Eco Hvar

Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Objavljeno u Okoliš

Divljem cvijeću na Hvaru moguće se veseliti cijele godine. Čak tijekom najgore zime, teško da može proći tjedan, a da plamteće boje ne osvijetle ruralni dio otoka, što je u kontrastu s kamenitim i tamno zelenim, šumovitim dijelom otoka.

Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Kad ne cvjeta, divlje bilje odumire ili se stapa s pozadinom te ponovno oživljava da označi godišnja doba s vlastitim raznobojnim doprinosom. Zadovoljstvo hodanja po poljima i šumama dok gledate širok spektar bilja koji doprinosi prirodnom veličanstvu otoka je bezgranično. Raznovrsni oblici biljaka čine dio privlačnosti otoka i svako godišnje doba ima nekoliko zanimljivih primjeraka. Sljedeća dva primjera su dio proljetne ponude.

Divlji zumbul

Tijekom proljeća, od travnja do lipnja, divlji zumbuli se pojave s vrlo lijepim ljubičastim glavama.
 
 
Divlji zumbul (leopoldia comosa ili muscari comosum) jedna je vrsta poznata kao dlakava presličica ili jestiva presličica. Ima plodne cvjetove koji su smeđe-zeleni, zvonoliki i stoje na stabljikama koje su otprilike podjednake dužine kao i cvjetovi ili malo duže. Na vrhu biljke, čuperak jarko ljubičastih sterilnih cvjetova na dugačkim stabljikama širi se u visinu. Pripada obitelji asteraceae u redu asparagala.
 

Kao što jedan od sinonima i sugerira, divlji zumbul je jestiv i koristi se u prehrani uglavnom u Italiji i Grčkoj. U Italiji, lukovice divljeg zumbula zovu se lampascioni ili cipolline selvatiche (male divlje kapule), u Grčkoj volvoi. Još uvijek nisam upoznala nikog u Dalmaciji tko ih jede, vjerojatno zato što su gorkog okusa, a većina Dalmatinaca je, čini se, danas ovisna o šećeru. Lukovice se kuhaju te se čuvaju ili u ulju ili ukiseljene. Uzimaju se kao stimulatori apetita ili diuretici. U Grčkoj su tradicionalno dio vegetarijanskih specijaliteta tijekom posta. Recepti za pripremu mi se čine kompliciranima pa ću se, za sad, zadovoljiti jednostavnim divljenjem predivnom cvijeću kad se pojavi po poljima tijekom proljeća.

Turovac

Godinama me fascinirala fina, okrugla, pernata glavica koja bi se naglo proširila po ruralnim krajevima u proljeće. Otkrivanje što ona točno jest bilo je izazovno. Ljudi su mi govorili da je vrsta maslačka, ali taj zaključak nije se činio ispravnim. Nikad nisam vidjela tu biljku u cvatu. Ono što sam vidjela izgledalo je kao stabljika s mršavim vretenima (što se može vidjeti frontalno s lijeva na slici ispod) koji su se otvarali da formiraju veličanstvenu sferu glavice.
 

Pomirila sam se da nikad neću saznati. Naposljetku, na njezinu ljepotu nije utjecalo moje neznanje. S obzirom na to da ionako loše pamtim imena, možda se i nije isplatilo tražiti. Onda sam slučajno posjetila atelje Marinke Radež u Dolu i vidjela sliku biljke u nastajanju. I to ne samo biljke koja me oduševljavala godinama, već je na njoj bio i cvijet koji mi nije bio poznat. Ispostavilo se da se cvijet javlja samo nakratko tijekom dana. Ili nisam prepoznala da je dio iste biljke ili ga nikad nisam vidjela. Marinka nije znala kako se biljka zove, ali sam imala dovoljno tragova da suzim izbor te sam ga konačno našla na odličnoj web-stranici koja se zove theseedsite.

Tako sam identificirala misterioznu vretenastu sferu kao turovac. Definitivno ne maslačak (taraxacum) iako oboje pripadaju redu asterales i obitelji asteraceae. Jedan član vrste, koji se sastoji od 140 različitih tipova, ljubičasti turovac je jestiv, uglavnom u korijenu te navodno ima okus školjaka te mladice i lišća.

© Vivian Grisogono 2013

Prijevod: Bartul Mimica

Srodni sadržaj (po oznakama)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Okoliš Bogatstvo divljeg cvijeća Hvara

Eco Environment News feeds

Novosti: Cybermed.hr

  • Romiplostim sprječava trombocitopeniju induciranu kemoterapijom

    Rezultati kliničkog ispitivanja faze 3 koje su vodili znanstvenici Mass General Brigham pokazuju da lijek romiplostim može učinkovito spriječiti kemoterapiju da uništi stanice koštane srži koje proizvode trombocite, čestu komplikaciju poznatu kao trombocitopenija inducirana kemoterapijom. Romiplostim pojačava sposobnost koštane srži da izdrži napad kemoterapije tako da primatelji lijeka mogu nastaviti proizvoditi trombocite koji su potrebni za sprječavanje krvarenja.

  • Kronična bubrežna bolest pogađa oko 10 do 12 posto odraslih u Hrvatskoj

    Kronična bubrežna bolest (CKD) pogađa oko 10 do 12 posto odrasle populacije u Hrvatskoj, ali veliki dio oboljelih toga nije svjestan. Upravo zato je rano otkrivanje presudno – jer kada bolest prepoznamo na vrijeme, njezino napredovanje često možemo znatno usporiti ili zaustaviti, izjavio je prof. dr. sc. Ivan Bubić, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega.

  • Konzumacija badema može smanjiti upalu kod pretilosti

    Rezultati nove studije pokazuju da dodavanje badema u svakodnevnu prehranu odraslih osoba s pretilošću može poboljšati profile upalnih citokina i kvalitetu prehrane, čak i bez gubitka težine. To ističe jednostavnu prehrambenu strategiju koja može pomoći u rješavanju upale povezane s pretilošću.

  • Otkriven protein povezan s povećanim rizikom od metastaza raka pluća

    Švedski znanstvenici identificirali su protein povezan s povećanim rizikom od metastaza i recidiva raka pluća, što otvara put novim pristupima precizne medicine, posebno za starije pacijente.

  • Apiksaban sigurniji od rivaroksabana za liječenje venske tromboze

    Prvo kliničko ispitivanje koje je izravno usporedilo dva uobičajeno korištena lijeka za liječenje venske tromboze pronašlo je jasnog pobjednika: iako oba lijeka dobro djeluju u sprječavanju ponovnih krvnih ugrušaka, apiksaban je sigurniji od rivaroksabana, s manje komplikacija krvarenja.

  • Jedenje ranije tijekom dana povezano s nižom noćnom glukozom kod gestacijskog dijabetesa

    Raniji početak prvog obroka u danu može promijeniti dnevni ritam glukoze u tijelu i smanjiti razinu glukoze tijekom noći kod gestacijskog dijabetesa, ističući vrijeme obroka kao potencijalni faktor načina života koji vrijedi istražiti u skrbi za trudnoću, ukazuje nova studija.

  • Neki antibiotici mijenjaju sastav crijevnog mikrobioma i do osam godina

    Tretmani antibioticima mogu dugo utjecati na sastav bakterijske zajednice koja živi u crijevima, poznate kao crijevni mikrobiom. Nova studija pokazuje da se određene vrste antibiotika mogu povezati s promjenama u crijevnom mikrobiomu čak četiri do osam godina nakon liječenja. 

  • Nikotinska kiselina koju proizvodi crijevni mikrobiom štiti tkivo debelog crijeva od ozljeda

    Crijevni mikrobiom - bilijuni bakterija i drugih mikroba koji nastanjuju gastrointestinalni trakt - pokreće proces ključan za zaštitu debelog crijeva od ozljeda tkiva, pokazuje nova studija. Smatra se, da ovo otkriće ima važne implikacije za razumijevanje kako se može razviti širok raspon crijevnih poremećaja. Naime, ovo istraživanje otvara vrata tretmanima koji se usredotočuju na obnavljanje ključnih molekularnih signala u osjetljivim dijelovima debelog crijeva.

  • Više razine p-tau217 povezane s dugoročnim rizikom od demencije kod žena

    Američki znanstvenici otkrili su da novi biomarker na bazi krvi može predvidjeti rizik od razvoja demencije kod žene čak 25 godina prije pojave simptoma. Naime, studija, objavljena u JAMA Network Open, pokazuje da su više razine fosforiliranog tau 217 (p-tau217) - proteina povezanog s promjenama u mozgu koje se vide kod Alzheimerove bolesti - bile snažno povezane s budućim blagim kognitivnim oštećenjem i demencijom kod starijih žena koje su bile kognitivno zdrave na početku, što znači na početku studije prije nego što su otkriveni bilo kakvi problemi s pamćenjem ili razmišljanjem.

  • Specifični crijevni mikrobi mogu pojačati snagu i performanse mišića

    Vrsta crijevnih bakterija znana kao Roseburia inulinivorans specifično je povezana s ljudskom mišićnom snagom i poboljšanim mišićnim performansama kod miševa, otkriva nedavno objavljeno istraživanje. Naime, pokazalo se, da R. inulinivorans mijenja određene metaboličke procese u mišićima i pretvara mišićna vlakna u brzotrzajuća (tip II) - dizajnirana za kratke intenzivne pokrete, poput sprinta i dizanja utega.

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen
Copyright © 2026 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.