Eco Hvar

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Kad bi netko napunio sprej s potencijalno smrtonosnim otrovom i išao okolo nasumce prskajući ljude, svi bi, uključujući i policiju, reagirali i zaustavili tu antisocijalnu akcjiu.

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Međutim u Hrvatskoj se svako ljeto masovno raspršuju vrlo otrovni insekticidi u akcijama 'zamagljivanja' diljem zemlje, iz cestovnih vozila i zrakoplova, bez obzira na sigurnost ljudi. To se radi kao 'zdravstvena mjera' s ciljem sprječavanja bolesti koje šire pojedini komarci, sukladno Zakonu o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti donesen na prijedlog Ministarstva zdravstva i Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama donesen na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prskanje opasnih otrova diljem zemlje i stanovništva je čudan način promicanja javnog zdravlja, zar ne?

Koliko su opasni korišteni insekticidi? Nažalost svi su vrlo štetni. Većina njih nosi visoke rizike za ljudsko zdravlje. Neki mogu naškoditi životinjama. Svi su štetni za vodene organizme. Naravno, svi insekticidi opasni su za oprašivače, uključujući pčele i druge neprocjenjive insekte.

Insekticidi korišteni za zamagljivanje i njihove moguće nuspojave:

AMPLAT, aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid.

Amplat sigurnosno-tehnički list 07.02.2020. Upozorenja: kod ljudi, štetno ako se udiše. Može nadražiti dišni sustav. Štetno ako se proguta. Sumnja na moguće uzrokovanje raka. Može uzrokovati oštećenje organa. Vrlo otrovno za vodeni okoliš. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

Cipermetrin moguće nuspojave: kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt. U okolišu, Cipermetrin odobren pri EU-u 01.02.2022.-31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba Komisije ( EU) 24.11.2021. ).

Tetrametrin moguće nuspojave: kod ljudi, potencijalno kancerogen; može uzrokovati vrtoglavicu, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. U okolišu: visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake.

Piperonil butoksid moguće nuspojave: kod ljudi, može uzrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju i moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora. U okolišu: otrovan za ribe.

- AMPLAT korišten na području Općine Crnac ( lipanj 2023. )

CIPEX 10E - aktivna tvar: Cipermetrin (vidjeti gore)

- CIPEX 10E korišten na Hvaru na području Jelse, Starog Grada i Grada Hvara ( 2017., 2018., 2019., 2021. ) Napomena: Cipex 10E nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

CYMINA ULTRA - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Cymina Ultra sigurnosno-tehnički list 2020.: kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; sumnja na moguće uzrokovanje raka; može uzrokovati oštećenje organa. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš; vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- CYMINA ULTRA korišten na području Supetra na Braču ( 26.08.2024. ); Općine Slavonski Šamac „toplim zamagljivanjem ( nosač Parafinsko ulje ) i hladnim orošavanjem” ( srpanj 2024. )

CYPERBASE - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore)

- CYPERBASE korišten na području Općine Lipovljani (lipanj 2024.); Općine Sibinj (srpanj 2024.); Općine Slavonski Šamac ( srpanj 2024. „toplim zamagljivanjem (nosač Parafinsko ulje) i hladnim orošavanjem”)

CYTROL 10/4 ULV - aktivna tvar: Cipermetrin uz Piperonil butoksid ( vidjeti gore )

Cytrol 10/4 ULV sigurnosno-tehnički list 09.10.2019. kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Štetno ako se udiše. Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

- CYTROL 10/4 ULV korišten na području Grada Valpova ( lipanj 2024. ); Ivanić Grada ( lipanj 2024. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. ).

NEOPITROID ALFA - aktivna tvar: Alfa-cipermetrin (Alfametrin)

Alfa-cipermetrin mogući štetni učinci: kod ljudi, može biti smrtonosan ako se proguta i uđe u dišni sustav; mogući ljudski karcinogen; može uzrokovati nepovratna oštećenja očiju; štetan ako se udiše, može nadražiti dišni sustav; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti. U okolišu, vrlo toksičan za ribe, većinu vodenih organizama i pčela; otrovan za gliste; vrlo otrovan za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID ALFA korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2021., 2022. )

Napomena: Neopitroid Alfa nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM - aktivne tvari: d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) i Permetrin uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore )

Neopitroid Premium sigurnosno-tehnički list 2017: Upozorenja, kod ljudi, H302: Štetno ako se proguta. H304: Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. H315: Nadražuje kožu. H317: Može izazvati alergijsku reakciju na koži. H318: Uzrokuje teške ozljede oka. H319: Uzrokuje jako nadraživanje oka. H332: Štetno ako se udiše. U okolišu, H400: Vrlo otrovno za vodeni okoliš. H410: Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) mogući štetni učinci: kod ljudi, vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne. U okolišu, vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za pčele, gliste, donekle za ptice. Napomena: d-Trans aletrin nije odobren ( EU, ECHA, 2024. )
Permetrin moguće nuspojave: kod ljudi, može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim. U okolišu, visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke.

- NEOPITROID PREMIUM korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2023. ); Zelenog pojasa oko naselja na području mjesta Lovas, Opatovac, Mikluševci, Tompojevci, Bokšić, Čakovci ( iz zraka, lipanj 2021. ); Velike Gorice, Velike Mlake i Gradića ( lipanj 2021. ); Općine Bilja, rubnih dijelova Kopačkog rita, rubnih djelova Osijeka ( iz zraka lipanj 2019. ); Općine Sućuraj ( 2018. ); na području Općina Gunja, Vrbanja, Drenovci ( iz zraka, lipanj 2014. )Napomena: Neopitroid premium nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM PLUS - aktivne tvari: Permetrin (vidjeti gore) i Praletrin uz Piperonil butoksid (vidjeti gore)

Neopitroid Premium Plus sigurnosno-tehnički list 07.03.2022., kod ljudi, štetno ako se proguta. Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Nadražuje kožu. Može izazvati alergjisku reakciju na koži. Uzrokuje teške ozljede oka. Uzrokuje jako nadraživanje oka. Otrovno ako se udiše. Štetno ako se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima

Praletrin moguće nuspojave: kod ljudi, može biti smrtonosno; štetno ako se proguta ili se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID PREMIUM PLUS korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( kolovoz 2023. ); Svete Nedjelje ( lipanj 2024. ); Općine Šodolovci ( iz zraka, lipanj 2023. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. )

PERMEX 22E - aktivne tvari: Permetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Permex 22E Sigurnosno-tehnički list 2017 ( na engleskom ): kod ljudi, štetno ako se udiše; može nadražiti dišni sustav; štetno ako se proguta; nadražuje kožu; može izazvati alergijsku reakciju na koži; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima. Štetno za vodene organizme s dugotrajnim učincima.

- PERMEX 22E korišten na Hvaru, na području Općine Jelsa, Grada Starog Grada, Grada Hvara ( 2016., 2017, 2018., 2019., 2020. )

PROBLEMI U PRAKSI

Provedba dezinsekcije je neefikasna i to se zna: 4.3.1. »Rezultati adulticidnih postupaka su uvijek privremeni, a često ne zadovoljavaju zbog emisije biocida u prostor, kolateralnih šteta (uništavanje drugih korisnih vrsta) ili visokih operativnih troškova... « ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Zna se da dezinsekcija otrovima je štetna: 4.3.2. c) »Adulticidni postupci predstavljaju znatnu opasnost za sve neciljane vrste noćnih kukaca, a posredno za njihove predatore na području adulticidnog postupaka ili na širem području gdje strujom vjetra mogu biti preneseni toksični aerosoli, što obzirom na neznatnu učinkovitost, a široki spektar djelovanja predstavlja znatnu ekološku štetu. Treba uvijek naglašavati da su svi adulticidni postupci neselektivni postupci koji ugrožavaju zdravlje osjetljivih skupina ljudi, uzrokuju štete u okolišu uključujući i vodene i kopnene životinje, uništavaju sve trenutačno prisutne vrste insekata te stoga bitno narušavaju biološku ravnotežu opterećujući okoliš štetnim tvarima, dok dugotrajnom primjenom dovode do ugroze biodiverziteta.« ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca ( arthropoda ) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Sigurnosne mjere u Programu su neadekvatne. Primjeni propisa ne pristupa se dovoljno rigorozno. U akcijama adulticidnog zamagljivanja često se dogodi da su ljudi prskani - a nigdje u Pravilnicima ne piše da se ne smije prskati ljude! Kad izvoditelji najave te akcije, nikad ne objave moguće nuspojave korištenih otrova, često ne kažu čime će obaviti zamagljivanje i čak poriču da značajni rizici za ljude postoje. Naprimjer.: „Dezinsekcija će se obaviti preparatima neškodljivim za toplokrvne životinje”; „Insekticidi imaju dobro početno djelovanje i dovoljno dugo produženo djelovanje. Neznatno su opasni za čovjeka i njegovu okolinu...”. Takva tumačenja očito nisu točna. Po Zakonu ( NN 62/2018 - 13.7.2018. ) 'korisnik' mora primiti sigurnosno-tehničke listove opasnih kemikalija: U poglavlju A.3. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: »(5) »Plan provedbe općih DDD mjera«, Sigurnosno-tehnički listovi opasnih kemikalija te Potvrde o provedenoj DDD mjeri mogu se korisniku mjere dostaviti u pisanom ili elekt[r]oničkom obliku. Korisnik mjere mora pisano potvrditi primitak priloga te ih je dužan dati na uvid nadležnom sanitarnom inspektoru tijekom inspekcijskog nadzora.«. Ali čini se da se nitko ne obazira na službena upozorenja u sigurnosno-tehničkim listovima.

Naša prava su uskračena

Program suzbijanja insekata u svom trenutnom obliku krši nekoliko naših ljudskih prava, osobito:

1. »Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi, kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka o njihovoj uporabi kemikalija. « ( Regulation (EC) No 1907/2006, Introduction. clause 117 - na engleskom )

2. EU: »Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju.«

3. UN: Načelo ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš ( Generalna skupština Ujedinjenih Naroda, 2022.god. )

Odgovornost za Program Dezinsekcije

Program suzbijanja insekata se provodi u skladu Zakonom o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti koji donosi Ministarstvo zdravstva. Odgovornost za provođenje godišnjeg programa suzbijanja artropoda je delegirana na Hrvatski Zavod za javno zdravstvo ( HZJZ ) koji prebacuje odgovornost na županijske NZJZ, koji delegiraju odgovornost na lokalne zajednice, koji delegiraju odgovornost za provedbu Programa izabranim registriranim izvoditeljima.

Zaključak: Zbog svega navedenog, nema sumnje da trenutnu praksu suzbijanja insekata otrovima treba pod hitno prekinuti i odgovorne institucije moraju tražiti prihvatljivije načine zaštite javnog zdravlja!

 

U Pitvama 24.09.2024. Vivian Grisogono MA(Oxon)

Predsjednica Udruge Eco Hvar

Za više informacija:

Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje.

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti.

O programu dezinsekcije.

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Eco Environment News feeds

  • Global water crisis leaves half of world food production at risk in next 25 years

    Landmark review says urgent action needed to conserve resources and save ecosystems that supply fresh water

    More than half the world’s food production will be at risk of failure within the next 25 years as a rapidly accelerating water crisis grips the planet, unless urgent action is taken to conserve water resources and end the destruction of the ecosystems on which our fresh water depends, experts have warned in a landmark review.

    Half the world’s population already faces water scarcity, and that number is set to rise as the climate crisis worsens, according to a report from the Global Commission on the Economics of Water published on Thursday.

    Continue reading...

  • Tesco signs deal to buy enough solar energy to power 144 large stores

    Supermarket will buy almost two-thirds of the energy generated by the new £450m Cleve Hill solar park in Kent

    Tesco has struck a deal to buy enough solar power to run 144 of its large supermarkets, buying almost two-thirds of the entire electricity output from the Cleve Hill solar park in Kent.

    The £450m solar park is being built on farmland near Faversham by Quinbrook Infrastructure Partners, a London-based firm that invests in renewable and low-carbon energy in the US, UK and Australia.

    Continue reading...

  • ‘Scramble for the oceans’: how countries are racing to name and claim remote parts of the seabed

    Newly ‘discovered’ underwater topographical features are paving the way for nation states to exploit previously untouched marine resources

    “The sea does not belong to despots,” Jules Verne wrote in 1869 in Twenty Thousand Leagues Under the Sea. “Upon its surface men can still exercise unjust laws, fight, tear one another to pieces, and be carried away with terrestrial horrors. But at 30 feet below its level, their reign ceases, their influence is quenched, and their power disappears.”

    Now, more than 150 years later, geopolitics experts are warning that Verne’s final sentiment, expressed as it was through the character of Captain Nemo, was wrong. From seabeds and sea caves to sea canyons, underwater ridges, seamounts, sea knolls and reefs, academics say countries around the world are using the politics of nationalism to permanently stamp their mark on the topography of the ocean.

    Continue reading...

  • Microplastics found in dolphin breath for first time – study

    Research suggests the marine animals are inhaling pollutants when they come up for air, with even rural populations affected

    Microplastics have been found in dolphin breath for the first time, according to a study that suggests the marine mammals are inhaling the potentially harmful contaminants when they come up for air.

    The US research team, whose preliminary findings are published in the journal, Plos One, are concerned about the potential impact of inhaled plastics on the animals’ lungs.

    Continue reading...

  • Europe’s first live pale-legged leaf warbler recorded in East Yorkshire

    Off-course bird that breeds in China and North Korea and winters in the Malay peninsula was seen at Bempton Cliffs

    In September in the UK, rare birds often come from the west, swept over the Atlantic from North America on the tail end of tropical storms and the fast-flowing jet stream. But from the end of that month and well into October, birders look eastwards, hoping for visitors from Siberia. These have usually taken a wrong turn on their own migratory journey and have been brought across the North Sea on easterly winds.

    Hotspots include Fair Isle and Shetland, off the northern coast of mainland Scotland, and the more accessible (for most of us) coastal headlands of Yorkshire. This autumn, as the Birdguides website reveals, both have produced the goods.

    Continue reading...

  • Tax on Europe’s frequent flyers could raise €64bn a year – study

    Levy rising by €100 for each return flight after the first in a year could cut emissions by 21%, report says

    A “jet-setter” tax on Europe’s frequent flyers could slow global heating and raise €64bn (£54bn) a year at no extra cost to most people, a report has found.

    Carbon pollution pumped out of planes could fall by 21% if people were made to pay more for each extra flight they take beyond the first return trip, according to analysis from the New Economics Foundation (NEF) and partner organisations. Just over half the benefits in a given year would come from the 5% of people who fly the most, while 72% of people would escape fees by flying once or not at all.

    Continue reading...

  • Pollutionwatch: Study reveals indoor pollution’s impact on people with COPD

    Researchers find pollution in inside spaces – mainly fossil gas – had greatest effect on those with the disease

    A study has revealed how air pollution inside and outside our homes is affecting people with chronic obstructive pulmonary disease (COPD).

    Breathing problems, wheezing and coughing up phlegm are part of everyday life for many people with COPD. They also suffer exacerbations when their symptoms get much worse. COPD is the second largest cause of emergency hospital admissions in the UK. It accounts for about 1.4 million GP visits and nearly 29,000 deaths a year.

    Continue reading...

  • ‘Community action’: Oxfordshire’s Low Carbon Hub on its local renewable energy projects

    Community energy group hopes for local electricity trading as part of its ‘better system’ of supply and ownership

    In the shadow of the Didcot power station in Oxfordshire, a small group of people sat around a kitchen table and thought “let’s replace it” with green community energy.

    That was in 2011. Now, in 2024, that little group has become the Low Carbon Hub with 1,773 members and 55 renewable energy installations around Oxford, including two hydroelectric dams on the River Thames. Meanwhile, the Didcot power station is half-demolished, no longer burning coal or belching greenhouse gases into the air.

    Continue reading...

  • ‘I’ve seen the dark, fat grease stuck to the leaves’: oil and gas encroach on Peru’s uncontacted peoples

    The government is auctioning off plots of pristine Indigenous reserves for fossil fuel projects, with campaigners warning of a ‘silent genocide’

    Above the canopy of the tallest trees that vie for sunlight in the depths of the Peruvian Amazon, gas flares shoot into the sky. Below, Julio Cusurichi, 53, can see the thick, dark grease that clings to the leaves and the toxins leaking into the streams.

    “Oil and gas projects are coming closer and closer. They are expanding into new lands,” says Cusurichi, a member of the Shipibo-Conibo people, a Goldman prize winner and one of Peru’s foremost Indigenous leaders. “Our territory is our life, but the government is auctioning off plots. It is a great invasion with a grave impact.”

    Continue reading...

  • ‘It’s shameful and I won’t pay it’: flood-hit Italians rage against insurance call

    The destruction in northern Italy has ignited debate in a country where just 6% of homes are insured against natural disaster

    It was 2am when the parish priest, Giovanni Samorì, was woken by a phone call from the mayor of Traversara ordering him to start ringing the church bells. The traditional call now forms part of the civil protection procedure deployed by many Italian towns. Its aim: to warn residents of impending calamity.

    As torrential rain pounded the village, Samorì sprang into action, a task he compares to “sounding the death knell”. It worked: the evacuation of Traversara’s 480 residents was swift and, despite the priest’s foreboding, there were no deaths.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.