Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Anthocyanins in nuts, fruits and vegetables seem to lessen harmful effects of microplastics on reproductive systems

    Antioxidants that give fruits and flowers their vibrant colors seem to counteract some of the most dangerous reproductive system effects of exposure to microplastics, such as decreased fertility, and could ultimately be used in developing treatments, new peer-reviewed research shows.

    The paper focused on microplastics’ reproductive toxicity and plant compounds called anthocyanins, which are widely found in nuts, fruits and vegetables. The new review of scientific literature on anthocyanins found that the compounds are probably protective against a range of plastic-induced impacts on hormones, reductions in testosterone and estrogen, decreased sperm counts, lower sperm quality, erectile dysfunction and ovarian damage.

    Continue reading...

  • Green sector growing at triple the rate of the UK economy, providing high-wage jobs and increasing energy security

    The net zero sector is growing three times faster than the overall UK economy, analysis has found, providing high-wage jobs across the country while cutting climate-heating emissions and increasing energy security.

    The net zero economy grew by 10% in 2024 and generated £83bn in gross value added (GVA), a measure of how much value companies add through the goods and services they produce.

    Continue reading...

  • Many of the nations gathering in Rome for Cop16 have offered no plans to honour their agreement to protect 30% of land and sea for nature

    More than half the world’s countries have no plans to protect 30% of land and sea for nature, despite committing to a global agreement to do so less than three years ago, new analysis shows.

    In late 2022, nearly every country signed a once-in-a-decade UN deal to halt the destruction of Earth’s ecosystems. It included a headline target to protect nearly a third of the planet for biodiversity by the end of the decade – a goal known as “30 by 30”.

    Continue reading...

  • Oglet, Merseyside: A landslide here has left roots exposed and strangers on the shore. This is a test of plant tenacity

    A glint of sun and hint of blue sky stole into February’s persistent pallor. Recovering from a winter bug, I was sure a walk at Oglet would provide a much-needed tonic. As I wandered along the shore, a watchful grey heron, redshanks and a flotilla of mallards were my only companions. The peace was tangible.

    The clay-rich cliffs at Oglet have regionally important geodiversity sites (Rigs) status, recognised for the locally rare plant species that grow there. The cliffs are prone to occasional slumping, but one of my favourite plants – coltsfoot – favours this unstable ground and, although early in the year, I thought I might find signs of it.

    Continue reading...

  • Numbers of animals once hunted as vermin are rising across the continent. But scientists worry about how we are going to get along with these predators

    Europe’s carnivores have had a remarkable change in fortune. After tens of thousands of years of persecution that wiped out sabretooth tigers, hyenas and cave lions, there has been a recent rebound in the continent’s surviving predators.

    Across mainland Europe, bear, wolf, lynx and wolverine numbers have risen dramatically as conservation measures introduced several decades ago have begun to make an impact. There are now about 20,500 brown bears in Europe, a rise of 17% since 2016, while there are 9,400 Eurasian lynx, a 12% increase.

    Continue reading...

  • Research group says discovery could lead to new type of environmentally friendly farming

    A biological mechanism that makes plant roots more attractive to soil microbes has been discovered by scientists in the UK. The breakthrough – by researchers at the John Innes Centre in Norwich, Norfolk – opens the door to the creation of crops requiring reduced amounts of nitrate and phosphate fertilisers, they say.

    “We can now think of developing a new type of environmentally friendly farming with crops that require less artificial fertiliser,” said Dr Myriam Charpentier, whose group carried out the research.

    Continue reading...

  • As well as intense human suffering, three years of war have had a catastrophic environmental effect, killing wildlife, felling trees and increasing emissions

    Since 2022, the Guardian photographer Alessio Mamo has been tracking the impact of Russia’s war in Ukraine. The Kremlin’s full-scale invasion, which began three years ago on Monday, caused millions of Ukrainians to flee. Cities have been flattened, villages occupied and lives destroyed. At least 46,000 Ukrainian soldiers have been killed and many more injured in Europe’s biggest conflict since the second world war.

    Aerial view of craters caused by rocket fire in a field in the liberated area between Kharkiv and Donetsk regions. Ammunition and missile residues in these craters may become a source of chemical pollution that could reach the groundwater

    Continue reading...

  • The January blazes wiped out a thriving communal food pathway unique to the Altadena neighborhood, but farmers are starting to plan for its renewal

    In Choi Chatterjee and Omer Sayeed’s Altadena backyard, beehives produced pounds of honey, copious amounts of fruit and vegetables were harvested, and hens laid plenty of fresh eggs. A couple of pygmy goats and a pair of 100-pound tortoises, Layla and Manju, roamed the urban farm, keeping the weeds trimmed, the compost turned and the soil alive with microbes, much to the delight of the hundreds of visitors who have enjoyed free tours and home-cooked meals since the couple began offering them in 2020.

    Passersby were often drawn to the Chatterjee-Sayeed residence since the lush butterfly-filled parkway next to their home has served as a free communal garden for more than a decade. Neighbors were welcome to stop by for persimmons, guavas, nopal pads, herbs and varieties of citrus. “We’d get 100 to 200 pomegranates and just hand them out to whoever was walking by,” said Chatterjee, who is co-director of the Urban Ecology Center at Cal State LA. “It was just bustling with life.”

    Continue reading...

  • The rare sighting of two common short-beaked dolphins hints at an environmental success story

    When New Yorkers were graced by the presence of two dolphins in the city’s East River earlier this month, marine experts said such a sighting was rare but also a sign that this spring and summer season could be a good one for spotting more marine mammals, both great and small.

    On the morning of 14 February, a pair of common short-beaked dolphins was spotted alongside Manhattan’s Upper East Side. Experts tracking them observed that they lingered until 17 February, swimming up and down the fast-flowing channel that divides Manhattan from the boroughs of Queens and Brooklyn and is lined with skyscrapers.

    Continue reading...

  • Rio de Janeiro reached 44C, its highest temperature for more than a decade, last Monday

    While North America grappled with widespread cold and wintry conditions last week, South America – now in its final month of summer – faced the opposite extreme, with record high temperatures recorded across the continent. In Rio de Janeiro, Brazil’s second largest city, temperatures at its Guaratiba weather station soared to 44C last Monday, 14C above the February norm and the highest temperature recorded in the city for more than a decade. In addition to the high temperatures, Rio has also experienced what is expected to be one of its driest Februarys on record, with little rain so far this month and minimal precipitation expected in the next week. Authorities activated a level 4 heat protocol early last week as a result of the extreme heat, prompting the setup of hydration stations at outdoor events and public spaces, as well as the designation of air-conditioned buildings as “cooling points”.

    Although temperatures in Brazil have since returned closer to average, the focus of the heat has shifted southwards. North-western Argentina is set for highs in the upper 30s to low 40s Celsius in the coming days, 10 to 15C above the seasonal average. However, unlike in Rio, these high temperatures are likely to set off thunderstorms, some of which may lead to some high rainfall totals in places.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen