Redovna Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2014.god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 2. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 19.lipnja 2015. godine u 18 i 45 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 2. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi,  životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 19. lipnja 2015. godine u 18 i 45 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica udruge, Nada Kozulić, Danijela Lučić,  

Debora Bunčuga,  Marija Bunčuga, Jasenka Splivalo I Frank John Dubokovich

Otsutni članovi i simpatizeri koji su ispričali svoj nedolazak: Miranda Bradbury Miličević, Liljana Caratan Lukšić, Katija Barbić, Meri Belić, Marija Mišković, Keti Franičević, Katia Zaninović Dawnay

Započeto u 18 i 45 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara
  2. Izvješće o radu Udruge za 2014. godinu
  3. Usvajanje financiskog izvješča za 2014. godinu
  4. Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Udruge
  5. Izvješće o provedbi projekta „Azila za životinje“
  6. Izvješće o Projektu edukacije djece o zbrinjavanju otpada

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuju 7 članova od 9  i da Skupština ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka. Konstatira se da je broj članova Udruge povećan tako da Udruga sada broji ukupno devet članova.

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić

Ad 2) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2014. godini. Ujedno je upoznala članice i sa svim aktivnostima koje su poduzimane i tijekom ove godine.

Udrzga se tijekom prošle godine bavila sljedečim aktivnostima:

Aktivnosti putem Interneta

Eco Hvar je kontinuirano tijekom godine na svojoj web stranici objavljivao članke o dobrobiti životinja, zaštiti okoliša i zdravlju kao i informacije o važnim događajima. Stranica je zabilježila više od 30 tisuća posjeta, a pojedini su članci imali više od deset tisuća posjeta. Facebook stranica također je gotovo dnevno ažurirana poveznicama s novim stvarima interesantnim za aktivnost Udruge.

Upiti za pomoć

Udruga je odgovorila na brojne upite u vezi brige za životinje, uključujući čak i upitu o jednoj ozlijeđenoj ptici, iz Starog Grada. Primili smo i upit is Zoo Splita koji je teražio pomoć sa novi smještaj jedne vidre, obzirom na činjenicu da je taj vrt u postupku zatvaranja. Bilo je nekoliko upita za smještaj napuštenih mačaka, uglavnom s Hvara, a jedan je bio i iz Brela. Bilo je i nekoliko upita za preuzimanje nekoliko napuštenih pasa. Imali smo i upit ljutitih susjeda u vezi laveša pasa i buke koju su stvarali kuja i njenih 6 psića., također iz Starog Grada. Predložili smo im način kako pomoći psima, na žalost svi su kasnije bili otrovani. U datim mogućnostima ponudili smo im moguće rješenje problema, jer praktično ne možemo pomoći i udomiti neželjene psiće sve dok sklonište na otoku neće biti osnovano i u funkciji.

Pritužbe zbog prskanja herbicidima na javnim površinama

U ožujku 2014. godine Eco Hvar pritužio se naćelniku Općine Jelsa povodom prskanja puteva u jelšanskom parku herbicidom Ouragan na bazi glifosata. Naveli smo da je prskanje herbicidima po javnim površinama zabranjeno prema odluci lokalnog Vijeća donesenoj prije nekoliko godine. Pismo Eco Hvara kasnije je raspravljeno na Odboru za ekologiju dana 9. travnja 2014. Predsjednica Udruge gđa Vivian Grisogono bila je prisutna tom sastanku. U prošlom sazivu bila je i člsnica Odbora obzirom da smo jedina Udruga koje se bavi zaštitom okoliša. U sadašnjem odboru nije uključena u rad, a na sastanku se uvjerila u promjenu nekih stajališta pa tako jedan od ćlanova navodi da  „budućnost čovječanstva ovisi o herbicidima“ (eufemistički nazvanim „zaštita bilja“ ). Diskusija na Odboru nije urodila nikakvim pozitivnim zaključkom. Ipak Eco Hvar primio je odgovor da se takav incident neće ponoviti. Ali nije sigurno i nema nikakvog osiguranja da tvrtka koja obavlja prskanje neće upotrijebiti herbicide koje još ima na zalihi i ponovno poprskati javne površine u Parku gdje se dnevno igraju brojna djeca.

Pritužba u vezi javno objavljenih informacija o prskanju potencijalno opasnim insekticidima po ulicama

U ožujku 2014. godine Eco Hvar je izmjenio nekoliko e-mailova s Općinskim Vijećem u vezi prskanja javnih mjesta otrovima protiv insekata, naročito komaraca. Eco Hvar izrazio je zabrinutost zbog opasnih sastojaka koji se upotrebljavaju i na nedostatak javnih obavijesti kada i gdje će se provesti prskanje. Politika Vijeća u vezi prskanja protiv insekata, izgleda, nije se promijenila.

Izvještaj o zagađenju mora

U travnju 2014. Eco Hvar je primjetio blizu Vrboske brod s kojeg je strugana stara boja koja je padala u more. Predstavnici lokalnih vlasti naveli su da nisu nadležni za takva zagađenja mora i da se obratimo inspektoratu u Splitu. Dobili smo i informaciju da je to uobičajena praksa u svim marinama. Poslali smo upit o tome tko je nadležan za zaštitu okoliša u marinama, te o praksi postupanja kao i o načinu kako se štiti more od zagađenja u brodogradilištima. Primi smo kratki odgovor iz Splita sa savjetom da se obratimo Ministarstvu zaštite okoliša u Zagrebu, što smo i učinili. To je rezultiralo telefonskim pozivom službene osobe iz Rijeke koja nas je izvjestila da su propisi o zaštiti mora u marinama na snazi, ali da nitko ne pokreće ništa u vezi toga. Iako su imali nekoliko upita u vezi toga ali ni jedan u pisanom obliku.

Pritužba zbog grafita

U listopadu 2014. godine izvjestili smo o uvredljivim grafitima na javnom mjestu. Bili smo vrlo zadovoljni jer su isti uklonjeni vrlo brzo.

Sklonište za životinje      

Tijekom 2014. godine nastavili smo poslove u vezi realizacije projekta skloništa za životinje. Vlasnica zemljišta na kojem će biti smješteno sklonište u postupku je sređivanja vlasništva u zemljišnim knjigama.

Podrška radu Udruge

Nekoloko osoba dodalo je svoje ime na popis potencijalnih pomagača i podupiratelja tijekom prošle godine. Eco Hvar nema samo formalne članove, a nema ni obavezne članarine. Svi koji potpomažu rad Udruge na bilo koji način, su na mailing listi te ih redovno izvještavamo o svim aktivnostima, člancima ili događajima od interesa za djelatnost Udruge.

Nakon kraće rasprave Skupština donosi

Odluku

Usvaja se Izvješče o radu Udruge ECO HVAR za 2014. godinu.

Ad 3) Tijekom 2014. godine Udruga je primila donacije u iznosu od 10.814,00 kn a od tih sredstava potrošila je u vezi podmirenje troškova u vezi rada Udruge ukupno 1.013,00 kn tako da je stanje na računu na dan 31. 12. 2014. Iznosilo 9.801,00 kn.

Financijska dokumentacija, Bilanca neprofitne organizacije i Izvještaj o prihodim i rashodima neprofitnih organizacija za rasdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2014, prilaže se ovom zapisniku u pisanom obliku.

Nakon podnošenje izvješća Skupština donosi

Odluku

Prihvaća sa financijsko Izvješće Udruge ECO HVAR za 2104. Godinu.

Ad 4) Članica Upravnog odbora Nada Kozulić navodi da je prošle godine 1. listopada stupio na snagu novi Zakon o udrugama i da su sve udruge obvezne uskladiti svoje akte s navedenim zakonom najkasnije do 30. rujna ove godine. Izlaže prijedlog Izmjena i dopuna Statuta Udruge Eco Hvara.

Nakon togkupština donosi

Odluku

Prihvaćaju se izmjene i dopune Statuta u sljedećem tekstu:

Na temelju članka 13. stavak 2. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 74/14) i članka 17. stavak 2. Statuta Udruge ECO HVAR iz Jelse, Skupština Udruge na sjednici održanoj  dana 19. lipnja 2015. godine u Jelsi, usvojila je sljedeće

IZMJENE I DOPUNE

STATUTA

ECO HVAR UDRUGE za dobrobit ljudi, životinja

 i okoliša otoka Hvara iz Jelse

Članak 1.

Članak 1. st.1. mijenja se i glasi:

„Ovim Statom utvrđuju se osnivanje udruge, pravni položaj, djelovanje i ciljevi Udruge, registracija, financiranje, imovina, prava i odgovornost članova Udruge, statusna pitanja i njihove promjene, nadzor i prestanak postojanja Udruge.“ 

Članak 2.

Članak 6. st.1. mijenja se i glasi:

„Udruga ima svojstvo pravne osobe koju stječe danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske.“

Članak 3.

U članku 8. Dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

„ Područje djelovanja Udruge je zaštita okoliša i prirode, održivi razvoj i briga o dobrobiti životinja.“

Članak 4.

U članku 12. Stavak 2. prva alineja mijenja se i glasi:

„ Članovi imaju dužnosti i odgovornosti:“

Članak 5.

Iza članka 9. dodaje se novi članak koji glasi:

„Članak 9a.

Udruga vodi popis članova u elektroničkom obliku. Popis sadrži sljedeće podatke:

-       Ime i prezime ili naziv pravne osobe

-       Osobni identifikacijski broj (OIB)

-       Datum rođenja

-       Datum pristupanja Udruzi

-       Vrsta članstva

-       Datum prestanka članstva u Udruzi.

Popis članova javno se objavljuje na web stranici Udruge. Tako javno objavljen  popis članova sadrži samo ime i prezime člana Udruge odnosno naziv pravne osobe i vrstu članstva.

Svaki član Udruge ili nadležno tijelo državne uprave ili lokalne samouprave imaju pravo dobiti na uvid cjelokupan popis članstva Udruge sa svim upisanim podacima, u svako vrijeme.“

Članak 6.

U članku 15. stavak 4. mijenje se i glasi:

„Redovnu ili izvanrednu Skupštinu saziva Predsjednik ili tajnik u dogovoru s predsjednikom Udruge. U odluci o sazivanju skupštine utvrđuje se dnevni red sjednice, datum, vrijeme i mjesto održavanja sjednice. Iste osobe su ovlaštene sazvati izbornu skupštinu i u slučaju da je navedenim osobama istekao mandat na koji su izabrane.“

Članak 7.

U članku 29. stavak 3. mijenja se i glasi:

„U slučaju prestanka Udruge Skupština donosi odluku o imovini. Skupština može odlučiti prenijeti imovinu Udruge drugoj udruzi koja se bavi istim ili sličnim djelatnostima kao i Udruga koja prestaje s radom ili ih prenijeti na zajednicu lokalne smouprave. Imovina se ne može prenijeti na osnivače ili članove Udruge.

U slučaju likvidacije Udruge likvidator će biti predsjednik Udruge. Skupština može odlučiti da poslove likvidatora povjeri odvjetniku ili knjigovođi koji vodi poslovne knjige Udruge.

Članak 8.

Članak 30. mijenja se i glasi:

„Statut i njegove izmjene i dopune stupaju na snagu i primjenjuju se od dana upisa u Registar udruga Republike Hrvatske.“

Broj:_________________

Jelsa,  19. lipanj 2015. godine

UDRUGA ECO HVAR

Jelsa

Predsjednica:

     ______________________

Vivian Grisogono

Ad 5)  Predsjednica izvještava članove Udruge o tome dokle se došlo u realizaciji projekta azila za životinje. Obzirom da na realizaciji projekta radimo sami i uz pomoć podupiratelja Udruge nije za očekivati realizaciju u kratkom roku. Ali polako stvaraju se konture,  znamo gdje će sklonište biti, radi se na izradi građevinskog projekta.

Nakon toga Skupština donosi   

Zaključak

Prima se na znanje informacija o realizaciji projekta osnivanja skloništa za životinje na Hvaru.

Ad 6) Gđa Nada Kozulić upoznala je članove Udruge sa ponudom društva „JELKOM“ d.o.o. da ponudimo projekt u vezi edukacije o pravinom postupanju i zbrinjavanju otpada a oni će nam pomoći da dobijemo financijska sredstva od Fonda za zaštitu okoliša. Upoznala je članove Udruge s prijdlogom projekta. Pisani dokument prilaže se Zapisniku Skupštine.

Nakon diskusije Skupština donosi sljedeću

Odluku

Prihvaća se predloženi Projekt o edukaciji djece i mladih o dobrim praksama zbrinjavanja otpada.

Ad 7) Nitko od članova nije imao ništa za dodati i Predsjednica je zaključila Skupštinu u 19.45.

Zapisničar: Predsjednica Udruge:

---------------------------- ---------------------------------

Nada Kozulić      Vivian  Grisogono

  

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2014.god.

Eco Environment News feeds

  • Numbers of red and grey squirrels rising, survey finds, but more greys are present in last remaining red strongholds

    Campaigners are concerned about the rising presence of grey squirrels in England’s last remaining strongholds of reds.

    An annual distribution survey of about 250 sites in woodlands and gardens across northern England shows that occupancy figures for red and grey squirrels are increasing – but they are rising more steeply for greys.

    Continue reading...

  • Exclusive: Campaigners say company’s apparent abandoning of 2030 pledge is a ‘masterclass in greenwashing’

    Coca-Cola has been accused of quietly abandoning a pledge to achieve a 25% reusable packaging target by 2030 in what campaigners call a “masterclass in greenwashing”.

    The company has been previously found by researchers to be among the world’s most polluting brands when it comes to plastic waste.

    Continue reading...

  • As ICJ hears landmark climate case, Grenada’s PM says vulnerable nations expect a long, hard fight for aid

    It’s a macabre picture: tombs, headstones and wreaths, lovingly selected by family members, floating into the oblivion of the ocean, and with them the remains of loved ones uprooted from their final resting place. Some are dragged back to land, washed up on beaches on the Grenadian island of Carriacou, transforming the beautiful Caribbean shoreline into a chaotic graveyard.

    This disturbing reality, says Grenada’s prime minister, Dickon Mitchell, is a poignant example of the gravity of the climate crisis and its impact on his country.

    Continue reading...

  • Recordings by biologist Heike Vester reveal how oil and gas exploration as well as cruises, fishing boats and even whale-watchers are adding to the din underwater

    From the moment that the biologist Dr Heike Vester presses play, the sound of the static of the fjord fills the room. First comes the constant, steady rumbling of a boat engine. Then, every eight seconds, like a foreboding bass drum, comes the explosion of seismic airguns – extremely loud blasts used in oil and gas exploration that can travel vast distances underwater.

    And finally, dancing above it all – and at times drowned out by it – are the soaring vocalisations of whales.

    Heike Vester at home in Bodø, Norway. Her love of whales comes partly from her interest in matrilineal societies. Photograph: Marthe Mølstre/The Guardian

    Continue reading...

  • Vanuatu envoy makes claim as hearing gets under way at international court of justice in The Hague

    A handful of countries should be held legally responsible for the ongoing impacts of climate change, representatives of vulnerable states have told judges at the international court of justice (ICJ).

    During a hearing at the Peace Palace in The Hague, which began on Monday, Ralph Regenvanu, Vanuatu’s special envoy for climate change and environment, said responsibility for the climate crisis lay squarely with “a handful of readily identifiable states” that had produced the vast majority of greenhouse gas emissions but stood to lose the least from the impacts.

    Continue reading...

  • Goyt Valley, Derbyshire: Thriving in among the oak and chestnut, this wych elm is green-furred and almost animate, bulked up in its winter overcoat

    Despite the many obituaries for British elms, their death has been greatly exaggerated, as Mark Twain might have said. North Derbyshire is full of them, despite elm disease. There are superb centurion elms in Buxton’s town centre, but my favourite is here on the path to Errwood Hall.

    I confess that I’ve walked past it many times over the last half-century and hadn’t previously noticed it. That inattention speaks of the tree’s deepest and – if it’s not too contradictory – grandest quality: its ability to stand to one side, to live unseen in full view, to flourish outside our ken. It is all the more magnificent for living so truly unto itself.

    Continue reading...

  • Scientists have various theories about resurgence of once scarce plant popular at Christmas in Victorian era

    Now that deciduous trees have lost their leaves the colonies of mistletoe Viscum album that have been spreading across the country are more obvious. A species that was rare outside the south-east Midlands is now quite common in many areas where it is seen growing mostly on apple, lime, poplar and hawthorn trees.

    The Victorian demand for mistletoe was once so great that the British crop from apple orchards was insufficient and hundreds of tonnes had to be imported from France. Every home had to have a sprig at Christmas as an excuse for a clandestine kiss.

    Continue reading...

  • The sprawling Florida mansion sits in one of the most vulnerable places in the US to climate-driven disasters

    A sprawling Florida mansion set beside a powdery white sand beach overlooking the azure Gulf of Mexico is currently the most expensive property listed for sale in the United States, yours for a mere $295m.

    It is also in one of the most vulnerable places in the country to climate-driven disasters, and faces an almost inevitable flooding event in the coming years.

    Continue reading...

  • Campaigners fear ruling on the toxic Matanza-Riachuelo basin will worsen the region’s many health crises and sends the message that environmental damage is not a priority

    Two decades ago, the waters in Argentina’s basin flowed over abandoned shipwrecks and rusting cars. Animal residue from abattoirs bled into its rivers, along with household waste and toxins from factories, including arsenic, lead and cadmium.

    Today, those living along the riverbanks, which snake around Buenos Aires’ southern edge and by the tourist district of La Boca, continue to complain of skin rashes, headaches, breathing problems and vomiting. They say their animals die inexplicably.

    Continue reading...

  • An ambitious multi-part project will transform seven miles of seabed into an artistic destination with a cautionary message

    Over the next few years, coastal waters just off of Miami Beach will be transformed by The ReefLine, an ambitious new project that aims to occupy seven miles of seabed within shouting distance of the sands. The ReefLine aims to one day create an enormous, art-studded underwater playland, including a sculpture park, snorkel trail and hybrid reef.

    One of the first pieces of this project, Miami Reef Star – a gigantic 90ft star that will eventually be visible to landing aircraft descending over the waters – will be on exhibition during Art Basel Miami Beach. Set up in prototype on Miami Beach itself, it will be a part of Star Compass, a series of three large-scale installations curated by Ximena Caminos and Dodie Kazanjian. In addition to Reef Star, Star Compass will also include The Great Elephant Migration, a work consisting of 100 life-sized sculptures of elephants, and Voile/Toile – Toile/Voile by French conceptual artist Daniel Buren, which will stage an enormous sailboat race.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.