Eco Hvar

Mravi i humano rješenje

Objavljeno u Priroda zna bolje!

O mravima i vrstama mrava, uz opis njihovih uloga i kako njih riješiti, ako treba, na human način

Mravi i humano rješenje kookabee, design by Melita Kukac

MRAVI: Prijatelji ili štetočine?

Na svijetu je nevjerojatan broj mrava, raznih vrsta s različitim karakteristikama. Članovi su porodice Formicidae, te potičući iz reda Hymenoptera (opnokrilci) srodni su pčelama i osama. Žive u vrlo organiziranim kolonijama, u mnogim potpuno različitim uvjetima, no pravo mjesto za mrave je na otvorenom. Tamo rade svoja gnijezda pod zemljom ili na drugim odabranim sigurnim mjestima kako bi skladištili hranu i osigurali prostor za razmnožavanje kraljica.

Mravi kao pomagači:

- mravi održavaju okoliš čistim razgrađujući organski otpad, insekte i mrtve životinje

- mnogi mravi sakupljaju i koriste otpad od lišća

- mravi stolari ubrzavaju razgradnju mrtvog i bolesnog drveta

- mravi poboljšavaju drenažu tla: okretanjem i prozračivanjem tla omogućuju da voda i kisik dopru do korijena biljaka; također donose kamenčiće i druge čestice do vrha tla

- mravi poboljšavaju i kemiju tla unoseći svoje zalihe hrane, obogaćujući tlo hranom i izlučevinama; posebno tako povećavaju dušik i fosfor, čime ostavljaju za sobom tlo koje je više-manje pH neutralno

- mnogi mravi raspršuju sjeme na mjesta gdje mogu cvjetati: čuvaju sjeme prenoseći ga u sigurnija staništa bogata hranjivim tvarima gdje su zaštićeni od žderača sjemenja, suše i požara; ljudi mogu sakupljati ta spremišta sjemena kada je to potrebno

- neki mravi štite biljke koje proizvode poseban nektar od drugih insekata koji bi im mogli naštetiti.

- mravi love insekte štetočine i njihova jajašca – uključujući druge mrave, krpelje, termite, škorpione i smrdibube

- mravi tkalci koriste se kao biološka kontrola u uzgoju citrusa, posebno u Kini

- vatreni mravi suzbijaju štetnike na obrađenim poljima

- šumski mravi pomažu u suzbijanju potkornjaka i gusjenica

- u rijetkim slučajevima mravi mogu biti oprašivači, na primjer nekih orhideja

- u nekim dijelovima svijeta ljudi jedu određene vrste mrava

- u nekim se zemljama veliki mravi, kao što su vojnički mravi, koriste umjesto šavova nakon operacija

Mravi kao štetočine
- neki mravi grizu, što može uzrokovati razne reakcije od blage iritacije do ozbiljne alergije, ovisno o vrsti mrava
- neki mravi štite biljne uši i brašnaste stjenice kako bi si osigurali izvor visokoenergetskog cvjetnog meda: zaštićene brašnaste stjenice mogu uzrokovati probleme u uzgoju voća, osobito ananasa

- mravi mogu biti štetni ako se odluče ugnijezditi u zgradi ili nečijem domu

Prirodni predatori

- djetlići i druge ptice koje se hrane kukcima

- određene vrste žaba

- muhe

- određene gljive

- neke gusjenice

- mravojedi, ljuskavci, ješci i numbati

- smeđi medvjedi, koji prvenstveno jedu ličinke i kukuljice mrava stolara

Prirodna sredstva protiv mrava

Higijena je naravno ključna. Kako bi ste spriječili ulazak mrava u dom ili ih istjerali, možete pomiješati bijeli ocat pola-pola s vodom i njime oribati sve površine na kojima su se mravi pojavili.

Mirisi bijelog octa i raznih eteričnih ulja poput paprene metvice, ulja čajevca, ulja cimeta ili ulja nima, učinkovita su sredstva protiv mrava. Vlastiti sprej možete napraviti tako da napunite špricaljku s vodom i dodate žličicu-dvije odabrane tvari te poprskate oko mjesta kuda su mravi ušli. Alternativno, možete namočiti štapiće od vate u sredstvo i postaviti ih oko najezde mrava. NAPOMENA: imajte na umu da su mnoga eterična ulja, posebice ulje paprene metvice i čajevca, otrovna za kućne ljubimce, pa osigurajte da oni ne dođu u kontakt s tim tvarima.

Ostale metode uključuju posipanje taloga kave, papra, kajenskog papra ili cimeta u prahu po putevima mrava ili postavljanje kore citrusa oko njih.

NAPOMENA: Ne preporučujemo ubijanje mrava.

Međutim, za one koje to ipak žele, prirodni insekticidi uključuju boraks, bornu kiselinu, kukuruzno brašno i kremenu zemlju.

NAPOMENA: kremena ili dijatomejska zemlja povezuje se s kožnim alergijskim reakcijama i problemima s plućima kod ljudi.

NADA KOZULIĆ: JEDNO OSOBNO ISKUSTVO

Kako riješiti mrave koji su ušli u prostor bez otrova i bez ubijanja.

Mravi su vrlo korisna stvorenja, ali ne u našoj kući ili stanu. A kad nam „usele“ u stambeni prostor, počinje ogorčena borba kako ih se riješiti, pogotovo ako ne želite ni mrave, a posredno ni sebe, trovati raznim otrovima.

Pred nekoliko godina mravi iz zemlje odlučili se smjestiti u dnu ulaznih vrata, čak su pojeli jedan dio gdje su smjestili maticu i njena jaja. Probala sam različita sredstva (osim otrova) da ih otjeram i da ih usmjerim drugamo, gdje bi stvorili novo stanište.

Na kraju pokušala sam ih se riješiti jednostavnim sredstvom koje ima svatko u kući – alkoholnim octom. Čim su osjetili miris octa počeli su bježati, dobro sam prskala  octom tu „cestu“ kojom su se kretali kao i njihovo stanište. Ponovila sam to idućih 2 – 3 dana i cijelo ljeto bila mirna.

Sljedeće godine, sredinom lipnja opet sam vidjela da su krenuli prema starom staništu, ponovila sam tretman alkoholnim octom i rezultat je bio isti, mravi su nestali. Još sam posipala prahom buhača, za svaki slučaj. Mravi su otišli negdje drugdje gdje ne smetaju.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić

 

Više u ovoj kategoriji: Healthy Herbs and Spices »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home životinje Priroda zna bolje! Mravi i humano rješenje

Eco Environment News feeds

  • Essex car park to be test case for legislation to protect landscapes

    Campaigners say car park extension at Manningtree station inhibits access to Dedham Vale and threatens habitats

    A commuter car park in Essex is to be one of the first test cases of whether the government will enforce new legislation aimed at protecting national parks and landscapes in England.

    Dedham Vale is a designated “national landscape” on the border of Essex and Suffolk, home to increasingly rare species including hazel dormice and hedgehogs. Within it is Manningtree station, where the train operator Greater Anglia built an extension to the car park to cope with increased traffic.

    Continue reading...

  • Ella Adoo-Kissi-Debrah’s mother to receive settlement over death linked to air pollution

    UK government offers undisclosed sum in compensation to Rosamund Adoo-Kissi-Debrah for daughter’s untimely death

    The mother of a nine-year-old girl who became the first person in the UK to have air pollution cited on their death certificate will receive an undisclosed settlement from the government in compensation for her daughter’s untimely death.

    Settling a legal case, the Department for Environment, Food and Rural Affairs (Defra), the Department for Transport and the Department of Health and Social Care issued a statement expressing sincere condolences to the family of Ella Adoo-Kissi-Debrah, from south-east London, who had a fatal asthma attack in 2013 after being exposed to excessive air pollution.

    Continue reading...

  • Rats trained to sniff out smuggled rhino horn and pangolin scales

    African giant pouched rats trained to alert their handlers when they find illegally trafficked wildlife products

    Rats could be the latest weapon deployed in the fight against endangered wildlife trafficking, according to a study of rodents trained to sniff out pangolin scales, rhino horns, elephant tusks and hardwood.

    Researchers trained eight African giant pouched rats to sniff out the contraband, even when it was hidden among items commonly used to hide trafficked goods, including peanuts, leaves, wigs and washing powder.

    Continue reading...

  • Concerned about your data use? Here is the carbon footprint of an average day of emails, WhatsApps and more

    Vast datacentres are being built worldwide, amid growing concerns about the environmental costs. So should we all be considering a data diet – if not complete digital sobriety?

    Nearly 20 years ago, the British mathematician Clive Humby coined a snappy phrase that has turned into a platitude: “data is the new oil”. He wasn’t wrong. We have an insatiable appetite for data, we can’t stop generating it, and, just like oil, it’s turning out to be bad news for the environment.

    So the Guardianset me a challenge: to try to give a sense of how much data an average person uses in a day, and what the carbon footprint of normal online activity might be. To do that, I tried to tot up the sorts of things I and millions of others do every day, and how that tracks back through the melange of messaging services, social networks, applications and tools, to the datacentres that keep our digital lives going.

    Continue reading...

  • ‘Cloud-milking’: the zero-energy technique keeping young trees alive

    The project that began in the Canary Islands mimics the way leaves capture water droplets from fog in order to produce water

    They call it cloud milking, a zero-energy technique to extract water from fog that is revolutionising the recovery of forests devastated by fire and drought.

    The idea began as a pilot project in the Canary Islands. The plan was to exploit the moisture-laden “sea of clouds” that hangs over the region in order to aid reforestation, and has since been extended to several other countries to produce drinking water, and to irrigate crops.

    Continue reading...

  • I’m obsessed with whale poop: ‘It can be neon green, bright red – or even sparkle’

    It may be colourful but if it gets on your clothes you have to throw them away, says biologist Dr Joe Roman, who can’t get enough of the stuff, which is vital to support ocean biodiversity

    I first encountered whale poop 30 years ago while I was working on a right whale research project. On one of my first days on the water, in the Bay of Fundy, in eastern Canada, we came upon a feeding male right whale with mud on its head – or bonnet – a sign that it had been feeding at the bottom of the bay. It had come up to breathe and rest.

    Just before it dived in again, it released this enormous faecal plume.

    Continue reading...

  • ‘It was a trap’: flood alert came too late for residents of Paiporta, Spain

    In the town where at least 62 have died, survivors are left with their grief and anger at the lack of official warning of the devastation on its way

    As public buildings across Spain lowered flags to half-mast to mark the first of three days of national mourning, Letícia Cardona Teruel set off with her husband and eight-year-old daughter – their rucksacks packed to the brim – to walk the seven kilometres to Valencia.

    About 36 hours earlier on Tuesday, they had watched as rivers of mud-coloured water coursed through their small town of Paiporta, swamping the ground floor of buildings, sweeping away cars and submerging local plazas. On Thursday, as access roads remained mostly cut off, they were among a dozen or so residents who were walking to the regional capital in hopes of staying safe.

    Continue reading...

  • Alaska governor awards $1m in state funds to Indigenous group backing oil drilling

    Voice of the Arctic Iñupiat is a backer of the controversial Willow oil drilling project

    The administration of Alaska’s Republican governor, Mike Dunleavy,awarded at least $1m in state funds to a group claiming to represent a consensus of Indigenous support for new Arctic oil drilling, new research shows.

    The group, called Voice of the Arctic Iñupiat (VAI), had just months earlier communicated with the governor’s office on ways to counter other Alaska Native groups opposed to new drilling.

    Continue reading...

  • Never-ending story: rare flower gatherers of Diamantina

    Gatherers of a rare Brazilian flower find their way of life – and incomes – are under threat. Ana Caroline de Lima, recipient of the Joan Wakelin Bursary, explains why

    In the heart of Minas Gerais, Brazil, lies Diamantina, a city where tradition merges with the vibrant tapestry of nature. Every weekend its main square is transformed by a mesmerising display of flowers, making it appear like a garden in bloom.

    Diamantina’s main square.

    Continue reading...

  • ‘Not just a museum’: Kenya’s seed bank offers unexpected lifeline for farmers

    Set up to conserve traditional seeds, the Genetic Resources Research Institute is now helping smallholders diversify with crops resilient to the rapid changes in climate

    On a winding road in the densely forested Kikuyu highlands of south-central Kenya lies a nondescript government building: the Genetic Resources Research Institute. Opened in 1988, during the country’s “green revolution”, this little-known national gene bank was set up to hold and conserve seeds from the traditional crops that were in danger of disappearing as farmers and agricultural industry moved to higher-yield varieties.

    For decades, it has collaborated with researchers studying crop genetics and others working to develop improved varieties. But as the climate crisis worsens food insecurity, the repository of about 50,000 seed and crop collections could become a lifeline for farmers.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.