MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Objavljeno u Zanimljivosti
Apel od srca: Zakladi Bestie hitno je potrebna financijska pomoć, a evo dvanaest dobrih razloga zašto je podržati.

DVANAEST DOBRIH RAZLOGA DA PODRŽITE ZAKLADU ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE IZ SPLITA

1. Zaklada za zaštitu životinja Bestie krovna je neprofitna organizacija No-Kill skloništa za napuštene životinje Animalis Centrum, jedinog službenog skloništa u Splitsko-dalmatinskoj županiji. S jedinstvenom mješavinom znanja, vještina i iskustva, sklonište se tijekom godina iskazalo pružajući izvrsnu skrb i uspješno udomljavajući bezbrojne životinje - preko 3000 udomljenih pasa i mačaka do travnja 2024. godine.

2. Eco Hvar i Zaklada Bestie. Svoju prvu akciju spašavanja pasa na Hvaru odradila sam još u rujnu 2004. godine, što je dovelo do osnivanja neprofitne udruge Eco Hvar 2013. godine. Ubrzo su moj posjed preplavili neželjeni psi i štenci. Tu je uskočilo sklonište Animalis Centrum: radeći po najvišim mogućim standardima, sklonište je od naše prve suradnje 2016. godine pružilo novu šansu brojnim psima s Hvara.

3. Posvećenost obitelji. Otkako je dr. Zdenka Filipović utemeljila ustanovu za zaštitu životinja u Splitu, njezina su djeca odrasla uz njezin rad te u njemu srdačno sudjeluju. Neograničena ljubav prema potrebitim životinjama se u obitelji prenosi iz generacije u generaciju, osiguravajući rijedak kontinuitet koji će trajati godinama.

4. 'Beštie' do 'besties'. Vođena inspirativnim entuzijazmom Zvonimira, sina dr. Zdenke, Zaklada neprestano nastoji poboljšati život stanovnika Skloništa, ali i generalno svih životinja. Uz pomoć volontera, psi iz Skloništa redovito se izvode u šetnju gradom i okolicom, dok se ljeti organizira kupanje na lokalnoj plaži za pse a zimi planinarenja na Kozjak. Ovi izleti su neprocjenjivi jer pomažu psima da vježbaju i da se u sigurnim i kontroliranim uvjetima druže s drugim psima i ljudima, volonterima, ali i nepoznatima. Vidljivost volontera u šetnji gradom također pomaže u promicanju rada Zaklade i Skloništa. Redovita stimulacija i aktivnosti socijalizacije igraju veliku ulogu u smanjenju stresa i pomažu transformaciji 'beštija' u 'besties' (prave najbolje prijatelje na svakom jeziku).

5. Edukacija, podizanje svijesti. Zaklada je uspostavila veze sa svim vrstama institucija od dječjih vrtića do velikih komercijalnih tvrtki, te organizira razgovore i radionice za bolje upoznavanje s potrebama životinja i odgovornim posjedovanjem kućnih ljubimaca. Također su i medijski izloženi, uključujući radio, televiziju i novine, gdje daju savjete i napominju zdravstvene mjere kao što su cijepljenje i suočavanje sa sezonskim rizicima, krpeljima, parazitima i gusjenicama borovog prelca. Zaklada je u Splitu uvijek zastupljena na javnim događanjima vezanim uz životinje, gdje ljudi mogu naučiti više o radu Zaklade i upoznati neke od stanovnika Skloništa – dragocjeno iskustvo za životinje i ljude.

6. Rješavanje teških situacija. Djelatnici Zaklade često su pozvani rješavati komplicirane slučajeve u suradnji s veterinarskim inspektorima, lokalnim vlastima i po potrebi, policijom. Uspješno su se nosili s različitim problemima, poput zlostavljanih pasa s agresivnim vlasnicima, čopora pasa koji slobodno lutaju i genetski manjkavih pasa koji su rezultat mentalne bolesti vlasnika da 'nagomilava pse' koja je dovela do parenja u bliskom srodstvu.

7. Pronalaženje domova. Budući da se prema štićenicima Skloništa odnose iznimno pažljivo i obzirno, osoblje upoznaje njihove karaktere i tako može prepoznati kakav bi dom bio prikladan za svaku životinju. Budući vlasnici moraju pokazati da mogu osigurati odgovarajuće uvjete za svog budućeg ljubimca. Prvo ga upoznaju, zatim ga privremeno uzimaju uz podršku, ali i kontrolu te obvezu da će ga vratiti ako se pokaže neprikladnim. Ako se sve pokaže u redu, postoji konačna pismena obveza kojom vlasništvo postaje trajno. Tijekom godina Zaklada je uspostavila snažne veze s uglednim organizacijama za životinje u drugim zemljama, posebno u Njemačkoj, Engleskoj i Austriji. Te poveznice su se pokazale ključnima za pružanje dobrih domova za veliki broj životinja: sustav dobro funkcionira, a Zaklada je informirana o psima koji su udomljeni u inozemstvu. A pomoću veze s posebnom organizacijom, čak su pronađeni domovi za neke od genetski manjkavih pasa koji su spašeni intervencijama Zaklade.

8. Korist za turizam. Mnogi posjetitelji koji ljetuju u Dalmaciji su ljubitelji životinja. Nerijetko se događa da naiđu na napuštene životinje, posebice pse, i daju sve od sebe kako bi ih negdje sklonili. Sklonište Animalis Centrum pruža jedinstvenu slamku spasa u ovakvim situacijama, a turisti koji iskuse iznimnu razinu brige Skloništa, uvijek su impresionirani i oduševljeni. Za imidž Hrvatske kao turističke destinacije iznimno je važno da se vidi kako je briga za životinje u potrebi dostupna. Dobra volja poput one koju pokazuje Zaklada Bestie leži u srcu uspjeha svih turističkih atrakcija.

9. Troškovi. Vođenje ustanove za spašavanje životinja iznimno je skupo. Budući da se radi o NO KILL skloništu gdje eutanazija životinje nije opcija (osim u iznimnim slučajevima teške bolesti ili opasnosti životinje), one mogu ostati tamo neograničeno dugo, te im je potrebna skrb i hrana mjesecima, a ponekad čak i godinama. Osim uobičajenih troškova vezanih uz nekretninu (opće stope, troškovi za korištenje vode i odvoz otpada), postoje tekući troškovi za najam nekretnine, osoblje, sanitarne uvjete, struju, hranu, veterinarsku skrb (uključujući mikročipiranje, preventivne tretmane protiv parazita, sve potrebne kirurške i medicinske intervencije, lijekove i obavezne sterilizacije) i transport. Tu su također i administrativni, bankarski i računovodstveni troškovi, plus troškovi povezani s postupkom udomljavanja. Administracija je opsežna: vodi se temeljita evidencija o svakom psu primljenom u Sklonište i ishodu njegova boravka.

10. Tko plaća? U Hrvatskoj je svaka područna uprava obvezna zakonom osnovati sklonište s najmanje 50 smještajnih mjesta za životinje, te je zajedno sa svim jedinicama lokalne samouprave obvezna sudjelovati u troškovima poslovanja skloništa (čl. 62., točka 2. i 3. Zakona o zaštiti životinja, NN 102/17, 32/19). NAPOMENA: Europska unija ne nudi financiranje operacija spašavanja životinja: sredstva EU-a dostupna su za dobrobit životinja koje se koriste u komercijalne svrhe kao što su hrana i istraživanja, ali ne za pomoć domaćim životinjama.

11. Financijski nedostaci. Financijski, Zaklada i s njom povezano Sklonište za životinje ovise o donacijama, godišnjim ugovorima za njihove usluge od lokalne vlasti i nadležnih institucija te o plaćanju za pružene usluge (konkretno, naknada za svaku primljenu životinju). Financijske mjere u gore citiranom zakonu nipošto ne pokrivaju svaki slučaj. Ne sklapaju sve lokalne samouprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji godišnje ugovore sa Skloništem. Kada turist donese životinju lutalicu u Sklonište, što se često događa, nema jamstva da će se naći nadležna lokalna uprava koja će platiti troškove njezinog prijema. Ako se donese životinja s ozbiljnim ozljedama ili zdravstvenim problemima, troškovi operacije i medicinske skrbi moraju se podmiriti donacijama.

12. Neograničena potreba, beskrajan rad. Kao jedino sklonište za životinje u jednoj od najvećih hrvatskih županija, Animalis Centrum uvijek radi punom parom. Rashodi stalno premašuju financijska sredstva Zaklade. Zbog svoje posvećenosti izvrsnosti, Zakladi Bestie je potrebna potpuna podrška koju zasigurno i zaslužuje.

 

MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie

Vivian Grisogono MA(Oxon)
Predsjednica Udruge Eco Hvar

 

 

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti MOLIM VAS POMOZITE ZAKLADI ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA BESTIE!

Eco Environment News feeds

  • Producers promoted chemical recycling – processes used to break plastics into constituent molecules – but knew of limitations

    Plastic producers have pushedadvanced recycling” as a salve to the plastic waste crisis despite knowing for years that it is not a technically or economically feasible solution, a new report argues.

    Advanced recycling, also known as chemical recycling, refers to a variety of processes used to break plastics into their constituent molecules. The industry has increasingly promoted these technologies, as public concern about the environmental and health effects of plastic pollution has grown. Yet the rollout of these technologies has been plagued by problems, according to a new analysis from the Center for Climate Integrity (CCI), a fossil-fuel accountability advocacy group.

    Continue reading...

  • The University of Queensland system is intended to give policymakers idea of how species traverse the oceans and what it will take to save them

    Off the east coast of Florida, female loggerhead turtles swim more than 1,000km north, hugging the edge of the continental shelf to get to feeding grounds.

    Humpback whales move through Moreton Bay off the Brisbane coast in Australia, on their way to feed around the Balleny Islands more than 4,000km away off the Antarctic coastline, where wandering albatross circle above, travelling 1,000km a day.

    Get Guardian Australia environment editor Adam Morton’s Clear Air column as an email

    Continue reading...

  • Small-scale schemes are replacing dirty diesel with clean electricity in remote areas – and ensuring a just transition

    When the coronavirus pandemic hit in 2020, Roxana Borda Mamani had to leave Mexico, where she was studying for her degree in rural development and food security, and return to her remote village in the Peruvian Amazon.

    At the time, the Indigenous community in Alto Mishagua had neither an internet connection nor a reliable energy source. “How am I going to study?” Borda asked. “With energy from the sun,” replied her friend, a fellow member of the Latin American Observatory for Energy Geopolitics at the Brazil-based Federal University of Latin American Integration (Unila).

    Continue reading...

  • Jaguars, giant armadillos and ocelots among species threatened by shrinking habitat in one of the richest areas of biodiversity in the world

    In the Gran Chaco forest, vast green expanses – home to jaguars, giant armadillos and howler monkeys – have turned to fields of dust. The forest once brimmed with life, says Bashe Nuhem, a member of the Indigenous Qom community, but then came a road, and soon after that logging companies. “It was an invasion. Loggers came without any consultation and families moved away. Those that stayed were left with only a cemetery of trees,” she says.

    The Gran Chaco is South America’s second-largest forest after the Amazon; its 100m hectares (247m acres) stretch across Argentina, Paraguay, Brazil and Bolivia. It is also one of the richest areas of biodiversity in the world – host to more than 3,400 species of plants, 500 birds, 150 mammals, 120 reptiles and 100 amphibians.

    Continue reading...

  • Weardale, North Pennines: This one is showing its worth, teeming with aphids, ready to kickstart a vast and far-reaching food web

    Sunbeams flicker through the translucent young foliage of the sycamore canopy overhead. A shadow darts among them: a blackcap, pecking aphids from the underside of the leaves.

    The insects hatched from overwintering eggs in early April, congregating on loosening bud scales, waiting for tender new leaves to unfurl. Now there are legions of them, aligned along leaf veins, hypodermic stylets plugged in, siphoning sweet sap while simultaneously giving birth to more. They stand with regimented parade-ground spacing, just close enough to stay in touch with their long antennae. A shiver of fidgeting sweeps through the colony as the blackcap approaches.

    Continue reading...

  • Mount Augustus snail, among largest in world, can live for decades and eats slugs and earthworms

    A large rare carnivorous New Zealand snail has been filmed laying an egg from its neck for the first time, in a delightfully icky stroke of luck.

    The department of conservation, which has been managing a captive population of Powelliphanta augusta,or the Mount Augustus snail, for almost two decades, was undertaking a routine weight check when a small, white egg started emerging from a snail’s neck.

    Continue reading...

  • With less than a month before the start of the 2025 hurricane season, residents are still recovering from catastrophic damage from the past two years

    Idalia. Debby. Helene.

    Not visiting friends, not neighbors. All hurricanes that have not yet faded into memory for the residents of Taylor county in Florida, where all three powerful storms hit in just two years.

    Continue reading...

  • Commoners say restrictive grazing may be raising risk of fires like one that scorched 500ha of moorland

    The spot where the wildfire broke out could hardly have been worse. Cut Hill is one of the remotest and highest peaks on Dartmoor, miles from any road, a place of tussocky, ankle-turning terrain.

    And the weeks of hot weather meant the molinia, the moorland grass, was as tinder dry as farmers can remember it at this time of year. Once it took hold, on Sunday, the fire raged.

    Continue reading...

  • From a New Forest giant inspiring an asthmatic teen to a herd of animal puppets walking to the Arctic Circle, theatre far and wide is taking action – but with energy and optimism, rather than doom-laden tales

    Climate stories are typically defined by despair. The future we are told of is such a tragic, barren dystopia, it’s hard to look at head-on. But a flood of theatre-makers are writing their way past fear into something more useful, inspiring action through love, music, puppetry and folklore. “The ones who profit most from the idea that we’re doomed are the oil companies and the people massively polluting our planet,” reasons playwright Flora Wilson Brown. “If we allow ourselves to think there’s nothing we can do, we won’t do anything. There’s still time to act.”

    Wilson Brown rejects this nightmarish narrative in her play, The Beautiful Future Is Coming, at Bristol Old Vic. Exploring the impact of the climate crisis through the eyes of three couples, the play jumps between 1856, 2027 and 2100. In the scenes set in the past, life is returned to Eunice Foote, the real scientist who discovered the greenhouse effect years before the man who took credit for it; in the future, we visit the Svalbard seed vault, where humanity has stashed the ambition of life on another planet. “It’s about making the impact emotional,” Wilson Brown says, “rather than statistical.”

    Continue reading...

  • Trade in uncertified hardwood illegally logged in Chocó rainforest and imported by US and Europe is financing paramilitaries, says Environmental Investigation Agency

    The Atrato River winds through the dense rainforest of Colombia’s Chocó region for nearly 400 miles (600km) before spilling into the Caribbean Sea. Some of these tropical forests are among the wettest on Earth. Their flooded lowlands and swollen rivers are so impenetrable they have acted as an evolutionary barrier, making Chocó a haven for rare and remarkable species found nowhere else on the planet.

    “We have so many animals that you won’t even know the names of many of them,” says María Mosquera, a community leader in the region, whose name has been changed to protect her identity.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen