Eco Hvar

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Kad bi netko napunio sprej s potencijalno smrtonosnim otrovom i išao okolo nasumce prskajući ljude, svi bi, uključujući i policiju, reagirali i zaustavili tu antisocijalnu akcjiu.

DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Međutim u Hrvatskoj se svako ljeto masovno raspršuju vrlo otrovni insekticidi u akcijama 'zamagljivanja' diljem zemlje, iz cestovnih vozila i zrakoplova, bez obzira na sigurnost ljudi. To se radi kao 'zdravstvena mjera' s ciljem sprječavanja bolesti koje šire pojedini komarci, sukladno Zakonu o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti donesen na prijedlog Ministarstva zdravstva i Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama donesen na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prskanje opasnih otrova diljem zemlje i stanovništva je čudan način promicanja javnog zdravlja, zar ne?

Koliko su opasni korišteni insekticidi? Nažalost svi su vrlo štetni. Većina njih nosi visoke rizike za ljudsko zdravlje. Neki mogu naškoditi životinjama. Svi su štetni za vodene organizme. Naravno, svi insekticidi opasni su za oprašivače, uključujući pčele i druge neprocjenjive insekte.

Insekticidi korišteni za zamagljivanje i njihove moguće nuspojave:

AMPLAT, aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid.

Amplat sigurnosno-tehnički list 07.02.2020. Upozorenja: kod ljudi, štetno ako se udiše. Može nadražiti dišni sustav. Štetno ako se proguta. Sumnja na moguće uzrokovanje raka. Može uzrokovati oštećenje organa. Vrlo otrovno za vodeni okoliš. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

Cipermetrin moguće nuspojave: kod ljudi, klasificiran kao mogući uzrok raka; trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i smrt. U okolišu, Cipermetrin odobren pri EU-u 01.02.2022.-31.01.2029. pod uvjetom: dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba Komisije ( EU) 24.11.2021. ).

Tetrametrin moguće nuspojave: kod ljudi, potencijalno kancerogen; može uzrokovati vrtoglavicu, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. U okolišu: visoko toksičan za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake.

Piperonil butoksid moguće nuspojave: kod ljudi, može uzrokovati urođene mane, uključujući holoprozencefaliju; može usporiti mentalni razvoj kod dojenčadi; studije na životinjama pokazuju i moguće oštećenje, uključujući tumore kod miševa i štakora. U okolišu: otrovan za ribe.

- AMPLAT korišten na području Općine Crnac ( lipanj 2023. )

CIPEX 10E - aktivna tvar: Cipermetrin (vidjeti gore)

- CIPEX 10E korišten na Hvaru na području Jelse, Starog Grada i Grada Hvara ( 2017., 2018., 2019., 2021. ) Napomena: Cipex 10E nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

CYMINA ULTRA - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Cymina Ultra sigurnosno-tehnički list 2020.: kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; sumnja na moguće uzrokovanje raka; može uzrokovati oštećenje organa. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš; vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- CYMINA ULTRA korišten na području Supetra na Braču ( 26.08.2024. ); Općine Slavonski Šamac „toplim zamagljivanjem ( nosač Parafinsko ulje ) i hladnim orošavanjem” ( srpanj 2024. )

CYPERBASE - aktivne tvari: Cipermetrin i Tetrametrin, uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore)

- CYPERBASE korišten na području Općine Lipovljani (lipanj 2024.); Općine Sibinj (srpanj 2024.); Općine Slavonski Šamac ( srpanj 2024. „toplim zamagljivanjem (nosač Parafinsko ulje) i hladnim orošavanjem”)

CYTROL 10/4 ULV - aktivna tvar: Cipermetrin uz Piperonil butoksid ( vidjeti gore )

Cytrol 10/4 ULV sigurnosno-tehnički list 09.10.2019. kod ljudi, može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Štetno ako se udiše. Može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, Vrlo otrovno za vodeni okoliš s dugotrajnim učincima.

- CYTROL 10/4 ULV korišten na području Grada Valpova ( lipanj 2024. ); Ivanić Grada ( lipanj 2024. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. ).

NEOPITROID ALFA - aktivna tvar: Alfa-cipermetrin (Alfametrin)

Alfa-cipermetrin mogući štetni učinci: kod ljudi, može biti smrtonosan ako se proguta i uđe u dišni sustav; mogući ljudski karcinogen; može uzrokovati nepovratna oštećenja očiju; štetan ako se udiše, može nadražiti dišni sustav; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu; može uzrokovati oštećenje organa tijekom produljene ili ponavljane izloženosti. U okolišu, vrlo toksičan za ribe, većinu vodenih organizama i pčela; otrovan za gliste; vrlo otrovan za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID ALFA korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2021., 2022. )

Napomena: Neopitroid Alfa nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2022. i 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM - aktivne tvari: d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) i Permetrin uz Piperonil butoksid. (vidjeti gore )

Neopitroid Premium sigurnosno-tehnički list 2017: Upozorenja, kod ljudi, H302: Štetno ako se proguta. H304: Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. H315: Nadražuje kožu. H317: Može izazvati alergijsku reakciju na koži. H318: Uzrokuje teške ozljede oka. H319: Uzrokuje jako nadraživanje oka. H332: Štetno ako se udiše. U okolišu, H400: Vrlo otrovno za vodeni okoliš. H410: Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

d-Trans Aletrin ( Esbiotrin ) mogući štetni učinci: kod ljudi, vrlo otrovan za ljude ako se proguta ili udahne. U okolišu, vrlo otrovan za vodeni život s dugotrajnim učincima; otrovan za pčele, gliste, donekle za ptice. Napomena: d-Trans aletrin nije odobren ( EU, ECHA, 2024. )
Permetrin moguće nuspojave: kod ljudi, može utjecati na imunosni i endokrini sustav; Američka Environmental Protection Agency ga procjenjuje potencijalno kancerogenim. U okolišu, visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe i druge životinje iz divljine; otrovan za mačke.

- NEOPITROID PREMIUM korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( lipanj 2023. ); Zelenog pojasa oko naselja na području mjesta Lovas, Opatovac, Mikluševci, Tompojevci, Bokšić, Čakovci ( iz zraka, lipanj 2021. ); Velike Gorice, Velike Mlake i Gradića ( lipanj 2021. ); Općine Bilja, rubnih dijelova Kopačkog rita, rubnih djelova Osijeka ( iz zraka lipanj 2019. ); Općine Sućuraj ( 2018. ); na području Općina Gunja, Vrbanja, Drenovci ( iz zraka, lipanj 2014. )Napomena: Neopitroid premium nije na popisu odobrenih biocida pri Ministarstvu zdravstva 2024. god.

NEOPITROID PREMIUM PLUS - aktivne tvari: Permetrin (vidjeti gore) i Praletrin uz Piperonil butoksid (vidjeti gore)

Neopitroid Premium Plus sigurnosno-tehnički list 07.03.2022., kod ljudi, štetno ako se proguta. Može biti smrtonosno ako se proguta i uđe u dišni sustav. Nadražuje kožu. Može izazvati alergjisku reakciju na koži. Uzrokuje teške ozljede oka. Uzrokuje jako nadraživanje oka. Otrovno ako se udiše. Štetno ako se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima

Praletrin moguće nuspojave: kod ljudi, može biti smrtonosno; štetno ako se proguta ili se udiše. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima.

- NEOPITROID PREMIUM PLUS korišten na području Općine Jelsa na Hvaru ( kolovoz 2023. ); Svete Nedjelje ( lipanj 2024. ); Općine Šodolovci ( iz zraka, lipanj 2023. ); Općine Crnac ( lipanj 2023. )

PERMEX 22E - aktivne tvari: Permetrin i Tetrametrin (vidjeti gore)

Permex 22E Sigurnosno-tehnički list 2017 ( na engleskom ): kod ljudi, štetno ako se udiše; može nadražiti dišni sustav; štetno ako se proguta; nadražuje kožu; može izazvati alergijsku reakciju na koži; uzrokuje teške ozljede oka; može izazvati pospanost ili vrtoglavicu. U okolišu, vrlo otrovno za vodeni okoliš. Vrlo otrovno za vodeni okoliš, s dugotrajnim učincima. Štetno za vodene organizme s dugotrajnim učincima.

- PERMEX 22E korišten na Hvaru, na području Općine Jelsa, Grada Starog Grada, Grada Hvara ( 2016., 2017, 2018., 2019., 2020. )

PROBLEMI U PRAKSI

Provedba dezinsekcije je neefikasna i to se zna: 4.3.1. »Rezultati adulticidnih postupaka su uvijek privremeni, a često ne zadovoljavaju zbog emisije biocida u prostor, kolateralnih šteta (uništavanje drugih korisnih vrsta) ili visokih operativnih troškova... « ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca (arthropoda) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Zna se da dezinsekcija otrovima je štetna: 4.3.2. c) »Adulticidni postupci predstavljaju znatnu opasnost za sve neciljane vrste noćnih kukaca, a posredno za njihove predatore na području adulticidnog postupaka ili na širem području gdje strujom vjetra mogu biti preneseni toksični aerosoli, što obzirom na neznatnu učinkovitost, a široki spektar djelovanja predstavlja znatnu ekološku štetu. Treba uvijek naglašavati da su svi adulticidni postupci neselektivni postupci koji ugrožavaju zdravlje osjetljivih skupina ljudi, uzrokuju štete u okolišu uključujući i vodene i kopnene životinje, uništavaju sve trenutačno prisutne vrste insekata te stoga bitno narušavaju biološku ravnotežu opterećujući okoliš štetnim tvarima, dok dugotrajnom primjenom dovode do ugroze biodiverziteta.« ( Program mjera suzbijanja patogenih mikroorganizama, štetnih člankonožaca ( arthropoda ) i štetnih glodavaca čije je planirano, organizirano i sustavno suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku, NN 128/2011-2569 ).

Sigurnosne mjere u Programu su neadekvatne. Primjeni propisa ne pristupa se dovoljno rigorozno. U akcijama adulticidnog zamagljivanja često se dogodi da su ljudi prskani - a nigdje u Pravilnicima ne piše da se ne smije prskati ljude! Kad izvoditelji najave te akcije, nikad ne objave moguće nuspojave korištenih otrova, često ne kažu čime će obaviti zamagljivanje i čak poriču da značajni rizici za ljude postoje. Naprimjer.: „Dezinsekcija će se obaviti preparatima neškodljivim za toplokrvne životinje”; „Insekticidi imaju dobro početno djelovanje i dovoljno dugo produženo djelovanje. Neznatno su opasni za čovjeka i njegovu okolinu...”. Takva tumačenja očito nisu točna. Po Zakonu ( NN 62/2018 - 13.7.2018. ) 'korisnik' mora primiti sigurnosno-tehničke listove opasnih kemikalija: U poglavlju A.3. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi: »(5) »Plan provedbe općih DDD mjera«, Sigurnosno-tehnički listovi opasnih kemikalija te Potvrde o provedenoj DDD mjeri mogu se korisniku mjere dostaviti u pisanom ili elekt[r]oničkom obliku. Korisnik mjere mora pisano potvrditi primitak priloga te ih je dužan dati na uvid nadležnom sanitarnom inspektoru tijekom inspekcijskog nadzora.«. Ali čini se da se nitko ne obazira na službena upozorenja u sigurnosno-tehničkim listovima.

Naša prava su uskračena

Program suzbijanja insekata u svom trenutnom obliku krši nekoliko naših ljudskih prava, osobito:

1. »Građani EU-a trebali bi imati pristup informacijama o kemikalijama kojima bi mogli biti izloženi, kako bi im se omogućilo donošenje informiranih odluka o njihovoj uporabi kemikalija. « ( Regulation (EC) No 1907/2006, Introduction. clause 117 - na engleskom )

2. EU: »Načelo predostrožnosti jest pristup upravljanju rizicima u kojemu ne bi trebalo provesti političku mjeru ili akciju ako postoji mogućnost da određena politička mjera ili akcija mogu naštetiti javnosti ili okolišu te ako još uvijek nema znanstvenog konsenzusa o tom pitanju.«

3. UN: Načelo ljudskog prava na čist, zdrav i održiv okoliš ( Generalna skupština Ujedinjenih Naroda, 2022.god. )

Odgovornost za Program Dezinsekcije

Program suzbijanja insekata se provodi u skladu Zakonom o zaštiti pučantsva od zaraznih bolesti koji donosi Ministarstvo zdravstva. Odgovornost za provođenje godišnjeg programa suzbijanja artropoda je delegirana na Hrvatski Zavod za javno zdravstvo ( HZJZ ) koji prebacuje odgovornost na županijske NZJZ, koji delegiraju odgovornost na lokalne zajednice, koji delegiraju odgovornost za provedbu Programa izabranim registriranim izvoditeljima.

Zaključak: Zbog svega navedenog, nema sumnje da trenutnu praksu suzbijanja insekata otrovima treba pod hitno prekinuti i odgovorne institucije moraju tražiti prihvatljivije načine zaštite javnog zdravlja!

 

U Pitvama 24.09.2024. Vivian Grisogono MA(Oxon)

Predsjednica Udruge Eco Hvar

Za više informacija:

Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje.

Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti.

O programu dezinsekcije.

Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home opasni otrovi DEZINSEKCIJA I TROVANJE »LIJEPE NAŠE«

Eco Environment News feeds

  • Coal use to reach new peak – and remain at near-record levels for years

    Spike in fossil fuel use a result of global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine

    The world’s coal use is expected to reach a fresh high of 8.7bn tonnes this year, and remain at near-record levels for years as a result of a global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine.

    There has been record production and trade of coal and power generation from coal since Russia’s full-scale invasion of Ukraine inflated global gas market prices, according to the International Energy Agency (IEA).

    Continue reading...

  • Pollution exposure linked to mental health hospital admissions, says study

    Researchers from St Andrews found rise in nitrogen dioxide exposure associated with higher admissions

    Exposure to air pollution is linked to an increased risk of hospital admission for mental illness, according to the most comprehensive study of its kind.

    The research, involving more than 200,000 people in Scotland, found an increase in exposure to nitrogen dioxide in particular was associated with a higher number of people being admitted to hospital for behaviour disorders and mental illnesses.

    Continue reading...

  • Pakistan and Bahamas join push for global pact to phase out fossil fuels

    Climate-vulnerable pair add weight to proposed treaty seeking transition from coal, oil and gas in equitable way

    Pakistan and the Bahamas have joined a growing bloc of climate-vulnerable countries seeking to broker a global pact to phase out fossil fuels in an equitable way, the Guardian can reveal.

    The Bahamas is the 15th nation to fully endorse the proposed fossil-fuel non-proliferation treaty, which would provide a binding global roadmap to explicitly halt expansion of coal, oil and gas in a fair way – with wealthy nations responsible for the highest emissions transitioning first and fastest.

    Continue reading...

  • ‘Ridiculous’ ban on exotic animal skins at London fashion week criticised by experts

    Trade can help protect species – and real skins are often more sustainable than synthetic alternatives, say conservationists

    Conservation experts have criticised a decision by London fashion week to ban exotic animal skins from its 2025 shows as “ridiculous”, warning that it is ill-informed and could harm the protection of many snakes, crocodiles and reptile species.

    Last month, the British Fashion Council’s deputy director for policy and engagement, David Leigh-Pemberton, told parliament that next year’s fashion shows would prohibit the use of skins from alligators, snakes and other animals. In a statement, the council said the ban was part of a wider range of standards to promote sustainable practices in the fashion industry.

    Continue reading...

  • ‘Dark day for New Zealand’: outcry as bill to fast-track controversial mining projects is approved

    Critics and opposition parties vow to oppose major projects they fear could damage the environment

    A new law that could see controversial mining and infrastructure projects fast-tracked for approval across New Zealand has sparked protests in parliament and vows from critics and opposition parties to stop proposals that they fear will wreak havoc on the environment.

    The coalition government’s Fast-Track Approvals legislation passed into law on Tuesday, despite thousands of public submissions opposing it.

    Continue reading...

  • Country diary: A handful of summer on a frosty day | Nic Wilson

    Southill, Bedfordshire: On a ringing session of seed-eating farmland birds, I see up close the subtle beauty of the yellowhammer

    We’ve just released a second blitz of tits, when we notice that the mist net along the field edge has caught a sunbeam. The cold orange light that spilt over the horizon at dawn and pooled above the fields is long gone; the teasel, knapweed and bristly oxtongue seedheads are no longer haloed with hoarfrost. Instead, they’re drawing ground-feeding birds down to forage among the wild grasses and flowers.

    The fallow fields around us are part of an ambitious project to restore ecosystems across more than 1,500 acres of the Southill Estate. The plan includes creating new ponds, allowing land to revert to native scrub, and planting woodland for coppicing. Today’s visit is one of a series of winter ringing sessions to monitor the birds flocking to the fields. I’ve tagged along with my dad (a licensed ringer) and Suzy (a trainee). Their primary aim is to record seed-eating farmland species, many of which – such as greenfinch and corn bunting – are on the UK red list. And we’re in luck. Linnets lurk in the scrub and tinklings of goldfinches pass overhead.

    Continue reading...

  • ‘If 1.5m Germans have them there must be something in it’: how balcony solar is taking off

    Balcony solar panels can save 30% on a typical household’s electricity bill and, with vertical surface area in cities larger than roof space, the appeal is clear

    They are easy to install, and knock chunks off electricity bills. It may not be Romeo and Juliet, but Spain’s balcony scene is heating up as the country embraces what has hitherto been a mainly German love affair with DIY plug-in solar panels.

    Panels have already been installed on about 1.5m German balconies, where they are so popular the term Balkonkraftwerk (balcony power plant) has been coined.

    Continue reading...

  • Can everyone eat for the planet? I shopped at Dollar Store for a week to find out

    In 2019, scientists published a climate-friendly food plan. I’ve long wondered: could it work for most Americans?

    As a fossil fuels and climate reporter, most of my journalism focuses on the need to radically overhaul the energy system. But the food sector also needs a makeover, as it creates between a quarter and a third of all greenhouse gas emissions.

    When scientists came up with a new climate-friendly food plan in 2019 and published their findings in the medical journal the Lancet, I read with interest. The guidelines called for more vegetables, legumes and whole grains, which seemed doable to me. The authors even allowed for meat and dairy consumption, albeit in small quantities. Both are major drivers of the climate crisis: the United Nations estimates that meat and dairy produce more than 11% of all global greenhouse gas emissions, and some experts put the figure at up to 19.6%.

    Continue reading...

  • Bamboo bonanza: how a village in India used its forest to go from poverty to prosperity

    Restoring age-old land rights has enabled 300 villagers to build a profitable business and halt the exodus to the city

    It’s late morning and the sound of axes clacking against wood echoes through Pachgaon’s bamboo forest in the central Indian state of Maharashtra. A huge depot, larger than a cricket stadium,is full of bamboo branches, stacked neatly by size in different sections. Nearby is a small, windowless office painted in the colours of the forest – a record-keeper of Pachgaon’s turnaround from abject poverty to relative wealth in just over a decade.

    Pachgaon’s rags-to-riches story follows the implementation of two longstanding Indian laws that restored to the local adivasi (tribal) community its traditional ownership rights over the forest, which they lost to rulers and colonisers several generations ago.

    Continue reading...

  • Can Colombia’s ‘crazy’ cattle ranchers make beef an eco-friendly choice?

    By rejecting traditional grazing and maintaining trees and wildlife habitats alongside pasture, farmers are turning their land carbon positive. But will it be enough?

    On a humid dawn in Colombia’s livestock capital, Michael Robbin rides across one of his farm’s pastures, where tall green stalks brush his horse’s belly. When he bought the land outside Montería in 2020 he divided it into 125 smaller fields. His neighbours called him crazy at first.

    “That’s not how it’s done in this area,” he acknowledges. “Everybody was looking at me like I was from outer space.”

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.