could only shake its head in irritation. “As scientists our job is to not intervene,” says Stefan. “But we really wanted to help that bird.”

    Continue reading...

  • With a leg-span the size of your hand, the UK’s biggest spider, ultra-rare and known for its extraordinary hunting skills, has many admirers

    Meet an Olympian among Britain’s 660 spider species: a palm-of-the-hand-sized arachnid that hunts in three dimensions and can even devour fish.

    The fen raft spider (Dolomedes plantarius) is a magnificent ambush predator: harmless to humans but lethal if you’re a pond skater, tadpole or even adult dragonfly.

    Araneae have been feared and discriminated against throughout history

    Between 24 March and 2 April, we will be profiling a shortlist of 10 of the invertebrates chosen by readers and selected by our wildlife writers from more than 2,500 nominations. The voting for our 2025 invertebrate of the year will run from midday on Wednesday, 2 April until midday on Friday, 4 April, and the winner will be announced on Monday, 7 April.

    Continue reading...

  • Annual peak is lowest on record, covering 5.53m sq miles – about 30,000 sq miles below the previous low in 2017

    Winter sea ice in the Arctic has reached a record low in 2025, according to Nasa and the US’s National Snow and Ice Data Center. The annual peak, recorded on 22 March, was the lowest since records began 47 years ago, with sea ice covering just 5.53m sq miles – about 1.1m sq miles less than last year – and 30,000 sq miles below the previous low in 2017. The Gulf of St Lawrence had almost no ice, while the Sea of Okhotsk experienced notably lower than average sea ice extent.

    In late January, sea ice extent in the Arctic unexpectedly decreased, losing an area the size of Italy (more than 115,000 sq miles). This can be attributed to cyclones pushing southerly winds in the Barents and Bering seas, causing ocean waves that broke apart and melted thin ice at the edge of the ice sheet. Temperatures up to 12C above normal were recorded between northern Greenland and the north pole.

    Continue reading...

  • By grazing between trees and removing potential wildfire fuel, wild horses help protect Galicia’s delicate ecosystems, but Europe’s largest herd has declined to just 10,000

    Continue reading...

  • Long Dean, Cotswolds: This is a world – and a worldview – away from the rush to get lab-grown meat on to the market

    It’s a test of patience waiting for a calf. But in our closed (ie we don’t buy in) small-scale herd, ensuring successful delivery of new life is vital. I’m now several days into regularly checking for signs of labour. By day, I stride through the greening wood, spring’s symphony of birdsong overlaid by woodpecker percussion, and by night, moonlit or torchlit, I stumble, observed by owls but without pausing to dwell on what those dark scufflings might be. These calves have been nine months in the making, a few more days won’t matter. Nature, after all, dictates her own pace.

    By contrast, in the news recently, the Food Standards Agency is seeking to speed up the approval of lab-grown meat. These products, originating from animal cells, will be developed in small chemical plants before being processed to look like food, and it is claimed they are better for the environment and health. Putting aside the irony that they seem to be the “ultimate” in processed food, it might be that using science is the most “efficient” way to produce meat. But – pardoning the pun – there’s much more at stake here than that.

    Continue reading...

  • We asked 18 Republicans whose districts benefit most from Biden’s IRA climate law if they back Trump’s demands

    Billions of dollars in clean energy spending and jobs have overwhelmingly flowed to parts of the US represented by Republican lawmakers. But these members of Congress are still largely reticent to break with Donald Trump’s demands to kill off key incentives for renewables, even as their districts bask in the rewards.

    The president has called for the dismantling of the Inflation Reduction Act – a sweeping bill passed by Democrats that has helped turbocharge investments in wind, solar, nuclear, batteries and electric vehicle manufacturing in the US – calling it a “giant scam”. Trump froze funding allocated under the act and has vowed to claw back grants aimed at reducing planet-heating pollution.

    Continue reading...

  • The thylacine might walk again. Or Lake Pedder might rise again. The possibility of ecological restoration in the island state plays into the appeal of going back in time

    There is something about Tasmania that makes it a place where people want to restore the past, and not just because Tasmanians still regularly report seeing thylacines bounding off into the forest.

    Certainly, it’s a retro kind of place. The landed gentry are still a thing, the powerful families of modern Tasmania tracing their ancestry back to the original squatters, who either took the land by force or bought it from the colonial government, no questions asked. Georgian mansions scatter the rural landscape; in Hobart, convict hewn stone is a building material of choice. Nearly 70% of Tasmanians had both parents born in Australia (the overall figure for the country is 47%), and more than 80% identify with a white ancestry (65% for Australia as a whole). If you ignore the giant cruise ships, the Teslas and the puffer jackets, you could imagine yourself in mid-century Australia.

    Continue reading...

  • Riot of native wildflowers that enthralled visitors in the past several years have failed to sprout due to too little rain

    It’s one of the best known rites of spring in California: extraordinary displays known as “superblooms” that coat the hillsides in an abundance of color. Some years the blooms are massive enough to draw tourists from around the world to revel in the fields, such as in 2023 when more than 100,000 people showed up on a weekend to gawk at the poppies in Lake Elsinore, a small city about an hour outside Los Angeles.

    But this year, not so much. Thanks to a brutally dry winter, the hills around the usual southern California superbloom hotspots have been conspicuously bare. Callista Turner, a state park ranger, could count the number of blooms on two hands as she surveyed the 8 miles of rolling hills at the Antelope Valley California Poppy Reserve in the final week of March, which is typically when superbloom season peaks. “We’re still waiting to see what kind of season we have,” she says. “It’s a very slow start.”

    Continue reading...

  • The last two big storms to hit Mexico have left the city vulnerable to organised crime and in fear of the next climate shock

    Flora Montejo always dreamed of buying her own home. After almost three decades working as a nurse, the 68-year-old invested her retirement savings in a two-storey house in San Agustín, a working-class suburb of the Mexican resort town of Acapulco.

    Montejo’s retirement dream was shortlived. Not long after moving into her newly remodelled home, Hurricane John dumped record levels of rainfall on Acapulco, triggering landslides and flash floods after calm creeks turned into roaring rivers.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen