Ljubav psića

Objavljeno u Ljubimci

Sreća se umiješala kada je jednog vrućeg srpanjskog dana na pustoši pokraj Splita psić prepušten sudbini.

Pronađen: napuštena skitnica Pronađen: napuštena skitnica Slika: Vivian Grisogono

Srpanj 2017. bio je vruć i svaka izgubljena životinja ili napuštena bez vode u to vrijeme, vjerojatno ne bih preživjela zbog dehidracije. 24. srpnja posjetila sam dr. Zdenku Filipović u njezinoj ordinaciji u Splitu. Dr. Filipović pomogla je Eco Hvaru da uspješno udomi pse, uglavnom u Njemačkoj, i razgovarali smo o daljnjoj suradnji, kada se na vratima pojavio mladi par noseći malo klupko krzna.

Doveden u ordinaciju dr. Filipovića. Slika: Vivian Grisogono

Bila je to tužna priča. Hodali su teško prohodnim terenom na istočnom rubu Splita, kad su čuli zvuk uplakanog psića. Uspjeli su ga pronaći, a potom su dva sata pretraživali područje ne bi li vidjeli ima li traga vlasniku ili možda nekom drugom napuštenom psiću. Ovaj je bio sam i preplašen, pa su ga uzeli sa sobom. Pazili su na njega u svojoj kamp kućici do sljedećeg dana. Nakon toga su se malo raspitali i to ih je dovelo do dr. Filipovića, koji vodi no-kill sklonište Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu, zapadno od Splita.

Prihvaćajući svoju sudbinu, štene je bilo vrlo tiho i najslađe moguće. Njegovi su spasitelji govorili njemački, uz nešto engleskog, nama zajedničkog jezika. Dok je dr. Filipović pripremala papirologiju za prihvaćanje psića, mlada je gospođica počela plakati. Pitala sam je zašto, a ona mi je objasnila da ne može razumjeti kako netko može tako okrutno napustiti tako lijepo stvorenje. Njezina je tuga bila potpuno razumljiva. Nijedan ljubitelj životinja ne može se pomiriti s načinima na koje se neki ljudi ponašaju prema životinjama, koji variraju od bezosjećajnosti i bezbrižnosti do okrutnosti, a ponekad čak i sadizma. Pokušala sam je utješiti ističući da su sigurno spasili psiću život; bio je tako drag da mu neće biti teško pronaći dom. Nastavila je plakati. Onda sam pitala zašto ga ne zadrže, jer su se očito vezali za njega, a on je jednako očito sretan s njima. Bilo je mnogo praktičnih razloga zašto to nije bilo moguće. Složili su hrabar izraz lica i rezignirano odlučili ostaviti štene u skloništu.

Složili su hrabar izraz lica. Slika: Vivian Grisogono

I tako su sve formalnosti obavljene, a štene je ostalo, i dalje tiho i dalje prihvaćajući. Svi smo otišli svojim putem. Uputila sam se u trajektnu luku, gdje sam na svoj užas ustanovila da je trajekt, iako sam stigla sat i pol prije polaska u 14:30, bio prepun za moj auto. To je značilo da smo ja i moja četveronožna pratnja Nada bili osuđeni na još dva i pol sata dugog čekanja prije nego što nas trajekt u 17 sati odnese kući. Bilo je prevruće da bismo igdje hodali i auto je trebao stajati u koloni, pa nismo imali izbora nego ostati i mi. Imali smo dovoljno vode, a ja sam sjenilom prekrila auto i otvorila ga laganom, dobrodošlom povjetarcu koji je ublažio vrućinu. Imali smo sreće, pogotovo s obzirom na mnoge druge. Nažalost, Dalmacija je tijekom ljeta 2017. izraz 'paklena vrućina' shvatila doslovno. Veliki požari gorjeli su nedaleko od Splita, a kanaderi su zaposleno letjeli iznad glava u neprestanoj procesiji, pokušavajući ih dovesti pod kontrolom. Vidjeti ovaj koordinirani napor iz sigurnosti splitske luke bio je podsjetnik koliko je Hrvatska sretna što ima izvrsne, predane i dobro obučene vatrogasce, od kojih su mnogi dobrovoljci koji posvećuju puno vlastitog vremena i energije tijekom cijele godine kako bi bili spremni za hitne intervencije.

Kanader leti iznad splitske luke. Slika: Vivian Grisogono

Sljedećeg dana, 25. srpnja, bio je blagdan svetog Jakova, zaštitnika Pitava, i ja sam se probijala do seoske crkve na posebnu slavljeničku misu i procesiju, kad sam primila neočekivani telefonski poziv. Jučerašnji spasioci odlučili su ipak ponijeti psića kući sa sobom. Odmah sam kontaktirala sklonište za životinje dr. Filipovića i nastalo je veselje. Diana i Stefan otišli su po psića koji se sada zove Grey (Sivi). Zasigurno se dočekao na nogama i pronašao pravu ljubav.

Napravljene su putne isprave i sve potrebne pripreme za njegova cijepljenja, a nekoliko dana kasnije Grey je otišao u svoj novi život u Njemačkoj.

Eco Hvar oduševljeno prima nove poruke u intervalima, koje potvrđuju sreću svih strana. Svaka poruka je vibrirala radošću, pa tako i email primljen 23. kolovoza 2017., gotovo mjesec dana nakon spašavanja: "slobodno objavite slike i priču o Greyu na svojoj web stranici. Nastavit ćemo vas obavještavati o razvoju Greya. Sjajan je pas i jako nam je drago što smo ga prihvatili u svoju obitelj !!! Sve najbolje, Diana & Stefan“.

Sretna priča, zbog koje je Eco Hvaru drago biti uključen u akcijama spašavanja životinja. Toliko je toga čemu ne možemo pomoći, ali jedno je uspješno spašavanje ogromna naknada.

Baš kao što Grey nagrađuje svoje spasitelje bezuvjetnom ljubavlju koju sretan ljubimac pruža, Eco Hvar je nagrađen ljubavlju koju šire svi uključeni. HVALA, DIANA I STEFAN! Sklonište Animalis Centrum objavilo je status zahvale na svojoj Facebook stranici.

Slike iz novog doma:

© Vivian Grisogono 2017.-2018.
Prijevod: Josip Vlainić
 
Napomena: ako na bilo koji način možete pomoći Skloništu 'Animalis Centrum', Zaklade Bestie (na primjer donacijom novca, hrane ili opreme, aktivnim volontiranjem, bilo to udomljavanjem ili privremenim čuvanjem životinje u nevolji) obratite se Zakladi putem Facebooka ili nazovite Zvonimira na 097 760 8906.

Dvanaest dobrih razloga da podržite Zakladu za zaštitu životinja Bestie iz Splita.

POMOZITE ZAKLADI BESTIE: MOLIM VAS DONIRAJTE!

Detalji za donacije:

Preko banke:
Zaklada Bestie
Kukuljevićeva 1, 21000 Split
Otp banka
IBAN: HR9324070001100371229
SWIFT: OTPVHR2X
 
Paypal gumb za doniranje: https://www.paypal.me/ZakladaBestie
 

 

Nalazite se ovdje: Home Tražimo dom! Ljubav psića

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: UK’s biggest water company assessed risks before cutting back on cost of environmental work, investigation shows

    Thames Water intentionally diverted millions of pounds pledged for environmental clean-ups towards other costs including bonuses and dividends, the Guardian can reveal.

    The company, which serves more than 16 million customers, cut the funds after senior managers assessed the potential risks of such a move.

    Continue reading...

    • Read more from My DIY climate hack, a series on everyday people’s creative solutions to the climate crisis

    Single-use plastic bags are not only wasteful,they cause serious damage to the environment and our health. Anne-Marie Bonneau, 56, is on a mission to put more reusable produce bags into the world. With the help of her sewing bee group, who make them from upcycled fabric, they’ve given more than 4,000 bags away.

    As more cities and states implement plastic bag bans,Bonneau, who is known online as the Zero-Waste Chef, is helping people in California’s Silicon Valley make the move away from single-use plastic bags and spreading joy in the process.

    Continue reading...

  • Every few years, a team from Brazilian state body Funai enter the forest hoping to find signs of the community in order to assesses their wellbeing and security. Here is what their most recent mission revealed

    In 1999, when Jair Candor came across four huts, several hunting blinds and a fishing spot used by a previously unknown group of people, he immediately followed government policy and retreated.

    Brazil’s 1988 constitution requires that such places – where uncontacted peoples or isolados are proven to be – be declared Indigenous territory and outsiders should avoid making unwanted contact with communities living there.

    Continue reading...

  • Exclusive: Efforts to eradicate American mink help boost population of river-residing mammal in 11 areas of country

    Water voles continue to decline in their distribution across Britain but there are signs of recovery in some regions, with populations bouncing back in 11 key areas, according to a report.

    The river-residing mammal, which inspired Ratty in the Wind in the Willows, has revived in number in parts of Yorkshire, Oxfordshire, Hertfordshire and East Anglia thanks to targeted conservation work.

    Continue reading...

  • For ecologists restoring the vast bogs of remote Karelia, wild reindeer are not just part of the environment but entwined with the ancient culture of the boreal forests

    The Finnish folk musician Liisa Matveinen lives in a mustard-coloured house in Ilomantsi, 12 miles (20km) from the Russian border. Large books of folk songs line her walls. Sitting in her kitchen, Matveinen sings about a humble hunter going into the woods to find reindeer.

    The song tells us how they were “honoured” providers of food, clothing and a sense of place, says Matveinen, who is recognised as a doyenne of Finnish folk music.

    Continue reading...

  • Machynlleth, Powys: After many decades of the closest observation, good humour and protection, she will be much missed

    Every other Saturday for 41 years, the word “Machynlleth” would alert nature-lovers to Bill Condry’s latest dispatch for the Guardian’s country diary. His milltir sgwâr – “square mile” – was the RSPB’s Ynys-hir nature reserve, of which he was warden.

    On my way north this week, I turned in here. While there, two ravens quarrelled

    Continue reading...

  • OECD’s Pisa program will measure the ability of students to take action in response to climate anxiety and ‘take their position and role in the global world’

    “It’s going to get hot and everything’s going to be on fire and the oceans will rise,” says a year 11 student, Josh Dorian. “That’s just like the worst of the worst. How do you combat that?

    “Well, you fix it, you stop it from happening, you take preventive measures,” says Josh, who is studying VCE environmental science at Mount Lilydale Mercy College, a high school in Melbourne’s outer east. “Involving kids in that is scary but I think it’s necessary.”

    Sign up for Guardian Australia’s breaking news email

    Continue reading...

  • Hundreds of thousands of people were killed in Aceh in 2004. Now warning systems are in place, but some feel more could be done

    It was just before 8am on Sunday 26 December 2004 when the earthquake struck. Abdul Rahem, 47, a fisher, was strolling along the beach, enjoying the morning breeze near to his home in Lam Awe, a sleepy fishing village on the coast of Aceh in Indonesia. He retreated to paddy fields when the violent shaking and swinging stopped. But it wasn’t until he heard the cries of neighbours that he realised something was seriously wrong. People were shouting: “The water is coming.”

    Rahem raced home to get his elderly father, and supported him as they tried to flee along the broken road, which had been twisted and torn by the quake. His father urged him to go ahead and leave him, but Rahem refused. “I said, ‘No, no, no, if we die, we die together.’”

    Continue reading...

  • Elevate the basics with cupboard staples and when it’s all finished store the leftovers quickly

    Turning a dish from what you might have at the weekend to something special to impress guests can often be achieved just by adding something which is already in the fridge or cupboard.

    Continue reading...

  • Critically endangered grasslands in Tasmania’s Midlands were being destroyed by agriculture, but an innovative partnership has protected the remaining ecosystem – and local farmers’ profits

    When Tasmania’s lowland native grasslands were first recommended for national listing as a critically endangered ecosystem in 2007, mistrust between farmers and conservationists was high.

    “We walked out of a stakeholder meeting in the Ross pub,” says Simon Foster, whose family have been farming on the Midlands since 1823.

    Sign up to receive Guardian Australia’s fortnightly Rural Network email newsletter

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.