Eco Hvar

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Kad bi netko napunio sprej s potencijalno smrtonosnim otrovom i išao okolo nasumce prskajući ljude, svi bi, uključujući i policiju, reagirali i zaustavili tu antisocijalnu akcjiu.

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Međutim u Hrvatskoj se svako ljeto masovno raspršuju vrlo otrovni insekticidi u akcijama 'zamagljivanja' diljem zemlje, iz cestovnih vozila i zrakoplova, bez obzira na sigurnost ljudi. To se radi kao 'zdravstvena mjera' s ciljem sprječavanja bolesti koje šire pojedini komarci, sukladno Zakonu o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti donesen na prijedlog Ministarstva zdravstva i Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama donesen na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prskanje opasnih otrova diljem zemlje i stanovništva je čudan način promicanja javnog zdravlja, zar ne?

Koliko su opasni korišteni insekticidi? Nažalost svi su vrlo štetni. Većina njih nosi visoke rizike za ljudsko zdravlje. Neki mogu naškoditi životinjama. Svi su štetni za vodene organizme. Naravno, svi insekticidi opasni su za oprašivače, uključujući pčele i druge neprocjenjive insekte.

Insekticidi korišteni za zamagljivanje i njihove moguće nuspojave:

AMPLAT, aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid.

Amplat sigurnosno-tehnički list 07.02.2020. Upozorenja: kod ljudi, štetno ako se udiše. Može nadražiti dišni sustav. Štetno ako se proguta. Sumnja na moguće uzrokovanje raka. Može uzrokovati oštećenje organa. Vrlo otrovno za vodeni okoliš. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

Cipermetrin moguće nuspojave: kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt. U okolišu, Cipermetrin odobren pri EU-u 01.02.2022.-31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba Komisije ( EU) 24.11.2021. ).

Tetrametrin moguće nuspojave: kod ljudi, potencijalno kancerogen; može uzrokovati vrtoglavicu, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. U okolišu: visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake.

Piperonil butoksid moguće nuspojave: kod ljudi, može uzrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju i moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora. U okolišu: otrovan za ribe.

- AMPLAT korišten na području Općine Crnac ( lipanj 2023. )

CIPEX 10E - aktivna tvar: Cipermetrin (vidjeti gore)

- CIPEX 10E korišten na Hvaru na području Jelse, Starog Grada i Grada Hvara ( 2017., 2018., 2019., 2021. ) Napomena: Cipex 10E nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

CYMINA ULTRA - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Cymina Ultra sigurnosno-tehnički list 2020.: kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; sumnja na moguće uzrokovanje raka; može uzrokovati oštećenje organa. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš; vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- CYMINA ULTRA korišten na području Supetra na Braču ( 26.08.2024. ); Općine Slavonski Šamac „toplim zamagljivanjem ( nosač Parafinsko ulje ) i hladnim orošavanjem” ( srpanj 2024. )

CYPERBASE - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore)

- CYPERBASE korišten na području Općine Lipovljani (lipanj 2024.); Općine Sibinj (srpanj 2024.); Općine Slavonski Šamac ( srpanj 2024. „toplim zamagljivanjem (nosač Parafinsko ulje) i hladnim orošavanjem”)

CYTROL 10/4 ULV - aktivna tvar: Cipermetrin uz Piperonil butoksid ( vidjeti gore )

Cytrol 10/4 ULV sigurnosno-tehnički list 09.10.2019. kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Štetno ako se udiše. Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

- CYTROL 10/4 ULV korišten na području Grada Valpova ( lipanj 2024. ); Ivanić Grada ( lipanj 2024. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. ).

NEOPITROID ALFA - aktivna tvar: Alfa-cipermetrin (Alfametrin)

Alfa-cipermetrin mogući štetni učinci: kod ljudi, može biti smrtonosan ako se proguta i uđe u dišni sustav; mogući ljudski karcinogen; može uzrokovati nepovratna oštećenja očiju; štetan ako se udiše, može nadražiti dišni sustav; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti. U okolišu, vrlo toksičan za ribe, većinu vodenih organizama i pčela; otrovan za gliste; vrlo otrovan za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID ALFA korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2021., 2022. )

Napomena: Neopitroid Alfa nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM - aktivne tvari: d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) i Permetrin uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore )

Neopitroid Premium sigurnosno-tehnički list 2017: Upozorenja, kod ljudi, H302: Štetno ako se proguta. H304: Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. H315: Nadražuje kožu. H317: Može izazvati alergijsku reakciju na koži. H318: Uzrokuje teške ozljede oka. H319: Uzrokuje jako nadraživanje oka. H332: Štetno ako se udiše. U okolišu, H400: Vrlo otrovno za vodeni okoliš. H410: Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) mogući štetni učinci: kod ljudi, vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne. U okolišu, vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za pčele, gliste, donekle za ptice. Napomena: d-Trans aletrin nije odobren ( EU, ECHA, 2024. )
Permetrin moguće nuspojave: kod ljudi, može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim. U okolišu, visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke.

- NEOPITROID PREMIUM korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2023. ); Zelenog pojasa oko naselja na području mjesta Lovas, Opatovac, Mikluševci, Tompojevci, Bokšić, Čakovci ( iz zraka, lipanj 2021. ); Velike Gorice, Velike Mlake i Gradića ( lipanj 2021. ); Općine Bilja, rubnih dijelova Kopačkog rita, rubnih djelova Osijeka ( iz zraka lipanj 2019. ); Općine Sućuraj ( 2018. ); na području Općina Gunja, Vrbanja, Drenovci ( iz zraka, lipanj 2014. )Napomena: Neopitroid premium nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM PLUS - aktivne tvari: Permetrin (vidjeti gore) i Praletrin uz Piperonil butoksid (vidjeti gore)

Neopitroid Premium Plus sigurnosno-tehnički list 07.03.2022., kod ljudi, štetno ako se proguta. Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Nadražuje kožu. Može izazvati alergjisku reakciju na koži. Uzrokuje teške ozljede oka. Uzrokuje jako nadraživanje oka. Otrovno ako se udiše. Štetno ako se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima

Praletrin moguće nuspojave: kod ljudi, može biti smrtonosno; štetno ako se proguta ili se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID PREMIUM PLUS korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( kolovoz 2023. ); Svete Nedjelje ( lipanj 2024. ); Općine Šodolovci ( iz zraka, lipanj 2023. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. )

PERMEX 22E - aktivne tvari: Permetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Permex 22E Sigurnosno-tehnički list 2017 ( na engleskom ): kod ljudi, štetno ako se udiše; može nadražiti dišni sustav; štetno ako se proguta; nadražuje kožu; može izazvati alergijsku reakciju na koži; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima. Štetno za vodene organizme s dugotrajnim učincima.

- PERMEX 22E korišten na Hvaru, na području Općine Jelsa, Grada Starog Grada, Grada Hvara ( 2016., 2017, 2018., 2019., 2020. )

PROBLEMI U PRAKSI

Provedba dezinsekcije je neefikasna i to se zna: 4.3.1. »Rezultati adulticidnih postupaka su uvijek privremeni, a često ne zadovoljavaju zbog emisije biocida u prostor, kolateralnih šteta (uništavanje drugih korisnih vrsta) ili visokih operativnih troškova... « ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Zna se da dezinsekcija otrovima je štetna: 4.3.2. c) »Adulticidni postupci predstavljaju znatnu opasnost za sve neciljane vrste noćnih kukaca, a posredno za njihove predatore na području adulticidnog postupaka ili na širem području gdje strujom vjetra mogu biti preneseni toksični aerosoli, što obzirom na neznatnu učinkovitost, a široki spektar djelovanja predstavlja znatnu ekološku štetu. Treba uvijek naglašavati da su svi adulticidni postupci neselektivni postupci koji ugrožavaju zdravlje osjetljivih skupina ljudi, uzrokuju štete u okolišu uključujući i vodene i kopnene životinje, uništavaju sve trenutačno prisutne vrste insekata te stoga bitno narušavaju biološku ravnotežu opterećujući okoliš štetnim tvarima, dok dugotrajnom primjenom dovode do ugroze biodiverziteta.« ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca ( arthropoda ) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Sigurnosne mjere u Programu su neadekvatne. Primjeni propisa ne pristupa se dovoljno rigorozno. U akcijama adulticidnog zamagljivanja često se dogodi da su ljudi prskani - a nigdje u Pravilnicima ne piše da se ne smije prskati ljude! Kad izvoditelji najave te akcije, nikad ne objave moguće nuspojave korištenih otrova, često ne kažu čime će obaviti zamagljivanje i čak poriču da značajni rizici za ljude postoje. Naprimjer.: „Dezinsekcija će se obaviti preparatima neškodljivim za toplokrvne životinje”; „Insekticidi imaju dobro početno djelovanje i dovoljno dugo produženo djelovanje. Neznatno su opasni za čovjeka i njegovu okolinu...”. Takva tumačenja očito nisu točna. Po Zakonu ( NN 62/2018 - 13.7.2018. ) 'korisnik' mora primiti sigurnosno-tehničke listove opasnih kemikalija: U poglavlju A.3. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: »(5) »Plan provedbe općih DDD mjera«, Sigurnosno-tehnički listovi opasnih kemikalija te Potvrde o provedenoj DDD mjeri mogu se korisniku mjere dostaviti u pisanom ili elekt[r]oničkom obliku. Korisnik mjere mora pisano potvrditi primitak priloga te ih je dužan dati na uvid nadležnom sanitarnom inspektoru tijekom inspekcijskog nadzora.«. Ali čini se da se nitko ne obazira na službena upozorenja u sigurnosno-tehničkim listovima.

Naša prava su uskračena

Program suzbijanja insekata u svom trenutnom obliku krši nekoliko naših ljudskih prava, osobito:

1. »Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi, kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka o njihovoj uporabi kemikalija. « ( Regulation (EC) No 1907/2006, Introduction. clause 117 - na engleskom )

2. EU: »Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju.«

3. UN: Načelo ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš ( Generalna skupština Ujedinjenih Naroda, 2022.god. )

Odgovornost za Program Dezinsekcije

Program suzbijanja insekata se provodi u skladu Zakonom o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti koji donosi Ministarstvo zdravstva. Odgovornost za provođenje godišnjeg programa suzbijanja artropoda je delegirana na Hrvatski Zavod za javno zdravstvo ( HZJZ ) koji prebacuje odgovornost na županijske NZJZ, koji delegiraju odgovornost na lokalne zajednice, koji delegiraju odgovornost za provedbu Programa izabranim registriranim izvoditeljima.

Zaključak: Zbog svega navedenog, nema sumnje da trenutnu praksu suzbijanja insekata otrovima treba pod hitno prekinuti i odgovorne institucije moraju tražiti prihvatljivije načine zaštite javnog zdravlja!

 

U Pitvama 24.09.2024. Vivian Grisogono MA(Oxon)

Predsjednica Udruge Eco Hvar

Za više informacija:

Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje.

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti.

O programu dezinsekcije.

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Eco Environment News feeds

  • How winter makes recycling harder with 40% jump in contamination

    New data reveals an extra 5,000 tonnes of waste is sent to landfill or incineration from November to March

    Plastic bottles are reviled for polluting the oceans, leaching chemicalsinto drinks and being a source of microplastics in the human body.

    They even cause problems with recycling. When plastic bottles are mixed with cardboard in recycling bins, in the wet winter months the sodden cardboard wraps around the plastic bottles and trays, causing havoc at recycling plants.

    Continue reading...

  • Almost 500 carbon capture lobbyists granted access to Cop29 climate summit

    More lobbyists for the controversial technology were present this year, despite debate about its viability

    At least 480 lobbyists working on carbon capture and storage (CCS) have been granted access to the UN climate summit, known as Cop29, the Guardian can reveal.

    That is five more CCS lobbyists than were present at last year’s climate talks, despite the overall number of participants shrinking significantly from about 85,000 to about 70,000.

    Continue reading...

  • The Observer view: the Cop summit is foundering, we need urgent action not more hot air

    The grim negotiations in Baku, Azerbaijan, have shown the need for reform of the UN annual global climate talks

    ‘Global emissions continue to increase, carbon sinks are being degraded and we can no longer exclude the possibility of surpassing 2.9C of warming by 2100.” It is a bleak assessment of our planet’s future and could have been made by just about any environmental organisation on Earth.

    In fact, they are the views of an international group of climate experts that highlight, in sharp detail, the manifest failings of the UN’s annual Cop climate summits, whose 29th iteration is now being staged in Baku, Azerbaijan. These talks, they said last week, are no longer fit for purpose and need an urgent overhaul.

    Continue reading...

  • Red squirrels ‘to vanish from England’ unless vaccine against squirrelpox funded

    Conservation group warns species threatened by exploding populations of grey squirrels who carry lethal virus

    Red squirrels will soon disappear from England unless the government funds a vaccine against squirrelpox, one of the biggest groups set up to protect the species has warned.

    Conservationists say the English population of non-native grey squirrels has exploded this year, triggered by warmer winters which enable mating pairs to feed and breed all year round, and estimate that 70% are carrying squirrelpox, a virus which is lethal only to red squirrels.

    Continue reading...

  • Fears grow that Milei will withdraw Argentina from Paris climate accord

    Far-right president may announce country’s departure from agreement after meeting Donald Trump

    There is growing concern that Argentina’s far-right president, Javier Milei, is set to announce his country’s departure from the Paris climate accord.

    Earlier this week, negotiators from Milei’s government were ordered to leave the Cop29 climate summit in Baku, Azerbaijan, after just three days. Now, the Guardian understands that Milei is considering announcing a formal withdrawal from the agreement, and that a decision could be made after a formal meeting with Donald Trump.

    Continue reading...

  • Country diary: Turnstones and beet among the trolleys and bikes | Jennifer Jones

    Otterspool, Merseyside: This is land built on waste-tips and spoil, but wildlife is thriving. Perhaps one day the otters will return, too

    A chill autumn day and the turnstones were there. I knew they would be; they always are at Otterspool. With their tweed plumage, bright red legs and rattling, confiding chatter, they delight me every time. With their clockwork skittering and scattering, they are best seen at high tide, when they take refuge on the steep sandstone steps from the promenade down to the River Mersey. There is a pecking order, with each one choosing a different step. I want to know how step status is agreed.

    Otterspool, in south Liverpool, was once just that – the Otter’s Pool. The otters, the pool and the apostrophe are long gone (we live in hope that the former will return), but today the area attracts much life, both human and non-human. Emerging from an place of 1950s municipal waste tips and spoil from the construction of the first Mersey tunnel, Otterspool is now a green place resurgent.

    Continue reading...

  • How a fatal bear attack led an Italian commune to rally against rewilding

    Brown bears, introduced into Trentino province 20 years ago, have begun to clash with the local human population

    Franca Gherardini used to cherish the sublime views from her home in Caldes, a village surrounded by forests on the slopes of the Brenta Dolomites in northern Italy’s Trentino province.

    But now she tries to shut out the scene as much as possible, rolling down the window canopy in the morning to avoid looking towards the area where her son, Andrea Papi, 26, was killed by a bear.

    Continue reading...

  • Get away, grizzly: why scientists are chasing bears with drones

    Wildlife experts in US west have found small aircraft are ideal for protecting humans and livestock from predators

    The first time that Terry Vandenbos watched a bear run from a drone, on a spring day two years ago, he was chasing the animal himself. After he saw the grizzly cross a road near his property, the Montana rancher hopped on his all-terrain vehicle, planning to scare it away from his cattle if needed.

    But the bear began sprinting away when he was still far from it, looking over its shoulder as it ran, and Vandenbos looked up too; overhead, a small drone was following the bear, its four propellers emitting a high-pitched whine as it sent the animal towards a nearby lake.

    Continue reading...

  • ‘It’s a national disgrace’: fury at sewage-filled Windermere over toxic algae and dead fish

    Campaigners blame United Utilities for blighting famous lake with raw effluent

    • United Utilities refuses to hand over data on sewage discharges into Windermere

    A short stroll from Beatrix Potter’s former farmhouse in the Lake District are the waters of Cunsey Beck, nestling in the breathtaking landscape that inspired the tales of childhood favourites Jeremy Fisher and Jemima Puddle-Duck.

    Campaigners say the once clear waters are regularly blighted by raw sewage from a nearby works. New figures obtained by the Observerreveal the Near Sawrey plant is alleged to have illegally discharged untreated sewage on 56 days from 2021 to 2023.

    Continue reading...

  • ‘We’ve become distrustful of each other’: Braiding Sweetgrass author Robin Wall Kimmerer on Trump, rural America and resistance

    Her last book sold 2m copies. Now the Native American ecologist is taking on capitalism. She talks about how the ‘gift economy’ could heal divisions across the US

    When the ecologist and writer Robin Wall Kimmerer is in a city for work and starts to feel disconnected from the natural world, she likes to do a breathing exercise. She inhales and thinks about how she is breathing in the breath of plants. And then she exhales, and she thinks about how her breath, in turn, gives plants life. “That is a super fundamental way to recognise our reciprocity in the living world; that we are not separate,” she tells me, speaking on a video call from her farm near Syracuse, in upstate New York.

    Once you begin to recognise yourself as symbiotically connected to plants, it might shift your views on politics, too. One of the great “delusions” of market capitalism, Kimmerer continues, is its notion of self-interest. Because how should you define the self? “If my self is the economic me, supposed to maximise my return on investment, that’s a very different notion than if my self is permeable, if it includes the trees whose oxygen I am breathing, and those birds, and the soil,” she says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.