Hvarske orhideje - mamac za turiste!

Objavljeno u Okoliš

2015.godiner, nizozemac i ljubitelj orhideja Frank Verhart je posjetio Hvar i Brač da bi bilježio orhideje na tim otocima. Ovaj tekst od novinara Mirka Crnčevića je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 25/04/2015., i reproduciran ovdje uz dozovlu.

Frank Verhart nađe skromnu orhideju na Hvaru. Foto: Vivian Grisogono

Prve turističke laste su već na Hvaru, a mnogi naši gosti su ujedno ljubitelji prirode, pa ih vrlo često viđamo i na proplancima dalje od mora. Jedan od njih, uistinu poseban, je i Nizozemac Frank Verhart (36), koji je studirao šumarstvo i upravljanje prirodom na Larenstein fakultetu pokraj Arnhema. Riječ je o botaničaru, koji je 11 godina radio u graditeljstvu, međutim, tri zadnje sezone bio je uposlen na istraživanju zaštićenih biljaka na rubovima autocesta u svojoj zemlji. Ljubav prema orhidejama naslijedio je od ranog djetinjstva i upravo ga ona dovela na naš najsunčaniji škoj.

Ophrys incubacea. Foto: Frank Verhart

Lani sam boravio u Sjevernoj Dalmaciji, išao sam pješice od Zadra, preko Ugljana, Pašmana, Vodica i Biograda sve do Klisa tražeći orhideje. Bilježio sam zatečeno stanje i dodao ga u 'Flora Croatica Database'. Ove godine sam na Hvaru zahvaljujući Udruzi »Eko Hvar« i njenoj predsjednici Vivian Grisogono, a posjetit ću i susjedni Brač. Moram reći da sam naprosto iznenađen brojnošću orhideja na Otoku sunca, ima ih posvuda, čak u blizini sela i cesta, a jedna od meni najljepših je Ophrys bertolonii – kaže ovaj simpatični stručnjak.

Orchis quadripunctata. Foto: Frank Verhart

Do sada je u tjedan dana prošao oko 137 lokacija od Staroga Grada - Farosa do Zastražišća. Dnevno je pješačio otprilike po 12 km i naravno sve bilježio u svoju mapu.

Ophrys bertolonii. Foto: Frank Verhart

I građevinski otpad škodi biljkama

Orhideje vole svijetlo, pa su stoga uvjeti za te biljke na Hvaru uglavnom dobri, međutim, ljudske aktivnosti imaju veliki utjecaj na orhideje: dobro sačuvana polja, pogotovo maslinici, pogoduju velikom bogatstvu orhideja. S druge strane umjetna gnojiva i herbicidi uništavaju staništa tih osjetljivih biljaka. Smeće kao što je građevinski otpad također zagađuje tlo raznim kemikalijama. Orhideje su zaštićene i u Hrvatskoj, njih se ne smije brati, iskopavati ili uništavati. U svijetu postoje brojna društva zainteresirana za divlje orhideje i ona očekuju da se svugdje poštuje prirodno bogatsvo i čuva čisti okoliš, bez zagađenja i smeća « - poručio je Frank Verhart.

Divlji deponij, neprijatelj orhideja. Foto: Vivian Grisogono

Pronašao je ukupno 16 premda pretpostavlja da škoju postoji između 25 i 30 vrsta orhideja. Zato prof. dr. sc. Toni Nikolić s PMF-a u Zagrebu i kaže '...Kolega Verhart je po svemu sudeći dobar orhidolog. Dao je vrlo zanimljive priloge o nalazima pojedinih svojta za FCD... Svaki botanički terenski rad je koristan, a Frank je jedan od desetaka domaćih i stranih botaničara koji gotovo tijekom cijele godine rade po Hrvatskoj. Njegov posjet Hvaru je zaista vrijedan.'

Ophrys sicula. Foto: Frank Verhart

A Franku su ljubav prema ovom cvijetu usadili otac i stric, još kao dijete su ga vodili u vrt orhideja u Valkenburgu. Kasnije je zbog istog razloga boravio u Njemačkoj i Francuskoj, a od 18 godine života počeo je sam putovati.

Orchis tridentata. Foto: Frank Verhart

Primjerice posjetio je Poljsku, Belgiju, pa i grčke otoke Cretu i Rhodos, tražeći orhideje uglavnom pješice. Agencija za upravljanje cestama, rudarske i građevinske tvrtke u njegovoj Nizozemskoj imaju zakonsku obvezu poštivati zaštićene biljke (120 vrsta) i staništa životinja. U tom pogledu svake godine se provodi monitoring, a rezultati bilježe u službenoj državnoj bazi, pa bi bilo korisno da se to radi i u Lijepoj Našoj.

© Mirko Crnčević / Slobodna Dalmacija

Frank Verhart na Braču. Foto: Vivian Grisogono
Nalazite se ovdje: Home Novosti iz prirode Okoliš Hvarske orhideje - mamac za turiste!

Eco Environment News feeds

Novosti: Cybermed.hr

  • Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

  • Crijevni mikrobiom - bilijuni bakterija i drugih mikroba koji nastanjuju gastrointestinalni trakt - pokreće proces ključan za zaštitu debelog crijeva od ozljeda tkiva, pokazuje nova studija. Smatra se, da ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje kako se može razviti širok raspon crijevnih poremećaja. Naime, ovo istraživanje otvara vrata tretmanima koji se usredotočuju na obnavljanje ključnih molekularnih signala u osjetljivim dijelovima debelog crijeva.

  • Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

  • Vrsta crijevnih bakterija znana kao Roseburia inulinivorans specifično je povezana s ljudskom mišićnom snagom i poboljšanim mišićnim performansama kod miševa, otkriva nedavno objavljeno istraživanje. Naime, pokazalo se, da R. inulinivorans mijenja određene metaboličke procese u mišićima i pretvara mišićna vlakna u brzotrzajuća (tip II) - dizajnirana za kratke intenzivne pokrete, poput sprinta i dizanja utega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen