MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Spike in fossil fuel use a result of global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine

    The world’s coal use is expected to reach a fresh high of 8.7bn tonnes this year, and remain at near-record levels for years as a result of a global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine.

    There has been record production and trade of coal and power generation from coal since Russia’s full-scale invasion of Ukraine inflated global gas market prices, according to the International Energy Agency (IEA).

    Continue reading...

  • Researchers from St Andrews found rise in nitrogen dioxide exposure associated with higher admissions

    Exposure to air pollution is linked to an increased risk of hospital admission for mental illness, according to the most comprehensive study of its kind.

    The research, involving more than 200,000 people in Scotland, found an increase in exposure to nitrogen dioxide in particular was associated with a higher number of people being admitted to hospital for behaviour disorders and mental illnesses.

    Continue reading...

  • Climate-vulnerable pair add weight to proposed treaty seeking transition from coal, oil and gas in equitable way

    Pakistan and the Bahamas have joined a growing bloc of climate-vulnerable countries seeking to broker a global pact to phase out fossil fuels in an equitable way, the Guardian can reveal.

    The Bahamas is the 15th nation to fully endorse the proposed fossil-fuel non-proliferation treaty, which would provide a binding global roadmap to explicitly halt expansion of coal, oil and gas in a fair way – with wealthy nations responsible for the highest emissions transitioning first and fastest.

    Continue reading...

  • Trade can help protect species – and real skins are often more sustainable than synthetic alternatives, say conservationists

    Conservation experts have criticised a decision by London fashion week to ban exotic animal skins from its 2025 shows as “ridiculous”, warning that it is ill-informed and could harm the protection of many snakes, crocodiles and reptile species.

    Last month, the British Fashion Council’s deputy director for policy and engagement, David Leigh-Pemberton, told parliament that next year’s fashion shows would prohibit the use of skins from alligators, snakes and other animals. In a statement, the council said the ban was part of a wider range of standards to promote sustainable practices in the fashion industry.

    Continue reading...

  • Critics and opposition parties vow to oppose major projects they fear could damage the environment

    A new law that could see controversial mining and infrastructure projects fast-tracked for approval across New Zealand has sparked protests in parliament and vows from critics and opposition parties to stop proposals that they fear will wreak havoc on the environment.

    The coalition government’s Fast-Track Approvals legislation passed into law on Tuesday, despite thousands of public submissions opposing it.

    Continue reading...

  • Southill, Bedfordshire: On a ringing session of seed-eating farmland birds, I see up close the subtle beauty of the yellowhammer

    We’ve just released a second blitz of tits, when we notice that the mist net along the field edge has caught a sunbeam. The cold orange light that spilt over the horizon at dawn and pooled above the fields is long gone; the teasel, knapweed and bristly oxtongue seedheads are no longer haloed with hoarfrost. Instead, they’re drawing ground-feeding birds down to forage among the wild grasses and flowers.

    The fallow fields around us are part of an ambitious project to restore ecosystems across more than 1,500 acres of the Southill Estate. The plan includes creating new ponds, allowing land to revert to native scrub, and planting woodland for coppicing. Today’s visit is one of a series of winter ringing sessions to monitor the birds flocking to the fields. I’ve tagged along with my dad (a licensed ringer) and Suzy (a trainee). Their primary aim is to record seed-eating farmland species, many of which – such as greenfinch and corn bunting – are on the UK red list. And we’re in luck. Linnets lurk in the scrub and tinklings of goldfinches pass overhead.

    Continue reading...

  • Balcony solar panels can save 30% on a typical household’s electricity bill and, with vertical surface area in cities larger than roof space, the appeal is clear

    They are easy to install, and knock chunks off electricity bills. It may not be Romeo and Juliet, but Spain’s balcony scene is heating up as the country embraces what has hitherto been a mainly German love affair with DIY plug-in solar panels.

    Panels have already been installed on about 1.5m German balconies, where they are so popular the term Balkonkraftwerk (balcony power plant) has been coined.

    Continue reading...

  • In 2019, scientists published a climate-friendly food plan. I’ve long wondered: could it work for most Americans?

    As a fossil fuels and climate reporter, most of my journalism focuses on the need to radically overhaul the energy system. But the food sector also needs a makeover, as it creates between a quarter and a third of all greenhouse gas emissions.

    When scientists came up with a new climate-friendly food plan in 2019 and published their findings in the medical journal the Lancet, I read with interest. The guidelines called for more vegetables, legumes and whole grains, which seemed doable to me. The authors even allowed for meat and dairy consumption, albeit in small quantities. Both are major drivers of the climate crisis: the United Nations estimates that meat and dairy produce more than 11% of all global greenhouse gas emissions, and some experts put the figure at up to 19.6%.

    Continue reading...

  • Restoring age-old land rights has enabled 300 villagers to build a profitable business and halt the exodus to the city

    It’s late morning and the sound of axes clacking against wood echoes through Pachgaon’s bamboo forest in the central Indian state of Maharashtra. A huge depot, larger than a cricket stadium,is full of bamboo branches, stacked neatly by size in different sections. Nearby is a small, windowless office painted in the colours of the forest – a record-keeper of Pachgaon’s turnaround from abject poverty to relative wealth in just over a decade.

    Pachgaon’s rags-to-riches story follows the implementation of two longstanding Indian laws that restored to the local adivasi (tribal) community its traditional ownership rights over the forest, which they lost to rulers and colonisers several generations ago.

    Continue reading...

  • By rejecting traditional grazing and maintaining trees and wildlife habitats alongside pasture, farmers are turning their land carbon positive. But will it be enough?

    On a humid dawn in Colombia’s livestock capital, Michael Robbin rides across one of his farm’s pastures, where tall green stalks brush his horse’s belly. When he bought the land outside Montería in 2020 he divided it into 125 smaller fields. His neighbours called him crazy at first.

    “That’s not how it’s done in this area,” he acknowledges. “Everybody was looking at me like I was from outer space.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.