Eco Hvar

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Eco Hvar se obratio pismom uz materijal u vezi dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD-a) Ministru zdravstva, te državnim i lokalnim institucijama koje su nadležne za ekološka i zdravstvena pitanja, jer smo mišljenja da se obvezna DDD ne provodi na odgovarajući način, niti se radi sredstvima koja su neškodljiva za ljude, životinje, i druge korisne insekte (npr. pčele).

Dezinsekcija: kampanja za promjenu

NAŠE PISMO MINISTRU ZDRAVSTVA, 23.08.2017.

U Pitvama 23.08.2017.

Ministar prof.dr.sc.Milan Kujundžić, dr.med.primarius, FEBGH
Ministarstvo zdravstva
Trg Svetog Marka 2
10000 Zagreb
Hrvatska

Poštovani!

Predmet: Dezinsekcija

Eco Hvar kao Udruga građana već nekoliko godina prati način provođenja DDD-a, koja je prema propisima obvezatna.

Postavlja se pitanje da li treba provoditi akcija uništavanja insekata iz razloga spriječavanja bolesti kao što su Denga i Zapadnonilska groznica, kad su se te bolesti jako rijetko pojavile u Dalmaciji.

Nadalje, prikupljamo informacije o DDD unatrag nekoliko godina (do kojih možemo doći) i mišljenja smo da se ta obveza ne provodi na odgovaraujući i transparentan način, ni na Hvaru, ni na drugim djelovima Hrvatske. Način nije primjeren za ljude, okoliš, životinje i druge korisne kukce (npr. pčele). Poglavito se to odnosi na sredstva koja upotrebljavaju ovlaštene organizacije.

U prilogu Vam dostavljamo rezultate do kojih smo došli, kao i izvore kojima smo se služili.

Dostavljamo ovo pismo i priloge ne samo adresiranim institucijama nego široj javnosti, putem sredstava javnog informiranja te udrugama civilnog društva.

S poštovanjem,

Predsjednica Udruge Eco Hvar
Vivian Grisogono MA(Oxon)

Ovo pismo uz priložen materijal je dostavljeno u pismenom i elektroničkom obliku.

c.o.

- Ministar Dr.sc.Tomislav Ćorić, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.
- Ministar Tomislav Tolušić, Ministarstvo poljoprivrede.
- Mr. sc. Jasna Ninčević, dr. med., spec. epidemiologije, Ravnateljica
Zavod za javno zdravstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
- Hrvatski Zavod za javno zdravstvo, Služba za zdravstvenu ekologiju.
- Ravnateljica Dr.sc.Ivana Gudelj, Državni zavod za zaštitu prirode.
- Župan Blaženko Boban, Splitsko-dalmatinska županija.
- Načelnici Otoka Hvara.

NEKOLIKO REAKCIJA

Email, Jelsa 25.08.2017.

..čestitam vam na trudu i brizi za zdravlje ljudi i životinja te edukaciji nas građana i institucija jer velika većina građana (rekao bih svi izuzev pojedinaca koji se mogu nabrojati na prste jedne ruke) nije svjesna opasnosti kojima se sustavno truje okoliš. Onda se na kraju pitamo “otkud toliko karcinoma na prelijepom, industrijski nezagađenom otoku, gdje se ljudi hrane ribom i plodovima iz svoga vrta?”

Pa potpuno je jasno iz vaših tekstova da ovakvo nekontrolirano i rekao bih divljačko i neodgovorno ponašanje firmi koje su registrirane za suzbijanje nepoželjnih insekata (komaraca i muha) koje naručuju i plaćaju jedinice lokalne uprave i samouprave (nesvjesne katastrofalnih posljedica) kao i needuciranost stanovništva o upotrebi i opasnosti sredstava koje koriste u svojim poljima i vrtovima, za posljedicu imaju veliki broj karcinoma (i raznih drugih bolesti).

U jednom istraživanju od prije nekoliko godina, sjećam se da je otok Hvar bio pri samom vrhu (ako ne i vodeći) u broju karcinoma u odnosu na broj stanovnika.

Nadam se da će ovaj tekst (sa vrijednim privicima) koji ste uputili na prave lokacije imati učinak na institucije koje su dužne brinuti o zdravlju ljudi, životinja i općenito okoliša.

Velika vam hvala na ovom vašem zalaganju,.. 25. 08. 2017 Jelsa

Email, Jelsa 26.08.2017.

U potpunosti podržavam Vašu plemenitu inicijativu. Za bilo kakvu pomoć, pa i materijalnu uvijek sam na raspolaganju. 26. 08. 2017. Jelsa

Mail, Stari Grad, 24.08.2017.

Bravo. 24. 08. 2017. Stari Grad

Mail, Zavala, 28.08.2017.

Bravo! Apsolutno podržavam. 28. 08. 2017. Zavala

Mail, Vrboska, 28.08.2017.

Molim vas pošaljite mi OIB i sve potrebno za uplatu i članstvo u vašoj Udruzi Eco Hvar. 28. 08. 2017. Vrboska

Mail, Zagreb, 28.08.2017.

..je žalosno kako malo znamo o onome što se radi i što uglavnom svim mislimo da je dobro za nas i okoliš. Sa zanimanjem sam pročitala sve što ste mi poslali i mislim da je jako dobro da ste pokrenuli akciju i upit prema Ministarstvu i drugim nadležnim tjelima. Sretno! 28. 08.2017. Zagreb

Mail, iz Ureda Predsjednika Vlade, Zagreb, 29.08.2017.
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I ENERGETIKE
MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
Poštovani,
Prosljeđujemo Vam e-mail gđe Vivian Grisigono.
Molimo Vas da odgovorite gđi Grisogono, a presliku
odgovora proslijedite na znanje ovom Uredu.
S poštovanjem,
Ured predsjednika Vlade
Republike Hrvatske
Odjel za građane  29.08.2017. Zagreb
Na Feisu, 08.09.2017.
"Prekšen je Pravilnik kod zamagljivanja otrovima: obavezna je primjena propisanih mjera opreza i zaštite (NN 128/2011) nadležni zavod za javno zdravstvo izrađuje i Provedbeni plan koji obvezno mora sadržavati: 1.4.10. definiranje i osiguravanje načina obaviještavanja i suradnje izvoditelja s građanima, npr.: – pravovremeno obaviještavanje građana o provedbi DDD mjera na unaprijed definiranim obrascima obavijesti te definirati način obaviještavanja (javni mediji ili lijepljenje obavijesti na oglasnim pločama stambenih zgrada ili ubacivanje obavijesti u poštanske sandučiće i sl.) – definiranje ponašanja ovlaštenih izvoditelja tijekom provedbe mjera (poštivanje prava vlasništva obveznika provedbe, nenanošenje štete i izbjegavanje nesavjesnog rada, zaštita zdravlja pučanstva i kućnih ljubimaca) – izrada informativno – edukativnih naputka koje će ovlašteni izvoditelj putem letaka distribuirati pučanstvu tijekom akcije s podacima o: – obvezama pučanstva tijekom provedbe mjera (omogućavanje pristupa izvoditelju u podrumske, suterenske i gospodarske prostore u zgradama i dvorištima, a obavljene poslove ovjeriti potpisom na anketnom listiću) – koje postupke pučanstvo mora poduzeti radi sanitacije površine, prostora i objekata te uklanjanja građevinsko – tehničkih nedostataka koji pogoduju razvoju i razmnožavanju štetnika suzbijanje mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije od javnozdravstvene važnosti za Republiku Hrvatsku˝  08.09.2017, Zagreb, preko Feisa
ODGOVOR MINISTRA ZDRAVSTVA, Zagreb 04.09.2017.
IZ MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE, Zagreb 16.10.2017.
DOPIS OPĆINE JELSE ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, 09.10.2017.

R E P U B L I K A      H R V A T S K A  SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA  
    O P Ć I N A   J E L S A
  Općinski načelnik

KLASA: 543-01/17-01/2
Urbroj: 2128/02-17-1
Jelsa, 09.listopada 2017.godine
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE
Vukovarska 26
21000 SPLIT

Predmet: Očitovanje – traži se
Poštovani!

    Općini Jelsa u više navrata obratila se udruga ECO Hvar ističući zabrinutost u svezi prakse o načinu provođenja dezinsekcije, te kao razloge za zabrinutost ECO HVAR navodi slijedeće:
“ 1. Prema Pravilniku o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (NN 33/07), u daljnjem tekstu Pravilnik DDD, upotreba otrova (insekticida) predviđa se kao drugi način suzbijanja insekata, ako ostali načini nisu dali pozitivne rezultate. Međutim prema postojećoj praksi otrovi su postali PRVI i JEDINI izbor.
2. Pravilnik predviđa smanjenje otrova svake druge godine, kako bi se ublažile kolateralne štete u okolišu. Prema podacima koje smo pribavili ove i prethodnih godina, vidimo se broj korištenih otrova svake godine povećava, a ne smanjuje.
3. Insekticidi kojima se provodi zamagljivanje miješaju se u koktel i sastoje se od sve većeg broja otrova. Proizvođači upotrebljenih otrova uopće ne predviđaju da se oni miješaju s drugim otrovima, a jedan od korištenih otrova u koktelu uopće nije predviđen za vanjsku upotrebu I nema dozvolu korištenja u EU. Moguće štetne posljedice takvih koktela potpuno su nepoznate, jer nisu provjeravane.
4. Društvo koje provodi dezinsekciju ne objavljuje upozorenje građanima na adekvatan način.
5. Zamagljivanje bi se trebalo provoditi prije zore, ali akcija počinje puno prije, u 22:00 navečer.
6. Nazivi sredstva s kojim obavlja zamagljivanje se ne objavljuju.
7. Iskustva nas ali i brojnih drugih ljudi govori nam da upotrebljeni otrovi usprkos brojnosti nisu efikasni, naprotiv insekti brzo stvaraju otpornost na iste i još se više razmnožavaju.
8. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti određuje provođenje preventivnih mjera protiv insekata koji PRENOSE BOLESTI. Pravilnik DDD je proširio provođenje mjera za 6 kategorija, od insekata koji su uzročnici alergija pa sve do štetnika estetske ili javnozdravstvene važnosti. Na taj način su u ciljene insekte uključene čak i pčele. Masovno uništavanje insekata uzrokuje neravnotežu u prirodi, sa nesagledivim posljedicama za okoliš, a u konačnici i za ljude.
Nadalje ECO HVAR ističe kako je “očito  da Pravilnik DDD nije sastavljen u skladu sa namjerama temeljnog Zakonom i da bi ga trebalo doraditi u skladu s intencijama koje utvrđuje Zakon, te kako bi se u  praksi trebalo okrenuti drugim ekološkim mjerama za kontrolu insekata kao što su korištenje prirodnih sastojaka za poljevanje ili korištenje prirodnih neprijatelja insekata – ptica i šišmiša.”
U privitku dostavljamo priloge pisanog obraćanja načelniku Općine Jelsa od strane Udruge Eco Hvar, te Vam predlažemo da uzimajući u obzir sve istaknuto u dopisu s prilozima, provjerite sve navode Udruge Eco Hvar.
S poštovanjem!

NAČELNIK OPĆINE JELSA:
                                                                                              Nikša Peronja dipl.iur.

 
IZ ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE, Split 18.10.2017

 

Za nastavak korespondencije, kliknite ovdje 
 
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Okoliš Opasni otrovi! Dezinsekcija: kampanja za promjenu

Eco Environment News feeds

  • Cop29 climate finance deal criticised as ‘travesty of justice’ and ‘stage-managed’

    Some countries say deal should not have been done and is ‘abysmally poor’ compared with what is needed

    The climate finance deal agreed at Cop29 is a “travesty of justice” that should not have been adopted, some countries’ negotiators have said.

    The climate conference came to a dramatic close early on Sunday morning when negotiators struck an agreement to triple the flow of climate finance to poorer countries.

    Continue reading...

  • Developing countries condemn 'insufficient' Cop29 deal – video

    Rich and poor countries concluded a trillion-dollar deal on the climate crisis in the early hours of Sunday morning, after marathon talks and days of bitter recriminations ended in what campaigners said was a 'betrayal'.

    Continue reading...

  • ‘Unprecedented’ flooding in parts of Wales as Storm Bert batters Britain

    Rhondda Cynon Taf council declares emergency as rising waters affect south Wales towns and rest centres are set up

    Heavy rain and thawing snow are combining to bring flooding across the UK as Storm Bert continues to batter the country, with a major incident declared in south Wales.

    Rhondda Cynon Taf county borough council declared an emergency as flood waters rose in towns across the region. Rising waters were affecting towns including Pontypridd, Ebbw Vale and Aberdare.

    Continue reading...

  • The silver lining at a disappointing Cop29? It showed climate progress can survive Trump 2.0 | Geoffrey Lean

    Away from the brutal main negotiations, there were important strides forward. The science can – and must – rise above politics

    The resolutions reached at Cop29 on tackling the climate crisis, in the early hours of Sunday morning, are gravely disappointing but much better than nothing. And “nothing” was almost the result of this climate conference in Baku. This was one of the most difficult of the 29 Cops I have followed.

    The deal falls a long way short of hopes at the start of the climate summit, and even further behind what the world urgently needs. But coming after negotiations that frequently teetered on the very edge of collapse, the result does keep climate talks alive despite Donald Trump’s second coming, and has laid the first ever international foundation, however weak, on which the world could finally construct a system of financing poor countries’ transition away from fossil fuels.

    Continue reading...

  • Cop29 climate finance deal likely to be followed by equally bitter battles

    Rich countries still need convincing that giving money to poorer nations is very much in their interests too

    It was only on the last scheduled day of two weeks of negotiations at the UN Cop29 climate summit that developed countries put a financial commitment on the table for the first time.

    In reality, this offer took not just two weeks of talks to prepare, but nine years – since article 9 of the Paris agreement in 2015 made it clear that the rich industrialised world would be obliged to supply cash to developing countries to help them tackle the climate crisis.

    Continue reading...

  • World will be ‘unable to cope’ with volume of plastic waste in 10 years, warns expert

    Countries must curb production now and tackle plastic’s full life cycle, says Norwegian minister Anne Beathe Tvinnereim ahead of key UN talks this week

    The world will be “unable to cope” with the sheer volume of plastic waste a decade from now unless countries agree to curbs on production, the co-chair of a coalition of key countries has warned ahead of crunch talks on curbing global plastic pollution.

    Speaking before the final, critical round of UN talks on the first global treaty to end plastic waste, in Busan, South Korea, this week, Norway’s minister for international development, Anne Beathe Tvinnereim, acknowledged the split that had developed between plastic-producing countries and others. She represents more than 60 “high ambition” nations, led by Rwanda and Norway, who want plastic pollution tackled over its full life cycle. Crucially, this means clamping down heavily on production.

    Continue reading...

  • The climate crisis and all the evil in the world drives me to despair

    The world will continue to be absurd, but you, with all your passion, can still make your corner of it more bearable

    The questionI am finding it ever more difficult to be in this nasty world. Everything that I cherish is being destroyed and there is nowhere to go to find solace. I’ve always loved nature – but when I go for a walk now, I see every ash tree dying, I hear the loss of birdsong, I see how few insects there are. When I read the news, I just cannot comprehend how cruel humans are able to be, racism, misogyny, religious hate, cruelty to animals… The list is endless.

    I work in climate change and am having to pretend every day that there is still a chance we can prevent catastrophic climate change. I find it ever harder to be around people who don’t get just how bad things are. I don’t have kids and am single. I can’t talk to my family about it because they are rightwing, wealthy climate sceptics. They patronise me (despite the fact I’m nearly 60 and a chief executive).

    Continue reading...

  • ‘I couldn’t admit I was afraid’: biologist Tina Morris on her fight to save the bald eagle

    America’s majestic national bird was close to extinction when Tina Morris, a young researcher, was asked to help bring three chicks to adulthood. First, she had to conquer a fear of heights

    It was a daunting task, with little likelihood of success. An adventurous but anxious graduate researcher without any experience of looking after birds was dispatched to the wilds of upstate New York to become a human eagle mother: feeding, teaching – and keeping alive – three helpless eagle chicks.

    Tina Morris was to camp alone beside their artificial nest, find them food, track them when they began to fly, keep them away from danger and rescue them if they got into trouble. If they survived to adulthood, northeast America would begin to be repopulated with its national bird, the bald eagle, a majestic, much-loved raptor that had been driven to the brink of extinction by the 1960s.

    Continue reading...

  • ‘It’s not drought - it’s looting’: the Spanish villages where people are forced to buy back their own drinking water

    Spain is increasingly either parched or flooded – and one group is profiting from these extremes: the water-grabbing multinational companies forcing angry citizens to pay for it in bottles

    After catastrophic floodsengulfed Valencia last month, killing more than 200 people, it might seem counterintuitive to think about water shortages. But as the torrents of filthy water swept through towns and villages, people were left without electricity, food supplies – and drinking water. “It was brutal: cars, chunks of machinery, big stones, even dead bodies were swept along in the water. It gushed into the ground floor of buildings, into little shops, bakeries, hairdressers, the English school, bars: all were destroyed. This was climate change for real, climate change in capital letters,” says Josep de la Rubia of Valencia’s Ecologists in Action, describing the scene in the satellite towns south of the Valencian capital.

    In the aftermath, hundreds of thousands of people were reliant on emergency tankers of water or donations of bottled water from citizen volunteers. Within a fortnight, the authorities had reconnected the tap water of 90% of the 850,000 people in affected areas, but all were advised to boil it before drinking it or to use bottled water. Across the region, 100 sewage treatment plants were damaged; in some areas, human waste seeped into flood waters, dead animals were swept into rivers and sodden rubbish and debris piled up. Valencia is on the brink of a sanitation crisis.

    Continue reading...

  • ‘It looked as good as new’: readers share their tips for repairing household items

    From YouTube video guides to sourcing parts, here are some ways to extend the life of your appliances and sentimental items

    One of the best ways we can reduce our household’s carbon footprint is to repair things instead of throwing them away. But it’s also a way of life for many people.

    “Seems I’ve spent most of my life fixing stuff because I was brought up that way,” observes Phil, from Bedfordshire. “I look at everything that comes my way as potentially useful and more often than not, it is,” writes Richard, a designer from Essex.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.