Eco Hvar

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ispravljanje loše slike o komarcima ravnopravnim pogledom na njihovo mjesto u prirodnom lancu.

komarac komarac Photo: Sondre Dahle (reproduced with permission)

O komarcima

Postoji više od 3500 vrsta komaraca te ih se svakodnevno diljem svijeta pronalazi mnogo više. Komarci (Culicidae) porodica su kukaca koja, poput muha, zbog broja svojih krila pripadaju redu dvokrilaca (Diptera). Dalje se klasificiraju u dvije glavne potporodice: Culicinae i Anophoneliea.

Komarci se iz jajašca razvijaju u crvolike ličinke koje se potom pretvaraju u kukuljice s otvrdnutom vanjskom kožom te na kraju izlaze iz njih kao potpuno formirani mužjak ili ženka komarca. Nedugo nakon izlaska, čim razviju dovoljno snage za prikladan let, komarci se pare. Nakon čega mužjaci umiru, dok se ženke prije polaganja jajašca hrane krvlju, nektarom ili biljnim sokom, ovisno o vrsti. Jajašca polažu u slatku, bočatu ili slanu vodu, bez obzira je li čista ili zagađena. Bilo koja voda stajaćica može biti dom jajašcima komaraca. To na primjer može biti prirodna lokva, kanta vode ili voda nakupljena u kolotrazima, jarcima ili čak u starim automobilskim gumama. Komarci roda Culex polažu jajašca u zbijenim skupinama, dok rod komaraca Anopheles polaže jajašca pojedinačno. Proces izleganja iz jajašca može potrajati samo nekoliko dana ili čak do nekoliko mjeseci. Ličinke koje se tada razviju uglavnom dišu na površini vode; neke se hrane blizu površine, dok druge hranu nalaze dublje. Ličinka se onda pretvara u kukuljicu, koja i dalje živi u vodi, ali se više ne hrani. Na kraju, nakon dva do sedam dana, ovisno o okolnostima, odrasli komarac izlazi iz kukuljice i poljeće u zrak. Cijeli životni ciklus traje između dva do četiri tjedna.

Koja korist od komaraca?

Komarci su na lošem glasu, no nisu svi tako grozni.

- ličinke komaraca u slatkovodnim staništima pomažu u pročišćavanju vode hraneći se detritusom: imaju sićušne četkice u ustima koje lupanjem stvaraju strujanje vode, tako si donose čestice hrane koje se zatim prenose u njihova tijela

- neke se ličinke komaraca hrane drugim insektima

- ličinke komaraca su hrana za ličinke vretenaca (nimfe) koje u svojim vodenim staništima žive između dvije i šest godina, te za to vrijeme mogu pojesti ogromne količine ličinki komaraca, ali i drugih sitnih insekata

- ličinke komaraca su izvor hrane za slatkovodne ribe kao što su pastrva, grgeč, gambuzija (Gambusia affinis i Gambusia holbrooki) i gupi ribice (Poecilia reticulata)

- killifish su male ribe koje jedu komarce u razvoju, dok su još u fazi jajašca, ličinke ili kukuljice: kada je njihov broj najveći, populacije komaraca znatno su smanjene (link na engleskom jeziku) Postoje različite vrste killifisha koje mogu živjeti u slatkoj, bočatoj i slanoj vodi.

- odrasli komarci su hrana za druge vrste životinja, posebice za šišmiše, vretence i ptice kukcojede poput pčelarica, koje imaju golem apetit za komarce.

- komarci igraju ulogu u oprašivanju: hrane se nektarom (ne samo krvlju) te tako mogu prenositi pelud s biljke na biljku, kao što je to opisano u norveškim istraživanjima; specifično je sjevernoamerička Platanthera obtusata jedna od takvih biljaka (linkovi na engleskom jeziku).

- razne uloge i aktivnosti komaraca, uključujući noćno oprašivanje, opsežno se istražuju na Institutu Smithsonian u Sjevernoj Americi (link na engleskom jeziku).

Komarci kao štetočine

Ljudi općenito ne vole, pa čak i mrze komarce, zato jer grizu. Ugrizi komaraca mogu izazivati razne reakcije od blage iritacije do jače alergijske nelagode, a u nekim slučajevima i do bolesti. Iako se procjenjuje da samo oko 3% vrsta komaraca prenosi zoonoze (bolesti opasne za ljude), zbog te se nekolicine istrebljuju svi komarci u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

U ljetopisu HZJZ-a za 2020. godinu, gdje su podaci o zaraznim bolestima prikazani pod točkom 5. 'Zarazne bolesti u Hrvatskoj', navedeno je 5 (uvoznih) slučajeva malarije; slučajeva denga groznice: 3 (uvezena); Groznice Zapadnog Nila: 0; Virusa Zika: 0. Dakle, pojavnost bolesti koje prenose komarci u Hrvatskoj je zanemariva, unatoč povećanju broja komaraca zabilježenom u preliminarnom praćenju te povećaju broja potencijalnih prijenosnika bolesti zabilježenih tijekom godina.

Vrste komaraca kao potencijalni prijenosnici bolesti koje su identificirane u Hrvatskoj prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti:  (linkovi na engleskom jeziku)

Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac): može prenositi denga groznicu, chikungunya groznicu i dirofilariozu. U Hrvatskoj se ovaj komarac prati od 2016. godine.

Aedes japonicus (japanski komarac): vjerojatno bi mogao postati prijenosnik bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, ali se ne smatra definitivnim vektorom za njezin prijenos. Praćenje 2016. i 2017. godine utvrdilo je da se širi hrvatskim područjem.

Anopheles atroparvus: može prenijeti malariju; moguće poveznice i s groznicom Zapadnog Nila. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles labranchiae: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles plumbeus: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles sacharovi: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Culex pipiens: može prenijeti groznicu Zapadnog Nila i usutski virus; možda bi mogao prenositi razne druge viruse. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Zaštita od komaraca

Napomena: ovdje navedeni prijedlozi temelje se na raznim osobnim iskustvima, našim vlastitima, ali i onima koja su drugi podijelili s nama tokom godina. Uvijek pazite da ne koristite nikakve tvari, bilo prirodne ili kemijske, na bilo koji način koji može slučajno uzrokovati štetu vama, drugima, životinjama ili prirodnom okolišu. Imajte na umu da su neka eterična ulja otrovna za kućne ljubimce. Ako ste u nedoumici, potražite stručni savjet. Ne prihvaćamo odgovornost za zlouporabu informacija koje dijelimo.

Osobna zaštita

- Mnoge namirnice stvaraju mirise u našim tijelima koje komarci navodno ne vole, uključujući češnjak, luk, ocat, čili papričice, leću, grah i rajčice, pa njihovo konzumiranje možda može pomoći otjerati komarce.

- Mnogi smatraju da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom B smanjuje učinke ugriza komaraca i možda vas doista učini manje sklonima ugrizu.

- Izbjegavajte ili barem ograničite alkohol, jer konzumiranjem alkohola naše tijelo oslobađa više ugljičnog dioksida nego što je normalno, što privlači komarce.

- Komarce privlači mliječna kiselina koja se proizvodi znojenjem, pa čak i konzumiranjem slane hrane: često se kupajte ili tuširajte ako ste skloni znojenju.

- Nosite odjeću svijetlih boja: komarce očito privlače tamnije boje.

- Ventilator možda pomogne držati komarce podalje od vas.

- Prirodni repelenti u spreju mogu se napraviti od određenih eteričnih ulja koji vam mogu pomoći u zaštiti vaše kože. Samo dodajte nekoliko kapi odabrane tvari u vodu u bočici s raspršivačem. Neka se eterična ulja mogu i pomiješati za veću učinkovitost: brojne primjere domaćih sprejeva možete pronaći na internetu ili u knjigama o ljekovitom bilju. Uvijek poslušajte savjete o mjerama opreza. Posebice testirajte na alergiju svaki novi pripravak tako da ga najprije nanesete na malo područje na koži. Nemojte nanositi kremu za sunčanje prije ili nakon prskanja kože otopinom eteričnog ulja.

- Odgovarajući mirisi koje komarci mrze uključuju ulje čajevca, ulje paprene metvice, ulje metvice, ulje lavande, ulje nima, ulje citronele, ulje tulsija (svetog bosiljka, Ocimum sanctum), ulje limunskog eukaliptusa, ulje cedrovine, ulje limunove trave, ricinusovo ulje, i ulje cimeta između ostalog.

Po kući

- Koristite mreže protiv komaraca preko prozora i iznad kreveta ako je moguće.

- Ne ostavljajte upaljena svjetla navečer u kući ako su prozori i vrata otvoreni.

- Klinčić i limun: malo limuna prerežite po pola, ubacite klinčiće u svaku polovicu i raznesite ih po kući.

- Sprejevi od eteričnog ulja mogu se nanositi po vašem domu kao i na vašu kožu.

- Sprej od češnjaka napravljen tako da se češnjevi češnjaka zdrobe i skuhaju u vodi, može se koristiti po kući, jednom kad se ohladi.

- Mješavina jabučnog octa i vještičinog lijeska (Hamamelis) u jednakim količinama može biti učinkovit sprej protiv komaraca u domu.

- Svijeće s mirisom eteričnog ulja poput citronele mogu otjerati komarce.

Izvan kuće

- Mnoge se ptice hrane komarcima i drugim kukcima, pa ako ih privučete u vrt ili na balkon mogu vam pomoći u kontroli broja komaraca.

- Nikad ne ostavljajte stajaću vodu u bilo kakvim posudama (npr. loncima, starim gumama), jer to su idealna mjesta za razmnožavanje komaraca. Posipanje taloga kave u lokve ili ustajalu vodu ubija jajašca komaraca.

- Ako ljeti koristite vanjski roštilj, zapalite na njemu grančice ružmarina ili kadulje, pomoći će vam otjerati komarce.

Ubijanje komaraca

Mjere suzbijanja komaraca su u Hrvatskoj uvedene prije nekoliko godina. Program suzbijanja insekata ispao je ništa drugo nego sustav masovnog istrebljenja insekata svih vrsta, upotrebom otrova koji su potencijalno opasni ne samo za kukce već i za životinje i ljude. Rezultat je katastrofalna kolateralna šteta. Broj komaraca je cvjetao dok su njihovi prirodni predatori desetkovani.

Programi istrebljenja pomoću kemijskih pesticida ne funkcioniraju!

Mnogi koriste kemijske insekticide u kući, ne shvaćajući potencijalne štetne učinke koje mogu imati na ljudsko zdravlje i okoliš. Moguće negativne učinke aktivnih sastojaka u mnogim proizvodima kemijskih insekticida možete provjeriti pomoću našeg referentnog popisa 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'.

'Reket' - oružje protiv komaraca

Ne preporučujemo ubijanje insekata, pogotovo ne otrovima. Međutim, ako mislite da morate, među prirodnim alternativama kemijskim insekticidima spadaju češnjak, kamfor, buhač i jabučni ocat, te elektronički uređaji za zaštitu od komaraca. Vrlo učinkovit i jednostavan način da zaustavite komarce koji iritirajuće zuje oko vas je korištenje posebnog 'reketa' koji ubija komarce koji dolaze u kontaktu sa svojom čeličnom mrežastom konstrukcijom - i ne zahtijeva nikakve posebne teniske vještine da bi obavio svoj posao!

Čelična mrežasta konstrukcija 'reketa'

Nada Kozulić: pregled problematike

O tretiranju komaraca već smo puno puta pisali na stranicama ECO HVARA, npr. u našem članku 'Prskanje otrova - za i protiv'. Iskustva ljudi s tim „beštijama“ su vrlo različita. Od toga da neki ljudi nemaju nikakvih problema, jer ih komarci zaobilaze u velikom luku, do onih drugih koji ljeti jedva preživljavaju od njih. Isto je i s prskanjima koja bi trebala eliminirati ta stvorenja iz naših života. Pojedini ljudi ne primjećuju nikakvu razliku između vremena kada se provodi prskanje i vremena koje je dosta daleko od tretmana. Njih komarci ubadaju jednako u svako doba ljeta. Pojedini ljudi se žale da imaju više poteškoća s dnevnim, tzv tigrastim komarcima, a neki ih imaju i s dnevnim i noćnim – domaćim komarcima. Žale se da ih komarci ubodu i više desetaka puta tijekom samo jedne noći, usprkos tretiranju komaraca.

To je ljudski aspekt, ali ljudi nisu jedini dio prirode, jer komarci su dio prehrambenog lanca brojnim stvorenjima u prirodi. A tretiranje komaraca sredstvima koja su sada kod nas u primjeni, utječe ne samo na ljude nego i na brojne druge vrste, kao što su pčele i drugi oprašivači, ptice, mačke, psi. Istraživanja o učincima prskanja na otoku nema, čak ni ozbiljnijeg monitoringa, a što je odlučujuće za odluku kako i čime provoditi tretiranja. Monitoring je inače obvezan prema postojećim propisima.

Ekološki način za riješiti komarce

Proći će još dosta vremena i rasprava kako se boriti protiv komaraca. No oni koji danonoćno trpe ubode tih sitnih stvorenja nemaju puno koristi od tih rasprava, pa ni od prskanja. Oni trebaju pomoć danas, noćas, ne za pet ili deset godina. Jedna od mogućnosti za ljubitelje ekoloških alternativa je eterično ulje LIMUNSKE TRAVE. Postavite vatu natopljenu s nekoliko kapi tog ulja blizu prozora i kreveta. Limunska trava ima prijatan miris nama ljudima, ali ga komarci ne vole. Odletjet će negdje drugdje gdje nema tog mirisa.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić i dr.

NAPOMENA: Puno hvala Sondreu Dahleu, višem inženjeru na Norveškom institutu za istraživanje prirode što je dopustio korištenje njegovu fotografiju komarca. O njegovim istraživanjima možete pročitati u ovom intervjuu (na engleskom jeziku)

Više u ovoj kategoriji: « Go Hvar Go - ORGANIC Eko-friendly smještaj na Hvaru! »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Priroda zna bolje! Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Eco Environment News feeds

  • UK to ban bee-killing pesticides but highly toxic type could still be allowed

    Ministers set out plans for outlawing neonicotinoids but considering application by farmers to use Cruiser SB

    Bee-killing pesticides are to be banned by the UK government, as ministers set out plans to outlaw the use of neonicotinoids.

    However, the highly toxic neonicotinoid Cruiser SB could be allowed for use next year, as ministers are considering applications from the National Farmers’ Union and British Sugar.

    Continue reading...

  • ‘You won’t find the real criminals here’: a Just Stop Oil activist in jail at Christmas

    Protester Anna Holland says their shock at being behind bars was quickly followed by a stronger feeling of power

    Anna Holland, 22, was one of two young peoplefrom Just Stop Oil who threw tomato soup overa sunflowers painting by Vincentvan Gogh – one of thehighest-profile climate protests of recent years. The painting was not damaged, although there was damage to the frame.Holland was sentenced to 20 months in prison.They sent this letter to the Guardian abouttheir experiencebehind bars.

    It was a shock at first that the judge had gone to the extreme of our sentence. The first few days and nights in prison were hard but also such an education. So many of the women I have met here are in prison because they were not properly protected by the state, so they have taken me under their wing. I have been looked after, taught the ways of prison, not by the staff but by the other prisoners. It is like nothing I had expected and it is completely overwhelming – but also surprising how quickly I found myself falling into the daily routine.

    Continue reading...

  • Ash dieback experts identify shoots of hope for Britain’s threatened trees

    As the deadly fungal disease tightens its grip, scientific efforts to protect ash trees are advancing

    The UK is home to more than 100m mature ash trees, and every spring tells the same grim story: leaves emerge, wither and drop within weeks, as ash dieback disease tightens its grip.

    Millions stand dead in woodlands and hedgerows across the British Isles, with an estimated 2bn seedlings and saplings at risk. Many experts have long feared the future of this cherished, ecologically important native tree hangs in the balance.

    Continue reading...

  • CO2 emissions from new North Sea drilling sites would match 30 years’ worth from UK households

    New research comes as dozens of small potential fields have received some form of license from the government

    Potential new North Sea oil and gas fields with early stage licences from the UK would emit as much carbon dioxide as British households produce in three decades.

    The finding has led to calls to the government to reject demands from fossil fuel producers for the final permits needed to allow their operations to go ahead.

    Continue reading...

  • Blob-headed fish and amphibious mouse among 27 new species found in ‘thrilling’ Peru expedition

    Scientists surprised to find so many animals unknown to science in Alto Mayo, a well-populated region

    Researchers in the Alto Mayo region of north-west Peru have discovered 27 species that are new to science, including a rare amphibious mouse, a tree-climbing salamander and an unusual “blob-headed fish”. The 38-day survey recorded more than 2,000 species of wildlife and plants.

    The findings are particularly surprising given the region’s high human population density, with significant pressures including deforestation and agriculture.

    Continue reading...

  • Country diary: This ‘unprofitable land’ could hardly be richer | Phil Gates

    Teesdale, North Pennines: In this stretch between farmland and riverbank, the plant life is thick, and harbouring legions of insects and larvae

    The poet Molly Holden celebrated edgelands like this footpath, where the passage of the plough never quite reaches. “The pieces of unprofitable land,” she wrote, “are what I like best.” The narrow path, between steep riverbank and farmland, links uncultivated triangular corners of the field, each headland bordered by the sweeping arc of waterlogged tractor ruts and hedges. They’re refuges for mugwort, docks, goosegrass and brome grass, now withered, weatherbeaten and run to seed, providing food for birds and replenishing the soil seed bank for the future. These are Holden’s “memories of former wilds”, the frontline in the annual tussle between arable and nature.

    In winter the frontier, tilled and seeded, moves close to the edge of the path; any closer and the tractor might topple down a gully. Within weeks a counteroffensive begins, as red dead-nettle and speedwell seedlings appear among regimented rows of sprouted wheat. Come spring, the wild bridgehead advances further into arable territory. By next summer this path will be bordered with wild flowers, concealing runs of field mice that pilfer ripening grain.

    Continue reading...

  • Sheep farmers are helping save Tasmania’s native grasslands: ‘We’re better off working together’

    Critically endangered grasslands in Tasmania’s Midlands were being destroyed by agriculture, but an innovative partnership has protected the remaining ecosystem – and local farmers’ profits

    When Tasmania’s lowland native grasslands were first recommended for national listing as a critically endangered ecosystem in 2007, mistrust between farmers and conservationists was high.

    “We walked out of a stakeholder meeting in the Ross pub,” says Simon Foster, whose family have been farming on the Midlands since 1823.

    Sign up to receive Guardian Australia’s fortnightly Rural Network email newsletter

    Continue reading...

  • ‘I didn’t realize the role rice played’: the ingenious crop cultivation of the Gullah Geechee people

    Researchers in North Carolina used underwater sonar to map a system created by enslaved people centuries ago

    As a former deputy state underwater archaeologist, Mark Wilde-Ramsing can’t help but look down. While rowing around North Carolina’s Eagles Island, at the tip of the Gullah Geechee corridor, he noticed signs of human-made structures, visible at low tide. Though he’d retired, he was still active in the field and knew his former agency hadn’t recorded the structures – which meant he had come across something previously undocumented. The next step was figuring out exactly what he’d found.

    Wilde-Ramsing knew the area had once been full of rice fields. His neighbor, Joni “Osku” Backstrom, was an assistant professor in the department of environmental sciences at the University of North Carolina-Wilmington whose specialty was shallow-water sonar, and he had the skills and technology to explore the area. Using a sonar device, the duo detected 45 wooden structures in the river, and the remote sensing tool allowed Backstrom and Wilde-Ramsing to acoustically map the canal beds.

    Continue reading...

  • ‘We’re still in survival mode’: anger persists in Valencia weeks after floods

    Wreckage from Spain’s worst natural disaster this century may have been cleared but life for many remains in disarray

    The warm Valencia air, still thick with dust and carrying a residual note of mud and damp concrete, begins to reek on the approach to the roadside dump where diggers toil, gulls scavenge and the detritus of countless everyday lives rises in mounds.

    Almost two months on, the legacy of the worst natural disaster to hit Spain this century is equally evident in the oranges rotting on the trees, in the tens of thousands of cars stacked in makeshift graveyards, and in the fatigue of all those who still queue daily for food, nappies and toilet roll.

    Continue reading...

  • Don’t be a beach bum: how to reduce your environmental footprint in the sand

    Here are the simplest ways to have a sustainable summer holiday

    With Australia’s love of an annual beach holiday comes a revolving door of new “must have” gear: sunshades, blow-up toys, fold-out chairs and endless gadgets to keep us entertained.

    But how much of it do we really need, and what are the simplest ways to reduce your environmental footprint in the sand?

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.