MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • New data reveals an extra 5,000 tonnes of waste is sent to landfill or incineration from November to March

    Plastic bottles are reviled for polluting the oceans, leaching chemicalsinto drinks and being a source of microplastics in the human body.

    They even cause problems with recycling. When plastic bottles are mixed with cardboard in recycling bins, in the wet winter months the sodden cardboard wraps around the plastic bottles and trays, causing havoc at recycling plants.

    Continue reading...

  • More lobbyists for the controversial technology were present this year, despite debate about its viability

    At least 480 lobbyists working on carbon capture and storage (CCS) have been granted access to the UN climate summit, known as Cop29, the Guardian can reveal.

    That is five more CCS lobbyists than were present at last year’s climate talks, despite the overall number of participants shrinking significantly from about 85,000 to about 70,000.

    Continue reading...

  • The grim negotiations in Baku, Azerbaijan, have shown the need for reform of the UN annual global climate talks

    ‘Global emissions continue to increase, carbon sinks are being degraded and we can no longer exclude the possibility of surpassing 2.9C of warming by 2100.” It is a bleak assessment of our planet’s future and could have been made by just about any environmental organisation on Earth.

    In fact, they are the views of an international group of climate experts that highlight, in sharp detail, the manifest failings of the UN’s annual Cop climate summits, whose 29th iteration is now being staged in Baku, Azerbaijan. These talks, they said last week, are no longer fit for purpose and need an urgent overhaul.

    Continue reading...

  • Conservation group warns species threatened by exploding populations of grey squirrels who carry lethal virus

    Red squirrels will soon disappear from England unless the government funds a vaccine against squirrelpox, one of the biggest groups set up to protect the species has warned.

    Conservationists say the English population of non-native grey squirrels has exploded this year, triggered by warmer winters which enable mating pairs to feed and breed all year round, and estimate that 70% are carrying squirrelpox, a virus which is lethal only to red squirrels.

    Continue reading...

  • Far-right president may announce country’s departure from agreement after meeting Donald Trump

    There is growing concern that Argentina’s far-right president, Javier Milei, is set to announce his country’s departure from the Paris climate accord.

    Earlier this week, negotiators from Milei’s government were ordered to leave the Cop29 climate summit in Baku, Azerbaijan, after just three days. Now, the Guardian understands that Milei is considering announcing a formal withdrawal from the agreement, and that a decision could be made after a formal meeting with Donald Trump.

    Continue reading...

  • Otterspool, Merseyside: This is land built on waste-tips and spoil, but wildlife is thriving. Perhaps one day the otters will return, too

    A chill autumn day and the turnstones were there. I knew they would be; they always are at Otterspool. With their tweed plumage, bright red legs and rattling, confiding chatter, they delight me every time. With their clockwork skittering and scattering, they are best seen at high tide, when they take refuge on the steep sandstone steps from the promenade down to the River Mersey. There is a pecking order, with each one choosing a different step. I want to know how step status is agreed.

    Otterspool, in south Liverpool, was once just that – the Otter’s Pool. The otters, the pool and the apostrophe are long gone (we live in hope that the former will return), but today the area attracts much life, both human and non-human. Emerging from an place of 1950s municipal waste tips and spoil from the construction of the first Mersey tunnel, Otterspool is now a green place resurgent.

    Continue reading...

  • Brown bears, introduced into Trentino province 20 years ago, have begun to clash with the local human population

    Franca Gherardini used to cherish the sublime views from her home in Caldes, a village surrounded by forests on the slopes of the Brenta Dolomites in northern Italy’s Trentino province.

    But now she tries to shut out the scene as much as possible, rolling down the window canopy in the morning to avoid looking towards the area where her son, Andrea Papi, 26, was killed by a bear.

    Continue reading...

  • Wildlife experts in US west have found small aircraft are ideal for protecting humans and livestock from predators

    The first time that Terry Vandenbos watched a bear run from a drone, on a spring day two years ago, he was chasing the animal himself. After he saw the grizzly cross a road near his property, the Montana rancher hopped on his all-terrain vehicle, planning to scare it away from his cattle if needed.

    But the bear began sprinting away when he was still far from it, looking over its shoulder as it ran, and Vandenbos looked up too; overhead, a small drone was following the bear, its four propellers emitting a high-pitched whine as it sent the animal towards a nearby lake.

    Continue reading...

  • Campaigners blame United Utilities for blighting famous lake with raw effluent

    United Utilities refuses to hand over data on sewage discharges into Windermere

    A short stroll from Beatrix Potter’s former farmhouse in the Lake District are the waters of Cunsey Beck, nestling in the breathtaking landscape that inspired the tales of childhood favourites Jeremy Fisher and Jemima Puddle-Duck.

    Campaigners say the once clear waters are regularly blighted by raw sewage from a nearby works. New figures obtained by the Observerreveal the Near Sawrey plant is alleged to have illegally discharged untreated sewage on 56 days from 2021 to 2023.

    Continue reading...

  • Her last book sold 2m copies. Now the Native American ecologist is taking on capitalism. She talks about how the ‘gift economy’ could heal divisions across the US

    When the ecologist and writer Robin Wall Kimmerer is in a city for work and starts to feel disconnected from the natural world, she likes to do a breathing exercise. She inhales and thinks about how she is breathing in the breath of plants. And then she exhales, and she thinks about how her breath, in turn, gives plants life. “That is a super fundamental way to recognise our reciprocity in the living world; that we are not separate,” she tells me, speaking on a video call from her farm near Syracuse, in upstate New York.

    Once you begin to recognise yourself as symbiotically connected to plants, it might shift your views on politics, too. One of the great “delusions” of market capitalism, Kimmerer continues, is its notion of self-interest. Because how should you define the self? “If my self is the economic me, supposed to maximise my return on investment, that’s a very different notion than if my self is permeable, if it includes the trees whose oxygen I am breathing, and those birds, and the soil,” she says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.