O nama

Udrugu ECO HVAR osnovao je mali tim od tri članice. Registrirana je u Hrvatskoj kao neprofitna udruga za dobrobit ljudi, životinja i okoliša.

Udruga ECO HVAR je osnovana 2013. s ciljem poboljšanja uvjeta života ljudi i životinja, te za očuvanje i unaprijeđenje okoliša.

ECO HVAR ciljevi i planirane aktivnosti naznačeni su u dijelovima u kojima govorimo o ZDRAVLJU, OKOLIŠU I DOBROBITI ŽIVOTINJA. Sjedište naše udruge je na otoku Hvaru, ali naša je djelatnost planirana na mnogo širem području, posebice kada se radi o razmjeni informacija i međusobnoj podršci pojedincima i organizacijama sa sličnim ciljevima.

Žiro račun za donacije:

Privredna Banka Zagreb d.d.

Polsovnica 220 Pjaca

Pjaca 1, 21465 Jelsa, Hrvatska

IBAN: HR37 2340 0091 1106 0678 6

SWIFT CODE: PBZGHR2X

Naziv računa: ECO HVAR

(Adresa: ECO HVAR, Pitve 93, 21465 Jelsa, Hrvatska)

Donacije mogu biti u kunama ili devizama, npr eurima, funtama ili dolarima. Molim Vas da nas obavijestite kad ste dostavili novac na naš račun. Svaka donacija je nam dragocjena, i primitak će biti potvrđen.

PODACI UDRUGE ECO HVAR:

Naziv: UDRUGA ZA DOBROBIT LJUDI, ŽIVOTINJA I OKOLIŠA OTOKA HVARA

Adresa: Pitve 93, 21465 Jelsa, Hrvatska / Croatia

OIB: 14009858487

Matični broj: 04089316

Broj iz matičnog registra: 17004814.

RNO broj: 0254098

ODBOR UDRUGE ECO HVAR:

VIVIAN GRISOGONO MA(Oxon), Predsjednica i jedna od osnivača Udruge, diplomirala je na sveučilištu u Oxfordu i nakon toga je specijalizirala fizioterapiju u Londonu, gdje je u toj struci radila više od 27 godina. Specijalizirala se za traumatske i sportske ozlijede, ali je tretirala i pacijente s kroničnim oboljenjima, uključujući i žrtve moždanog i srčanog udara, reumatskog artritisa i anoreksije. Za vrijeme Domovinskog rata, u okviru dobrotvorne udruge 'Franka's Fund for Croatia' sa sjedištem u Londonu (voditeljica udruge Barunica Franka Stael von Holstein rođena Kutleša), organizirala je niz humanitarnih projekata i pružala zdravstvenu pomoć i tretman žrtvama rata. Od početka Domovinskog rata radila je i na medijskoj promidžbi Hrvatske pišući za vodeće britanske dnevnike. Tijekom 3 godine je redovito izdavala novine 'Croatian Times'.  

Autorica je 10 stručnih knjiga. Njezina osobna web stranica je www.viviangrisogono.comProfesionalno radeći u zdravstvu ona se također brine za okoliš, jer ugrožavanje našeg životnog okoliša ujedno može ugroziti i imati katastrofalne posljedice za naše zdravlje. Oduvijek je volila životinje i tu ljubav iskazuje aktivnom brigom za njih i njihove životne uvjete. Prvi put je došla na Hvar 1968. godine, a od 2004. godine trajno živi na Hvaru. Od 2014.g. je članica Upravnog odbora Europske Zaklade za filantropiju i društveni razvoj, i od 2018.g. je na Upravnom odboru Udruge LAGa „Škoji“

DEBORA BUNČUGA je ovlaštena za zastupanje Udruge te za potpisivanje financijske dokumentacije uz još jednu ovlaštenu osobu po Odluci na 4. Redovnoj Skupštini Udruge „Eco Hvar“ održanoj dana 17. lipnja 2017.g. Majka troje djece, ona je pravi ljubitelj životinja, rado pomaze zivotinjama u potrebi. Debora je takoder aktivni član udruge Karnevol Jelsa (vidjeti Feis stranicu), sa kojom organizira mnoge drustvene dogadaje u mjestu.

MARIJA BUNČUGA je ovlaštena za zastupanje Udruge te za potpisivanje financijske dokumentacije uz još jednu ovlaštenu osobu po Odluci na Izvanrednoj skupštini Udruge „Eco Hvar“ održanoj dana 22. veljače 2019.g. Rođena i odrasla u Jelsi. Nakon završene gimnazije odlazila u Zagreb na studij. 2001. diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega se vraćala živjeti u Jelsu. Udana je, majka dvoje djece. Istinska je ljubiteljica životinja i prirode i svaki slobodni trenutak provodi u svom vrtu gdje uzgaja cvijeće,voće i povrće isključivo na ekološki način. Aktivna je članica Udruge Karnevol Jelsa (vidjeti Feis stranicu) i Udruge Hvarski Vinari.

DINKA BARBIĆ izabrana je u Upravni odbor kao predstavnica udruge i potpisnica financijskih dokumenata udruge na godišnjoj skupštini 2018., održanoj 24. lipnja 2019. Rođena je u Washingtonu, SAD-u, gdje je provela djetinjstvo, nakon čega je živjela u Zagrebu do sredine svojih dvadesetih godina. U Jelsu, koju je oduvijek smatrala svojim domom, napokon je doselila 2005. Njena najveća želja jest na svoju djecu prenijeti ljubav prema otoku te svijest o privilegiji što ovdje žive.  Također bi željela pomoći u postizanju promjena na otoku, svjesna da otočani prečesto prirodu uzimaju zdravo za gotovo, umjesto da cijene ljepotu i bogatstvo njihove okoline i nauče njegovati je.

SARA RADONIĆ izabrana je u Upravni odbor kao predstavnica Udruge na izvanrednoj skupštini održanoj 23. ožujka 2022. Posjeduje međunarodni certifikat Master Grooming za pse i mačke, dodijeljen 2019. Njezini široki interesi uključuju kinologiju (sustavno proučavanje pasa), video produkcija, fotografija, dizajn, umjetnička režija, strani jezici, edukacija i rad s ljudima. Školovana u Sloveniji, u srednjoj školi završila je studij umjetnosti s fokusom na dizajn i fotografiju. Studirala je dizajn odjeće i tekstila na Fakultetu za dizajn u Sloveniji (2009. - 2013.), pohađajući preddiplomski tečaj kao Erasmus stipendist na Umjetničkoj akademiji Vilnius, Litva (2011. - 2012.). Od 2013. do 2014. magistrirala je modni brand management na prestižnoj Polimoda Fashion School u Firenci, Italija. Sara se godinama bavila dizajnom, kao Fashion Brand Manager za Zara Magistrat d.o.o. (2007. - 2008.) i kao stilist za Eurosport Trade d.o.o. (2009.), Cliche d.o.o. (2010.) i Maxi Market d.o.o. (2010. – 2011.). Od 2010. do 2014. Sara je radila kao asistentica dizajnera u M*Faganel s.p., organizirajući modne revije, pišući modne editorijale, snimajući, fotografirajući i kreirajući profile za društvene mreže. Od 2012. do 2013. godine vodila je idejni marketing za Koda 386 Designer store d.o.o., dizajnirajući i vodeći njihove profile na društvenim mrežama. 2014. radila je za Trendstop, analizirajući tržišne trendove u modnoj industriji i kreirajući strateško planiranje. Od 2017. do 2020. Sara je radila kao Marketing i Brand Manager za jelsansku vinsku tvrtku Duboković d.o.o. Sada majka dvoje djece, 2021. godine osnovala je vlastitu specijaliziranu dizajnersku tvrtku pod nazivom »Konceptura«.

BIVŠE ČLANICE UPRAVNOG ODBORA

NADA KOZULIĆ, Prva Potpredsjednica i jedna od osnivača Udruge, je pravnica po struci i jedna od osnivača Udruge. 1973.godine diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija u dva navrata nagrađena je nagradom Rektora, jednom kao odličan student, a drugi put za stručni rad ne temu smrtne kazne. Nakon diplome započela je izvanredno uspješnu karijeru. Najprije se zaposlila u Tekstilnom kombinatu Varteks, a zatim vrlo rano u dobi od 31 godinu izabrana je za suca Osnovnog suda udruženog rada u Varaždinu za područje današnje Varaždinsko / Međimurske Županije. Na toj je dužnosti bila punih 10 godina. Dvije godine je obavljala i funkciju predsjednika suda sve do kraja 1990. godine. Nakon toga nastavila je karijeru u području financijskog i bankovnog prava. Među mnogim značajnim postignučima ističemo njezin udio u osnivanju Varaždinskog tržišta kapitala, kasnije Varaždinska burza, u osnivanju brokerske kuće, te u izradi dva zakonska teksta važna za osnivanje tržišta kapitala, i to Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnih papira i Zakon o investicijskim fondovima iz 1995.godine. Bila je članica upravnog odbora u Hrvatskoj gospodarskoj komori, prvoj instituciji koja je postigla EU standarde mnogo prije nego što je Hrvatska pristupila Europskoj uniji.

Rođena je u Zagrebu, ali veći dio života živi u Varaždinu. Na otok Hvar redovito dolazi još od djetinjstva. Od kada je u mirovini sve više vremena provodi u svojoj kući u Jelsi. Uživa u svom vrtu i brine se za pse i mačke. Osim što je jedna od osnivačica udruge ECO HVAR ona je članica udruge i počasna pravna savjetnica.

MIRANDA MILIČIĆ BRADBURY, jedna od osnivača Udruge i bivša Tajnica, je majka dvoje djece što je poseban razlog njezine brige za zdrav život i okoliš. Studirala je pravo, a sada radi u turizmu. Uspješno se bavi fotografijom i ručnim radovima. Posebno su zapaženi njezini magični kostimi za djecu koje kreira od jednostavnih materijala za karnevalske svečanosti. Rođena je u Jelsi i na srcu joj je dobrobit cijelog otoka Hvara. Kad se preselila u Varaždin je dala otkaz iz odbora, ali je još uvijek angažirana za dobrobit rodnog mjesta. Svi u Udruzi smo njoj zahvalni za pomoć u lansiranju Udruge kroz prve formativne godine.

Nalazite se ovdje: Home O nama

Eco Environment News feeds

  • António Guterres appealed to ministers and officials to ‘navigate a path’ through their differences

    My colleague Patrick Greenfield is following the plenary where countries give their formal response to the draft text.

    Cop29 president Mukhtar Babayev gets the plenary started. He asks countries to give their thoughts on the latest iterations of text to inform future versions. He says that with collective effort, he believes that the summit can be finished by 6pm tomorrow.

    Continue reading...

  • On Qikiqtaruk, off Canada, researchers at the frontier of climate change are seeing its rich ecology slide into the sea as the melting permafrost leaves little behind

    Last summer, the western Arctic was uncomfortably hot. Smoke from Canada’s wildfires hung thick in the air, and swarms of mosquitoes searched for exposed skin. It was a maddening combination that left researchers on Qikiqtaruk, an island off the north coast of the Yukon, desperate for relief.

    And so on a late July afternoon, a team of Canadian scientists dived into the Beaufort Sea, bobbing and splashing in a sheltered bay for nearly two hours. Later, as they lay sprawled on a beach, huge chunks of the island they were studying slid into the ocean.

    Continue reading...

  • Exclusive: Trail would help region with few areas where people can walk in countryside, report says

    A new trail along the east coast of England should be created, a Tory thinktank has said, because farmland is preventing those who live there from having access to nature.

    A report from Onward has found that in most rural areas, people enjoy extensive rights-of-way networks. But across the east of England, there are many areas where people have barely anywhere they are allowed to walk in the countryside. This, the report says, is because of large areas of high-grade farmland in that area, but also because Lincolnshire has the largest backlog for recognition of historical but unrecorded rights of way, with more than 450 outstanding applications.

    Continue reading...

  • Peace Brigades International calling for new act to force companies with links to UK to do due diligence

    Human rights defenders have faced brutal reprisals for standing up to extractive industries with links to UK companies or investors, according to a report calling for a law obliging firms to do human rights and environmental due diligence.

    Peace Brigades International (PBI) UK says a corporate accountability law requiring businesses to do due diligence on their operations, investments and supply chains could have prevented past environmental devastation and attacks.

    Continue reading...

  • St Dominic, Tamar Valley: Leaves are filling up the tracks, glimmering in the murky shade, and our garden grows ever-more wild in the dry, mild weather

    In gloomy November days, sunshine is at a premium. To the north, mist shrouds Kit Hill’s summit stack, but eastwards occasional streaks of pinkish light reflect on Dartmoor’s faded expanses of purple moor grass.

    In the dullness, muted autumnal colours are strangely luminous, contrasting with the continuing growth of greenery. Black Angus yearlings lie content and replete on their lush green pasture; the pedigree herd of pale brown South Devon cattle also remain out of doors, alternated between fields, one distinguished by an ancient free-standing oak and hedgerow beeches. Rooks and jackdaws flock about the almost leafless beech, ignored by two imperturbable buzzards perched on telephone posts, overlooking the brown earth of a cultivated field sown with winter barley.

    Continue reading...

  • Communities on Paraná River fear privatisation of waterway operations will destroy way of life

    River communities in Argentina fear that Javier Milei’s plans to privatise operations on a key shipping route could lead to environmental damage and destroy their way of life.

    Since taking office almost a year ago, the self-styled “anarcho-capitalist” president has pledged to privatise a number of the state’s assets. The latest is the Paraguay-Paraná waterway – a shipping route of strategic importance for Argentina and its neighbours.

    Continue reading...

  • ‘While it was dark, I climbed up and put remote control cameras in the tree. I’d never have got the shot if I’d been up there. An orangutan always knows you’re there’

    I was following orangutans in Borneo with my wife, Cheryl Knott, a primatologist who has spent 30 years working in Gunung Palung national park, in the Indonesian part of Borneo. I am a biologist by background, and did my PhD research in rainforest ecology in Borneo, before I went into photography and film-making. I saw so much destruction in the rainforest back in the 90s, and it dawned on me that I could publish scientific articles that maybe 10 people would read – or an article in National Geographic that 10 million people would see.

    I was getting increasingly serious about my photography while working on my PhD when I got funding from the National Geographic Society for field research. Through that connection, I was able to show them my pictures and eventually I published an article in the magazine about my work, which in turn meant I was able to get an assignment to document Cheryl’s orangutan PhD.

    Continue reading...

  • Interviews and analysis of court documents show how the world’s most prestigious consulting firm quietly helps fuel the climate crisis

    Two giant, mirrored walls are set to rise out of the sands of the Arabian desert. They will run parallel for more than 100 miles from the coast of the Red Sea through arid valleys and craggy mountains. Between them, a futuristic city which has no need for cars or roads will be powered completely by renewable energy.

    This engineering marvel, its creators say, will usher in “a revolution in civilization”. It’s the jewel in the crown of a $500bn Saudi government project known as Neom, turning a vast scrubland into a techno-utopia and world-class tourist and sporting destination. Perhaps a harbinger for the end of oil, it will supposedly put the powerful petrostate at the forefront of the energy transition. For American consulting giant McKinsey & Company, its advising on this project appears to be making good on the firm’s green promises.

    Continue reading...

  • A recent strike narrowly missed slave trade archives in Barbados, and experts warn more and worse is to come as global heating intensifies storms

    When the Barbados National Archives, home to one of the world’s most significant collections of documents from the transatlantic slave trade, reported in June that it had been struck by lightning, it received widespread sympathy and offers of support locally and internationally.

    A section of the 60-year-old building, Block D, located on the grounds of the “Lazaretto” (the island’s former colony for people with leprosy), caught fire, and sustained serious damage. Official documents including hospital and school records were lost. “It was not just paper that was in the building, but documents that have stories about our families and ancestors,” says the chief archivist, Ingrid Thompson.

    Continue reading...

  • Unlocking secrets of how the algae survive could help extend growing seasons for crop plants at high latitudes

    Plants left for too long in the dark usually turn sickly yellow and die, but scientists were astonished to discover tiny microalgae in the Arctic Ocean down to 50 metres deep can perform photosynthesis in near darkness.

    The microalgae were at 88-degrees north and started photosynthesising in late March, only a few days after the long winter polar night came to an end at this latitude. The sun was barely poking up above the horizon and the sea was still covered in snow and ice, barely allowing any light to pass through. Typical light conditions outside on a clear day in Europe are more than 37,000-50,000 times the amount of light required by these Arctic microalgae.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.