Otrovi protiv štetočina nisu efikasni!

Baš kao što se problemi sa komarcima neće riješiti insekticidima, tako ni štetočine nikako nisu kontrolirane uporabom otrova.

Otrov u sandučiću Otrov u sandučiću Foto: Vivian Grisogono

Već dugi niz godina se otrov za štakore dostavlja u kućanstava diljem otoka u sasvim neadekvatnim vrećicama od celofana. Da stvar bude još gora, upute su unutra, tako da, ako ih želite pročitati, morate rukovati sa otrovom. Još nezgodnije je stranim vlasnicima kuća, koji ne znaju Hrvatski. Tako se može dogoditi i to, da je jedan stranac bijelu tabletu unutar pakiranja sa crvenim granulama smatrao protuotrovom. Srećom, nije bilo potrebe, da je upotrijebi, jer je tableta zapravo poseban otrov namijenjen za septičke jame, i naravno, ne sadrži nikakav protuotrov. Protuotrov za ove granule je vitamin K.

Upozorenja o isporučivanju otrova su rijetkost. Iako službene web stranice Starog Grada uvijek prenose obavijesti ovog tipa, u ostalim mjestima na otoku to nije slučaj. U Pitvama se obično, dan-dva prije zalijepi mala obavijest na kontejner.

Međutim, tijekom 2016. godine je došlo do poboljšanja situacije u Jelsi, gdje se upozorenja prenose kroz web stranicu Općinskog Vijeća, kao i kroz njihovu oglasnu ploču.

Po zakonu moraju vitamini biti pakirani na siguran način, ali čini se, da otrovi za štakore ne moraju. Ovaj neodgovoran i opasan običaj se nije promijenio niti ulaskom zemlje u Europsku Uniju. Vrećice se ostavljaju naizgled nasumice u mjestima po otoku. Događalo se, da sam ih pronalazila na različitim mjestima: kod prozora kuće, viseći iz mog poštanskog sandučića, čak i na svom autu! Način dostave je očito vrlo neodgovoran. Jesu li ali otrovi korišteni na odgovoran način? Najčešće se jednostavno postave u manjim količinama oko kuće, čak i tamo gdje mogu biti opasni za kućne ljubimce ili malu djecu. Najsigurniji način postavljanja takvih otrova - ako osjećate, da baš morate koristiti takve otrove - je upotrijebiti čvrstu cijev sa rupama za ulazak i izlazak, koje su dovoljno velike za miševe ili štakore, ali su premale za sve druge životinje.

Pakiranja otrova za štakore dostavljana u lokalna kućanstva. Foto: Vivian Grisogono

Dok štetočine unutar zgrada sasvim sigurno predstavljaju problem i moguću opasnost za zdravlje, isto se ne može reći za miševe i štakore u divljini, koji imaju svoje mjesto (ako ništa drugo) u prirodnom prehrambenom lancu. Za bolji uvid u njihov način života, pogledajte video u nastavku, ili kliknite ovdje.

S obzirom na redovite doze otrova, štakori postaju otporni, stoga otrov nije rješenje. S druge strane, iako otrov ne bi trebao privlačiti druge životinje, ipak se to događa i nekoliko mačaka i pasa je već smrtno stradalo od otrova. Stvarno tužno i štetno, jer su mačke one, koje drže štakore i miševe, čak i zmije pod kontrolom. Za bilo koju veću pojavu štakora je najbolja metoda za izbjegavanje problema otpornosti na otrove pustiti upornog psa (kao što je Jack russelov terijer), da ih lovi ili koristiti zamke.

Lokalne vlasti moraju potrošiti značajan iznos na distribuciju tih otrova. Gledajući financijsko izvješće Općinskog Vijeća iz 2015. godine, nisam uspjela identificirati točan iznos potrošen na kampanju protiv štetočina i insekata, jer ove stavke nisu navedene pojedinačno. Troši li se taj novac na pametan način? Mislim da ne.

U Velikoj Britaniji su otrovi protiv štetočina dostupni, ali ne distribuiraju se na veliko kroz lokalne vlasti. Distribuirali su se (i možda se to još uvijek tako radi) samo na zahtjev. Prije nekih šezdeset godina, dok smo živjeli nedaleko Londona, moj brat, sestra i ja smo jednom po povratku iz škole pronašli neoznačenu staklenku na kuhinjskom stolu. Moja, po naravi neustrašiva sestra je navalila na staklenku i kako joj se okus činio "sirast", nastavila je jesti, da umanji svoju glad. Nismo imali pun frižider u onim danima, doduše nismo uopće imali frižider i ostava je bila prazna. Međutim, brat i ja smo bili oprezniji te smo odbili njezinu ljubaznu ponudu, da sa nama podjeli sadržaj staklenke. Možete zamisliti horor, koji je doživjela naša majka po povratku sa posla, kada je pitala za staklenku sa otrovom za štakore. Sestra je provela noć u bolnici, gdje su joj kroz pošteno ispumpavanje želuca spasili život. Mislim, da je to bilo zadnji put, da su iz općine ostavili neobilježen otrov za štakore u nečijem domu u nevino izgledajućoj, neosiguranoj staklenci.

Na Hvaru sam poslijednih godina uspjela zaustaviti isporuke otrova postavljanjem obavijesti na svojoj kući. Jednostavan natpis: "Otrov, ne hvala" preporučujem svima, koji ne žele biti opterećeni rukovanjem ili skladištenjem opasnih stvari.

Nekontrolirana distribucija otrova je očito opasna. Uz činjenicu, da otrov nije učinkovit postupak za suzbijanje štetočina, ovaj način postupanja je potrebno razmotriti i potrebno je trenutnu praksu znatno poboljšati - kao stvar od iznimne hitnosti.

© Vivian Grisogono 2016

Prevodila Ivana Župan

 

Video sadržaj

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Opasni otrovi! Otrovi protiv štetočina nisu efikasni!

Eco Environment News feeds

  • Spike in fossil fuel use a result of global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine

    The world’s coal use is expected to reach a fresh high of 8.7bn tonnes this year, and remain at near-record levels for years as a result of a global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine.

    There has been record production and trade of coal and power generation from coal since Russia’s full-scale invasion of Ukraine inflated global gas market prices, according to the International Energy Agency (IEA).

    Continue reading...

  • Researchers from St Andrews found rise in nitrogen dioxide exposure associated with higher admissions

    Exposure to air pollution is linked to an increased risk of hospital admission for mental illness, according to the most comprehensive study of its kind.

    The research, involving more than 200,000 people in Scotland, found an increase in exposure to nitrogen dioxide in particular was associated with a higher number of people being admitted to hospital for behaviour disorders and mental illnesses.

    Continue reading...

  • Climate-vulnerable pair add weight to proposed treaty seeking transition from coal, oil and gas in equitable way

    Pakistan and the Bahamas have joined a growing bloc of climate-vulnerable countries seeking to broker a global pact to phase out fossil fuels in an equitable way, the Guardian can reveal.

    The Bahamas is the 15th nation to fully endorse the proposed fossil-fuel non-proliferation treaty, which would provide a binding global roadmap to explicitly halt expansion of coal, oil and gas in a fair way – with wealthy nations responsible for the highest emissions transitioning first and fastest.

    Continue reading...

  • Trade can help protect species – and real skins are often more sustainable than synthetic alternatives, say conservationists

    Conservation experts have criticised a decision by London fashion week to ban exotic animal skins from its 2025 shows as “ridiculous”, warning that it is ill-informed and could harm the protection of many snakes, crocodiles and reptile species.

    Last month, the British Fashion Council’s deputy director for policy and engagement, David Leigh-Pemberton, told parliament that next year’s fashion shows would prohibit the use of skins from alligators, snakes and other animals. In a statement, the council said the ban was part of a wider range of standards to promote sustainable practices in the fashion industry.

    Continue reading...

  • Critics and opposition parties vow to oppose major projects they fear could damage the environment

    A new law that could see controversial mining and infrastructure projects fast-tracked for approval across New Zealand has sparked protests in parliament and vows from critics and opposition parties to stop proposals that they fear will wreak havoc on the environment.

    The coalition government’s Fast-Track Approvals legislation passed into law on Tuesday, despite thousands of public submissions opposing it.

    Continue reading...

  • Southill, Bedfordshire: On a ringing session of seed-eating farmland birds, I see up close the subtle beauty of the yellowhammer

    We’ve just released a second blitz of tits, when we notice that the mist net along the field edge has caught a sunbeam. The cold orange light that spilt over the horizon at dawn and pooled above the fields is long gone; the teasel, knapweed and bristly oxtongue seedheads are no longer haloed with hoarfrost. Instead, they’re drawing ground-feeding birds down to forage among the wild grasses and flowers.

    The fallow fields around us are part of an ambitious project to restore ecosystems across more than 1,500 acres of the Southill Estate. The plan includes creating new ponds, allowing land to revert to native scrub, and planting woodland for coppicing. Today’s visit is one of a series of winter ringing sessions to monitor the birds flocking to the fields. I’ve tagged along with my dad (a licensed ringer) and Suzy (a trainee). Their primary aim is to record seed-eating farmland species, many of which – such as greenfinch and corn bunting – are on the UK red list. And we’re in luck. Linnets lurk in the scrub and tinklings of goldfinches pass overhead.

    Continue reading...

  • Popular in Victorian times, they are sustainable, a good source of protein and brilliant for biodiversity, say those championing the bivalves

    A splash of white wine, a handful of basil leaves and a few minutes preparation are all it takes to transform mussels that 24 hours ago were filtering seawater off the south Devon coast, into a delicious starter.

    At the training kitchen in London’s oldest fish market, Billingsgate, in Poplar, we learn that fresh mussels require two vital preparation steps that the vacuum-packed, cooked variety don’t: “debearding” or pulling off the “byssus” thread that attaches the shell to rocks and other substrate, and the discarding of any with broken or open shells

    Continue reading...

  • Balcony solar panels can save 30% on a typical household’s electricity bill and, with vertical surface area in cities larger than roof space, the appeal is clear

    They are easy to install, and knock chunks off electricity bills. It may not be Romeo and Juliet, but Spain’s balcony scene is heating up as the country embraces what has hitherto been a mainly German love affair with DIY plug-in solar panels.

    Panels have already been installed on about 1.5m German balconies, where they are so popular the term Balkonkraftwerk (balcony power plant) has been coined.

    Continue reading...

  • In 2019, scientists published a climate-friendly food plan. I’ve long wondered: could it work for most Americans?

    As a fossil fuels and climate reporter, most of my journalism focuses on the need to radically overhaul the energy system. But the food sector also needs a makeover, as it creates between a quarter and a third of all greenhouse gas emissions.

    When scientists came up with a new climate-friendly food plan in 2019 and published their findings in the medical journal the Lancet, I read with interest. The guidelines called for more vegetables, legumes and whole grains, which seemed doable to me. The authors even allowed for meat and dairy consumption, albeit in small quantities. Both are major drivers of the climate crisis: the United Nations estimates that meat and dairy produce more than 11% of all global greenhouse gas emissions, and some experts put the figure at up to 19.6%.

    Continue reading...

  • Restoring age-old land rights has enabled 300 villagers to build a profitable business and halt the exodus to the city

    It’s late morning and the sound of axes clacking against wood echoes through Pachgaon’s bamboo forest in the central Indian state of Maharashtra. A huge depot, larger than a cricket stadium,is full of bamboo branches, stacked neatly by size in different sections. Nearby is a small, windowless office painted in the colours of the forest – a record-keeper of Pachgaon’s turnaround from abject poverty to relative wealth in just over a decade.

    Pachgaon’s rags-to-riches story follows the implementation of two longstanding Indian laws that restored to the local adivasi (tribal) community its traditional ownership rights over the forest, which they lost to rulers and colonisers several generations ago.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.