Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Nakon više godina promatranja, Udruga Eco Hvar je zaključila da je program suzbijanja komaraca, kako se provodi na Hvaru i u drugim djelovima Hrvatske, nepotreban, uzaludan i rizičan.

DEZINSEKCIJA NA HVARU 2017.god.

Iz Općine Jelsa: "Program dezinsekcije kao mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti provodi se kako bi se suzbila ličinka komaraca te uklonili uvjeti za razvoj i razmnožavanje, a time smanjila šteta za okoliš i zdravlje ljudi." (e-mail, 11.08.2017.)

ZAŠTO SMO ZABRINUTI

Zarazne bolesti od komaraca kao što su Denga i Zapadnonilska groznica se vrlo rijetko pojave u Hrvatskoj1,2,3,4,. Međutim akcije zamagljivanja protiv komaraca su provođene u tri navrata kroz turističku sezonu, i to na neodgovoran način.

Najme:

i) za zamagljivanje se prskaju opasni otrovi po cijelom okolisu;

ii) moguće opasne nuspojave tih otrova nisu objavljena, čak su zanemarena;

iii) nije korišten bilo koji ekološki prihvatljiv način za suzbijanje štetnike;

iv) edukacija u vezi kontrole štetnike nije provedena;

v) upozorenja o akcijama nisu adekvatna;

vi) rute vozila sa termozamagljivanjem nisu objavljene;

vii) usprkos redovnog zamagljivanja, ima svake godine sve više komaraca, jer stvara se otpornost komaraca na korišćena sredstva5,6,7; izgleda da nitko na lokalnoj ni na državnoj razini ne vodi računa o efikasnosti i mogućim štetnim efektima tog prskanja

viii) na lokalnoj razini, nije jasno da li je program dezinsekcije pod strogim nadzorom, kako bi trebao biti;

DETALJNIJE O OTROVIMA (Za vidjeti više detalja o otrovima korištenim na Hvaru, uz njihove moguće nuspojave, kliknite ovdje)

2012., godine dezinsekcija na Hvaru obavljena je koristeći dva insekticida, permetrin i cipermetrin u kombinaciji (2 piretroida); 2014., u Općini Jelsa je korišten Permex 22E (aktivne tvari Permetrin i Tetrametrin uz sinergist Piperonil butosid); 2015, Microfly (Cipermetrin), i Twenty-one (Azametipos = organofosfat) su korišteni protiv muha; Permex 22E je korišten za zamagljivanje protiv komaraca; a 2017., za zamagljivanje su korišteni oko Grada Hvara, Starog Grada i Jelse: Cipex (Cipermetrin), i Permex 22E (Permetrin, Tetrametrin uz Piperonil butoksid); Microfly (Cipermetrin) i Muhomor (Azametipos) su korišteni protiv muha.

Piretroidi8 su opasni otrovi 9,10,11. Svaki od spomenutih insekticida je opasan sam po sebi, ne samo za insekte nego i za druga živa bića.

SREDSTVA KOJA SU KORIŠTENA U OPČINI JELSA 2017.god.

Akcije zamagljivanja u Općini Jelsa u 2017. su obavljene u srpnju, kolovozu i rujnu 2017.god.

Permex 22E- aktivne tvari Permetrin u kombinaciji sa Tetrametrinom, dakle dva piretroida. Permetrin18,19 dolazi u mnogim oblicima, od kojih su neki otrovniji od drugih. Visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe20 i druge životinje iz divljine21. Također je otrovan za mačke22. Mogući utjecaji na ljude se smatraju manje dramatičnima od onih Cipermetrina, ali može utjecati na neurološki sustav23,24, te imunološkii i endokrini sustav. Može osobito loše djelovati na djecu, i Američka Environmental Protection Agency 2006.god. je ga procjenjila potencijalno kancerogenim25. S obzirom na štetan utjecaj na život u vodi, piretroidi se ne bi trebali koristiti blizu vodenih izvora. Permetrin se ne bi trebalo primjenjivati ondje gdje životinje tragaju za hranom.

EPA-in registracijski dokument za Tetrametrin (2010.)26 klasificirao je otrov kao potencijalno kancerogenim za ljude te ga je identificirao kao visoko toksičnim za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake. Može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. Dokument navodi: „Tetrametrin koriste vlasnici kuća individualno ili vlasnici industrijskog/komercijalnog postrojenja na pojedinačnim, izoliranim površinama i u malim količinama, a ne u širokoj uporabi (tj. u poljoprivredi ili pri smanjenu populacije komaraca od strane javne uprave27. Zbog ovog razloga nije testiran utjecaj Tetrametrina na pitku vodu. Tetrametrin se ne bi trebao koristiti na ili blizu namirnica27.

Sredstva korištena protiv muha u Općini Jelsa u 2017. godini:

Cipex - aktivna tvar Cipermetrin12 (piretroid). Cipermetrin je vrlo otrovan za mačke13, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice. Kod ljudi, trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i (rijetko) smrt14,15,16. U Sjedninjenim Državama također se klasificira kao mogući uzrok raka17.

Microfly - aktivna tvar Cipermetrin.

Muhomor - aktivna tvar Azametipos28, koja nije na popisu dozvoljenih insekticida u Europskoj Uniji29,30. Upute navode da mora biti apliciran na ciljene površine, a ne prskan u zraku. Muhomor AZ, koji je korišten na Hvaru 2017.god., je insekticid topiv u vodi, namijenjen za suzbijanje muha u štalama za stoku, kao što su goveda, konji, svinje, telad, te perad (kokoši), i se koristi uglavnom u zatvorenim prostorijama31.

Moguće posljedice i rizici takve kombinacije otrova u okolišu su potpuno nepoznati.

DEZINSEKCIJA U GRADU HVARU 2017.god.

Po Programu mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini, insekticidi koji se koriste za ULV zamagljivanje (hladni i topli postupak) su piretroidi: Cipermetrin, Deltametrin32, D-Fenotrin33, Permetrin i Resmetrin34 (tablica 2, str.9). Od 5 otrova, 3 nisu više na popisu registirarnih insekticida Europske Unije.

Fenotrin je posebno toksičan za mačke35, za pčele36 i za vodene organizme37.

Resmetrin je posebno toksičan za ribe, i pčele, te opasan za ljude38. Od 2015.godine nije više na prodaji u SAD-u39.

PČELE. Svi spomenuti otrovi su toksični za pčele. Već 1998.godine Permetrin, d-Fenotrin i Resmetrin su bili na popisu insekticida koji su posebno toksični za pčele, i neko vrijeme poslije aplikacije40.

DETALJNIJE O UPOZORENJIMA I OBAVIJESTIMA. Govorimo ovdje o vrlo opasnim sredstvima, a upozorenja su minimalna: u Općini Jelsa obavijest je u obliku pisma sa strane firme koja provodi zamaglivanje. To pismo se stavlja na općinskim oglasnim pločama. Stari Grad objavi termin akcija na službenom portalu. Ništa po javnim medijama, ništa preko Turističkih zajednica. Pčelari nisu posebno obavješteni, iako mogu biti teško ugroženi. A obavijesti nisu na niti jednom stranom jeziku, iako su te akcije u špici sezone.

Mještani i gosti imaju pravo biti informirani u potpunosti o programu i terminima akcija. Potrebna je javna objava: popis sredstava s kojima se provodi dezinsekcija; detaljnja ruta gdje će se provoditi; način provođenja dezinsekcije; te točni termini provođenja dezinsekcije.

Lokalne vlasti koje naručuju akcije dezinsekcije su dužne obavijestiti građane i gosti preko svih mogućih kanala, i to u svim odgovarajućim jezicima.

ZAKLJUČCI.

Dezinsekcija u obliku zamagljivanja kako se provodi na Hvaru već niz godina je potencijalno opasna za ljudsko zdravlje, te za životinje, ptice, neciljane insekte i okoliš.

Ta dezinsekcija nikako ne postiže svoj cilj.

Način provođenja programa nije transparentan, te nije prihvatljiv.

MI PREPORUĆUJEMO:

s obzirom da rizici zaraznih bolesti su vrlo mali u Hrvatskoj, a rizici prskanja javnih površina otrovima su puno veći, da se hitno zaustavi program ljetne dezinsekcije otrovima na način kao do sada, i istraži bolje metode za suzbijanje neželjenih insekata, kao što je u Pravilniku o načinu obvezatne DDD i predviđeno.

Napomena: Za više detalja o pesticidima korištenim na Hvaru i u Hrvatskoj, vidjeti: Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj, Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja, i Pesticidi, zakoni i dozvole.
 
© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017,, ažuriran 2021.
Prijevod: Ivana Župan

IZVORI

1. Gjenero-Margan, I., Aleraj, B., Krajcar, D., Lesnikar, V., Klobučar, A., Pem-Novosel, I., Kurečić-Filipović, S., Komparak, S., Martić, R., Đuričić, S., Betica-Radić, L., Okmadžić, J., Vilibić-Čavlek, T., Babić-Erceg, A., Turković, B., Avšić-Županc, T., Radić, I., Ljubić, M., Šarac, K., Benić, N., Mlinarić-Galinović, G. 2011. Autochthonous dengue fever in Croatia, August–September 2010. Eurosurveillance, 16 (9).

2. Pem-Novosel, I., Vilibic-Cavlek, T., Gjenero-Margan, I., Kaic, B., Babic-Erceg, A., Merdic, E., Medic, A., Ljubic, M., Pahor, D., Erceg, M. 2015. Dengue virus infection in Croatia: seroprevalence and entomological study. New Microbiologica, 38, 97-100.

3. Barbić L, Listeš E, Katić S, Stevanović V, Madić J, Starešina V, Labrović A, Di Gennaro A, Savini G. 2012. Spreading of West Nile virus infection in Croatia. Veterinary Microbiology. 159(3-4):504-8.

4. European Centre for Disease Prevention and Control. (Provides regular updates on the spread of communicable diseases in Europe)

5. Weill, M., Lutfalla, G., Mogensen, K., Chandre, F., Berthomieu, A., Berticat, C., Pasteur, N., Philips, A., Fort, P., Raymond, M. 2003. Comparative genomics: Insecticide resistance in mosquito vectors. Nature 423: 136-137 (8 May 2003)

6. Owusu, H. F. Jančáryová, D., Malone, D., Müller, P.. 2015. Comparability between insecticide resistance bioassays for mosquito vectors: time to review current methodology? Parasites and Vectors 8: 357

7. Aguirre-Obando, O. A., Pietrobon, A. J.. DallaBona, A. C., Navarro-Silva, M. A. 2015. Contrasting patterns of insecticide resistance and knockdown resistance (kdr) in Aedes aegypti populations from Jacarezinho (Brazil) after a Dengue Outbreak. Revista Brasileira de Entomologia 60:1 94-100 (January–March 2016)

8. EPA Information Sheet. 2016. Pyrethrins and Pyrethroids. (information on the use of pyrethrins and pyrethroids as insecticides, the current reevaluation of this group of pesticides in registration review, and previous assessments, decisions, and risk mitigation efforts.)

9. Beyond Pesticides. 2001. chemicalWATCH factsheet: Synthetic Pyrethroids.

10. Walters, J.K., Boswell, L.E., Green, M.K., Heumann, M.A., Karam, L.E., Morrissey, B.F., Waltz, J.E. 2009. Pyrethrin and Pyrethroid Illnesses in the Pacific Northwest: A Five-Year Review. Public Health Reports 124 (1): 149-159

11. Ingram E.M., Augustin, J., Ellis, M.D., Siegfried, B.D. 2015. Evaluating sub-lethal effects of orchard-applied pyrethroids using video-tracking software to quantify honey bee behaviors. Chemosphere 135: 272-277

12. TOXNET Toxicology Data Network (U.S.National Library of Medicine). Cypermethrin.

13. PARASITIPEDIA.net. updated 2017. CYPERMETHRIN, safety summary for veterinary use.

14. Cornell University, (Extoxnet). 1993. Pesticide Information profile: Cypermethrin.

15. PubChem Open Chemistry Database. 2005. Cypermethrin.

16. Aggarwal, P., Jamshed, N., Ekka, M., Imran A. 2015. Suicidal poisoning with cypermethrin: A clinical dilemma in the emergency department. Journal of Emergencies, Trauma and Shock. 8:2 123-125.

17. U.S. Environmental Protection Agency Office of Pesticide Programs. 2016. Chemicals Evaluated for Carcinogenic Potential. Annual Cancer Report.

18. World Health Organization. 2006. "International Program on Chemical Safety, Environmental Health Criteria 92: Permethrin."

19. U.S. Environmental Protection Agency. 2002. "TRI Explorer: Providing Access to EPA's Toxic Release Inventory Data."

20. U.S. Environmental Protection Agency. August 2009. Permethrin Facts.

21. Hoffmann, M., Meléndez, J.L., Ruhman, M.A., 2008. Risks of Permethrin Use to the Federally Threatened California Red-legged Frog (Rana aurora draytonii) and Bay Checkerspot Butterfly (Euphydryas editha bayensis), and the Federally Endangered California Clapper Rail (Rallus longirostris obsoletus), Salt Marsh Harvest Mouse (Reithrodontomys raviventris), and San Francisco Garter Snake (Thamnophis sirtalis tetrataenia). Environmental Fate and Effects Division Office of Pesticide Programs, Washington, D.C. 20460

22. International Cat Care. Permethrin Poisoning in Cats.

23. U.S. Centers for Disease Control (ATSDR). 2003. "Toxicological Profile for Pyrethrins and Pyrethroids."

24. U.S. Environmental Protection Agency. 2006. "Reregistration Eligibility Decision (RED) for Permethrin."

25. U.S. Environmental Protection Agency. 2007. Permethrin & Resmethrin (Pyrethroids), Toxicity and Exposure Assessment for Children's Health. TEACH Chemical summary.

26. U.S. Environmental Protection Agency. 2008, revised 2010. Reregistration Eligibility Decision Document for Tetramethrin.

27. Thoreby, E. (author), Williams, M.M. (editor), Lah, K. (updater) 2011. Tetramethrin. Toxipedia.

28. Scottish Environment Protection Agency. Azamethiphos. Scottish Pollutant Release Directory.

29. University of Hertfordshire. Azamethiphos. Veterinary Substances Database.

30. Pesticides Action Network (PAN) Europe. 2006. What substances are banned and authorized in the EU market?

31. Muhomor. 2017.  Muhomot je insekticid topiv u vodi. Djelatna tvar: Azametifos u koncentraciji 10%. Genera, Jedna komapnija za Jedno zdravlje.

32. PubChem, Open Chemistry Database. 2017. Deltamethrin.

33. PubChem, Open chemistry Database. 2017. D-Phenothrin.

34. US EPA Archive Document. 2007. Permethrin and Resmethrin (Pyrethroids). TEACH Chemical Summary.

35. Parasitipedia. 2017. Phenothrin: safety summary for veterinary use.

36. US EPA. 2008. Reregistration Eligibility Decision for d-Phenothrin.

37. WHO/FAO 1994. d-Phenothrin. WHO/FAO Data Sheet on Pesticides no.85.

38. PubChem Open Chemistry Database. 2017. Resmethrin.

39. US EPA. 2011. Permethrin, Resmethrin, d-Phenothrin (Sumithrin®): Synthetic Pyrethroids for Mosquito Control.

40. Alabama A&M and Auburn Universities. 1998. Protecting honey bees from pesticides.

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Opasni otrovi! Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Eco Environment News feeds

  • New data reveals an extra 5,000 tonnes of waste is sent to landfill or incineration from November to March

    Plastic bottles are reviled for polluting the oceans, leaching chemicalsinto drinks and being a source of microplastics in the human body.

    They even cause problems with recycling. When plastic bottles are mixed with cardboard in recycling bins, in the wet winter months the sodden cardboard wraps around the plastic bottles and trays, causing havoc at recycling plants.

    Continue reading...

  • More lobbyists for the controversial technology were present this year, despite debate about its viability

    At least 480 lobbyists working on carbon capture and storage (CCS) have been granted access to the UN climate summit, known as Cop29, the Guardian can reveal.

    That is five more CCS lobbyists than were present at last year’s climate talks, despite the overall number of participants shrinking significantly from about 85,000 to about 70,000.

    Continue reading...

  • The grim negotiations in Baku, Azerbaijan, have shown the need for reform of the UN annual global climate talks

    ‘Global emissions continue to increase, carbon sinks are being degraded and we can no longer exclude the possibility of surpassing 2.9C of warming by 2100.” It is a bleak assessment of our planet’s future and could have been made by just about any environmental organisation on Earth.

    In fact, they are the views of an international group of climate experts that highlight, in sharp detail, the manifest failings of the UN’s annual Cop climate summits, whose 29th iteration is now being staged in Baku, Azerbaijan. These talks, they said last week, are no longer fit for purpose and need an urgent overhaul.

    Continue reading...

  • Conservation group warns species threatened by exploding populations of grey squirrels who carry lethal virus

    Red squirrels will soon disappear from England unless the government funds a vaccine against squirrelpox, one of the biggest groups set up to protect the species has warned.

    Conservationists say the English population of non-native grey squirrels has exploded this year, triggered by warmer winters which enable mating pairs to feed and breed all year round, and estimate that 70% are carrying squirrelpox, a virus which is lethal only to red squirrels.

    Continue reading...

  • Far-right president may announce country’s departure from agreement after meeting Donald Trump

    There is growing concern that Argentina’s far-right president, Javier Milei, is set to announce his country’s departure from the Paris climate accord.

    Earlier this week, negotiators from Milei’s government were ordered to leave the Cop29 climate summit in Baku, Azerbaijan, after just three days. Now, the Guardian understands that Milei is considering announcing a formal withdrawal from the agreement, and that a decision could be made after a formal meeting with Donald Trump.

    Continue reading...

  • Otterspool, Merseyside: This is land built on waste-tips and spoil, but wildlife is thriving. Perhaps one day the otters will return, too

    A chill autumn day and the turnstones were there. I knew they would be; they always are at Otterspool. With their tweed plumage, bright red legs and rattling, confiding chatter, they delight me every time. With their clockwork skittering and scattering, they are best seen at high tide, when they take refuge on the steep sandstone steps from the promenade down to the River Mersey. There is a pecking order, with each one choosing a different step. I want to know how step status is agreed.

    Otterspool, in south Liverpool, was once just that – the Otter’s Pool. The otters, the pool and the apostrophe are long gone (we live in hope that the former will return), but today the area attracts much life, both human and non-human. Emerging from an place of 1950s municipal waste tips and spoil from the construction of the first Mersey tunnel, Otterspool is now a green place resurgent.

    Continue reading...

  • Brown bears, introduced into Trentino province 20 years ago, have begun to clash with the local human population

    Franca Gherardini used to cherish the sublime views from her home in Caldes, a village surrounded by forests on the slopes of the Brenta Dolomites in northern Italy’s Trentino province.

    But now she tries to shut out the scene as much as possible, rolling down the window canopy in the morning to avoid looking towards the area where her son, Andrea Papi, 26, was killed by a bear.

    Continue reading...

  • Wildlife experts in US west have found small aircraft are ideal for protecting humans and livestock from predators

    The first time that Terry Vandenbos watched a bear run from a drone, on a spring day two years ago, he was chasing the animal himself. After he saw the grizzly cross a road near his property, the Montana rancher hopped on his all-terrain vehicle, planning to scare it away from his cattle if needed.

    But the bear began sprinting away when he was still far from it, looking over its shoulder as it ran, and Vandenbos looked up too; overhead, a small drone was following the bear, its four propellers emitting a high-pitched whine as it sent the animal towards a nearby lake.

    Continue reading...

  • Campaigners blame United Utilities for blighting famous lake with raw effluent

    United Utilities refuses to hand over data on sewage discharges into Windermere

    A short stroll from Beatrix Potter’s former farmhouse in the Lake District are the waters of Cunsey Beck, nestling in the breathtaking landscape that inspired the tales of childhood favourites Jeremy Fisher and Jemima Puddle-Duck.

    Campaigners say the once clear waters are regularly blighted by raw sewage from a nearby works. New figures obtained by the Observerreveal the Near Sawrey plant is alleged to have illegally discharged untreated sewage on 56 days from 2021 to 2023.

    Continue reading...

  • Her last book sold 2m copies. Now the Native American ecologist is taking on capitalism. She talks about how the ‘gift economy’ could heal divisions across the US

    When the ecologist and writer Robin Wall Kimmerer is in a city for work and starts to feel disconnected from the natural world, she likes to do a breathing exercise. She inhales and thinks about how she is breathing in the breath of plants. And then she exhales, and she thinks about how her breath, in turn, gives plants life. “That is a super fundamental way to recognise our reciprocity in the living world; that we are not separate,” she tells me, speaking on a video call from her farm near Syracuse, in upstate New York.

    Once you begin to recognise yourself as symbiotically connected to plants, it might shift your views on politics, too. One of the great “delusions” of market capitalism, Kimmerer continues, is its notion of self-interest. Because how should you define the self? “If my self is the economic me, supposed to maximise my return on investment, that’s a very different notion than if my self is permeable, if it includes the trees whose oxygen I am breathing, and those birds, and the soil,” she says.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.