Zapisnik sa 1. Redovne Skupštine Udruge „Eco Hvar“

Objavljeno u O Udruzi

1. Redovna Skupština Udruge „Eco Hvar“ održana je dana 29. listopada 2014. godine u prostoriji Pizzerie 'Jelsa', na Rivi u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Danijela Lučić, Debora Bunčuga, Liljana Caratan lukšić i Marija Mišković
Odsutna: Miranda Bradbury Miličić, zbog službene spriječenosti
Započeto u 17 sati.
 
Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći
DNEVNI RED
  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Izvješće o radu Udruge za 2013. godinu i 2014. godinu

  3. Usvajanje financiskog izvješča za 2013. godinu

  4. Donošenje Plana rada Udruge za 2015. Godinu

  5. Donošenje odluke o ovlaštenju za supotpisivanje financijske dokumentacije

  6. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuju 6 članica od 7 i da Skupština ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka. Konstatira se da je broj članica Udruge povećan za četiri nove članice tako da Udruga sada broji ukupno sedam članica.
Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić
 
Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu u 2013. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine:
 

Osnivanje Udruge: Udruga ECO HVAR Udruga za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara osnovana je na skupštini održanoj dana 10. lipnja 2013. godine. Osnovale su je tri fizičke osobe (tijelo Udruge): Nada Kozulić (članica) Vivian Grisogono (Predsjednica i Zastupnica) i Miranda Miličić Bradbury (Tajnica i Zastupnica). Po održanoj Skupštini pokrenut je postupak registracije udruge i njen upis u Registar udruga Republike Hrvatske, pribavljanje OIB-a za Udrugu, dobivanja obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta i otvaranje žiro računa u PBZ. Sklopljen je ugovor o vođenju knjigovodstva za Udrugu sa Formula-bcd –om (voditeljica gđa Darka Kovačević)

Nakon toga Udruga je formalno završila sve radnje u vezi osnivanja.

Udruga je pokrenula web stranicu pod svojim imenom I sa zadovoljstvom možemo konstatirati da je vrlo dobro posjećena. Zahvaljujući Predsjednici stranica je i na hrvatskom I na engleskom jeziku, tako da osim domaćih ljudi ima dosta redovnih posjetitelja stranih turista ili ljudi iz stranih zemalja koji su se doselili na otok Hvar. Stranica je rezervirana već 30. 04. 2013.g. a je krenula u listopadu 2013.: do sada je imala više od 13 tisuća posjetitelja.

Trošak stranice (izrada, host i domain) do sada iznosi 7.721,00 kn, ali zahvaljujući Predsjednici koja je skoro u cijelosti podmirila taj  trošak, kao vlastiti doprinos Udruzi, taj trošak uglavnom nije u financijskom izvješću.

Imamo i stranicu na Fejsu, Eco Hvar (Community page)

Zahvaljujemo Željki Horvat za dizajn logo-a Udruge i Jeleni Bunčuga te Bartulu Mimici za prijevode.

Prioritetni projekt Udruge je osnivanje skloništa za životinje, prvenstveno pse, za otok Hvar. S tim u vezi Udruga je pokrenula brojne aktivnosti. Pisali smo Gradonačelniku Jelse gospodinu Peronji koji je obečao svoju podršku. Također tražili smo mišljenje Ureda za urbanizam u vezi pitanje gdje može biti sklonište, da li ga je moguće sjestiti u šumi ili općenito na terenu koji nije u građevinskoj zoni. Dobili smo pisani odgovor da praktično sklonište treba biti bar 500 m od kuća pa je moguće smjestiti ga izvan građevinske zone.

Imali smo i korespondencija sa više ljudi (uglavnom s gostima) u vezi zapuštenih pasa i odbačenih mačaka; primili smo i jedan upit u vezi ranjene ptice i jedan u vezi jedne vidre u zoološkom vrtu u Splitu koja mora biti iseljena.

Od ostalih aktivnosti navodimo sljedeće:

-       Udruga se učlanila u LAG – Škoj (članarina 200kn)

-       Korespondencija s Općinom Jelsa i Jelkomom u vezi prskanja cidokorom u parku.

-       Korespondencija s Općinom u vezi dezinsekcije - prskanja protiv komaraca.

-       Korespondencija s Jelkomom u vezi postupanja s velikim otpadom.

-       Korespondencija s Inspektoratom u Splitu u vezi zagađenja mora kod Vrboske

-       Sudjelovanje na  seminarima (o ljekovitom bilju, o LAG-ovima)

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2013. godinu.

Ad 3) Financijsko izvješće prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Tijekom 2013. godine Udruga je primila jednu donaciju u iznosu od 1.500,00 kn a od tih sredstava potrošila je u vezi podmirenje osnovnih troškova osnivanja, knjigovodstva, te za pokretanje web stranice ukupno 479,00 kn dok je ostatak od 1.021,00 kn ostao na računu i prenesen je u 2014. godinu.

Udruga je imala ukupno veće troškove, posebno u vezi web stranice, ali je te troškove podmirila Predsjednica kao njen doprinos Udruzi.

Ad 3) .IZVJEŠĆE O FINANCIJSKOM POSLOVANJU

Do sad je Udruga primila 4 donacije - za što smo vrlo zahvalni - i to:  2013.: 1.500 kn, 2014.:500 funti,  500 Aus dolara i 500 eura,.

Dio novca potrošen je neophodne materijalne troškove a dio novca je na žiro računu Udruge.

Tijekom 2014.  godine Udruga nije mogla aplicirati za nikakva sredstva iz EU fondova jer nije ispunjavala uvjet postojanja od najmanje jedne godine. 

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2103. Godinu.

Ad 4) Plan rada za 2015. godinu predstavlja nastavak aktivnosti započetih u 2014. godini, posebice na pokretanju skloništa za životinje po tipu „no kill“.

Članica Liljana Caratan Lukšić ponudila je je jedno zemljište na položaju kod ulaza u tunel sa strane Zavale, koje je lako pristupačno, dovoljno udaljeno da nikome ne smeta lavež pasa i dovoljno veliko, jer ima nekoliko tisuća m2. Zemljište trenutno nije gruntovno preneseno ali to je moguće brzo obaviti jer članica ima pravomoćnu sudsku presudu o vlasništvu nad dotičnom parcelom. Zemljište bi dala u dugoročni najam pod simboličnom naknadom ili nekim drugim pravnim poslom koji nebi financijski opteretio poslovanje Udruge.

Plan je Udruge da u 2015. godini aplicira za financijska sredstva iz EU fondova upravo za realizaciju Projekta škloništa za životinje.

Tijekom 2015. godine Udruga će provesti usklađenje sa Zakonom o udrugama koji je stupio na snagu 1. listopada ove godine.

Nakon rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se plan rada za 2015. godinu.

Ad 5) Obzirom da gđe Nade Kozulić nema u Jelsi jedan dio godine, a gđa Miranda može biti otsutna zbog poslovnih obveza, potrebno je ovlastiti još jednu osobu koja može uz Predsjednicu supotpisivati financijsku dokumentaciju.

Nakon toga Skupština donosi

Odluku

Ovlašćuje se gospođa Marija Mišković iz Jelse, OIB 49009951081 broj osobne iskaznice izdane u PO Hvar kao supotpisnica financijske dokumentacije za Udrugu ECO HVAR,

Ad 6) Nije bilo dodatnih rasprava pa je Predsjednica zatvorila Skupštinu u 17,45 sati.

 

Zapisničar:                                                                                                                                             Predsjednica Udruge:

Nada Kozulić                                                                                                                                              Vivian Grisogono

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Zapisnik sa 1. Redovne Skupštine Udruge „Eco Hvar“

Eco Environment News feeds

  • Ministers set out plans for outlawing neonicotinoids but considering application by farmers to use Cruiser SB

    Bee-killing pesticides are to be banned by the UK government, as ministers set out plans to outlaw the use of neonicotinoids.

    However, the highly toxic neonicotinoid Cruiser SB could be allowed for use next year, as ministers are considering applications from the National Farmers’ Union and British Sugar.

    Continue reading...

  • Protester Anna Holland says their shock at being behind bars was quickly followed by a stronger feeling of power

    Anna Holland, 22, was one of two young peoplefrom Just Stop Oil who threw tomato soup overa sunflowers painting by Vincentvan Gogh – one of thehighest-profile climate protests of recent years. The painting was not damaged, although there was damage to the frame.Holland was sentenced to 20 months in prison.They sent this letter to the Guardian abouttheir experiencebehind bars.

    It was a shock at first that the judge had gone to the extreme of our sentence. The first few days and nights in prison were hard but also such an education. So many of the women I have met here are in prison because they were not properly protected by the state, so they have taken me under their wing. I have been looked after, taught the ways of prison, not by the staff but by the other prisoners. It is like nothing I had expected and it is completely overwhelming – but also surprising how quickly I found myself falling into the daily routine.

    Continue reading...

  • As the deadly fungal disease tightens its grip, scientific efforts to protect ash trees are advancing

    The UK is home to more than 100m mature ash trees, and every spring tells the same grim story: leaves emerge, wither and drop within weeks, as ash dieback disease tightens its grip.

    Millions stand dead in woodlands and hedgerows across the British Isles, with an estimated 2bn seedlings and saplings at risk. Many experts have long feared the future of this cherished, ecologically important native tree hangs in the balance.

    Continue reading...

  • New research comes as dozens of small potential fields have received some form of license from the government

    Potential new North Sea oil and gas fields with early stage licences from the UK would emit as much carbon dioxide as British households produce in three decades.

    The finding has led to calls to the government to reject demands from fossil fuel producers for the final permits needed to allow their operations to go ahead.

    Continue reading...

  • Scientists surprised to find so many animals unknown to science in Alto Mayo, a well-populated region

    Researchers in the Alto Mayo region of north-west Peru have discovered 27 species that are new to science, including a rare amphibious mouse, a tree-climbing salamander and an unusual “blob-headed fish”. The 38-day survey recorded more than 2,000 species of wildlife and plants.

    The findings are particularly surprising given the region’s high human population density, with significant pressures including deforestation and agriculture.

    Continue reading...

  • Teesdale, North Pennines: In this stretch between farmland and riverbank, the plant life is thick, and harbouring legions of insects and larvae

    The poet Molly Holden celebrated edgelands like this footpath, where the passage of the plough never quite reaches. “The pieces of unprofitable land,” she wrote, “are what I like best.” The narrow path, between steep riverbank and farmland, links uncultivated triangular corners of the field, each headland bordered by the sweeping arc of waterlogged tractor ruts and hedges. They’re refuges for mugwort, docks, goosegrass and brome grass, now withered, weatherbeaten and run to seed, providing food for birds and replenishing the soil seed bank for the future. These are Holden’s “memories of former wilds”, the frontline in the annual tussle between arable and nature.

    In winter the frontier, tilled and seeded, moves close to the edge of the path; any closer and the tractor might topple down a gully. Within weeks a counteroffensive begins, as red dead-nettle and speedwell seedlings appear among regimented rows of sprouted wheat. Come spring, the wild bridgehead advances further into arable territory. By next summer this path will be bordered with wild flowers, concealing runs of field mice that pilfer ripening grain.

    Continue reading...

  • Critically endangered grasslands in Tasmania’s Midlands were being destroyed by agriculture, but an innovative partnership has protected the remaining ecosystem – and local farmers’ profits

    When Tasmania’s lowland native grasslands were first recommended for national listing as a critically endangered ecosystem in 2007, mistrust between farmers and conservationists was high.

    “We walked out of a stakeholder meeting in the Ross pub,” says Simon Foster, whose family have been farming on the Midlands since 1823.

    Sign up to receive Guardian Australia’s fortnightly Rural Network email newsletter

    Continue reading...

  • Researchers in North Carolina used underwater sonar to map a system created by enslaved people centuries ago

    As a former deputy state underwater archaeologist, Mark Wilde-Ramsing can’t help but look down. While rowing around North Carolina’s Eagles Island, at the tip of the Gullah Geechee corridor, he noticed signs of human-made structures, visible at low tide. Though he’d retired, he was still active in the field and knew his former agency hadn’t recorded the structures – which meant he had come across something previously undocumented. The next step was figuring out exactly what he’d found.

    Wilde-Ramsing knew the area had once been full of rice fields. His neighbor, Joni “Osku” Backstrom, was an assistant professor in the department of environmental sciences at the University of North Carolina-Wilmington whose specialty was shallow-water sonar, and he had the skills and technology to explore the area. Using a sonar device, the duo detected 45 wooden structures in the river, and the remote sensing tool allowed Backstrom and Wilde-Ramsing to acoustically map the canal beds.

    Continue reading...

  • Wreckage from Spain’s worst natural disaster this century may have been cleared but life for many remains in disarray

    The warm Valencia air, still thick with dust and carrying a residual note of mud and damp concrete, begins to reek on the approach to the roadside dump where diggers toil, gulls scavenge and the detritus of countless everyday lives rises in mounds.

    Almost two months on, the legacy of the worst natural disaster to hit Spain this century is equally evident in the oranges rotting on the trees, in the tens of thousands of cars stacked in makeshift graveyards, and in the fatigue of all those who still queue daily for food, nappies and toilet roll.

    Continue reading...

  • Here are the simplest ways to have a sustainable summer holiday

    With Australia’s love of an annual beach holiday comes a revolving door of new “must have” gear: sunshades, blow-up toys, fold-out chairs and endless gadgets to keep us entertained.

    But how much of it do we really need, and what are the simplest ways to reduce your environmental footprint in the sand?

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.