Eco Hvar

Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 4. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 17. lipnja 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 4. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 17. lipnja 2017. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, članica odbora, Debora Bunčuga, Raffaella Catani, Peter Elborn, Martin Sackmann, Sophia Sackmann, Mihovil Stipišić, Lana Zake.

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Jo Ahearne, Goga Borić, Norbert Bossaert, Henk Buijs, Ingrid Buijs, Miranda Miličić Bradbury, Paul Bradbury, Luka Bunčuga, Marija Bunčuga, Steve Jones, Graham King, Mario Vranković, Maja Vukić, Ivana Župan.

Započeto u 18 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz Treće godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2016. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2016. godinu

  5. Biranje glavnog odbora

  6. Donošenje Plana rada Udruge za 2017. godinu

  7. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Nada Kozulić.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK IZ TREĆE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2016. godini:

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 20 upita vezanih za životinje, uglavnom o psima lutalicama i napuštenim psima i mačkama i o otrovima. Upiti su pristizali od domaćih i od stranih posjetitelja otoka. Drago nam je, da možemo reći da su lokalne vlasti u nekim slučajevima surađivale, te da su gotovo svi zalutali i napušteni psi ponovno ujedinjeni sa svojim vlasnicima ili su pronašli nove domove.

Prijavljivanje slučajeva trovanja životinja je otežano. Točan postupak uključuje sačuvanje svih dokaza, uključujući mrtve životinje, po mogućnosti sa fotografijama i prijavljivanje incidenta komunalnim redarima i policiji. Međutim, u većini slučajeva dok se uspije pristupiti prijavljivanju trovanja, dokazi više ne postoje.

ii) Bilo je i nekoliko slučajeva pasa, koji su lutali bez nadzora po ulicama, nakon što su tek stigli na otok i odvojili se od svojih vlasnika. Odveli smo ih u veterinara, da ih identificiramo uz pomoć mikro čipa. Kada smo ih vratili njihovim vlasnicima, savjetovali smo ih, da pas uvijek ima ogrlicu, po mogućnosti sa označenim brojem telefona vlasnika i da se pas drži na uzici (kao što propisuje zakon), posebno na mjestima koja su za pse nepoznata i nova.

iii) Trojicu prethodno spašenih pasa smo uspjeli udomiti kroz Sklonište za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu. Benđi, Lina i Bobi su pronašli nove domove u Njemačkoj kroz suradnju između Animalis Centra i Njemačke dobrotvorne ustanove Streunerglücke.V. Obaviješteni smo o njihovim odredištima i poslane su nam fotografije iz njihovih novih domova.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

U siječnju se udruga Eco Hvar pridružila odličnoj inicijativi za sadnju crnog bora, u organizaciji sestrinske udruge Održivi Otok / Sustainable Island. (Prema najnovijim informacijama se je većina posađenih sadnica primila.) Čestitamo Ireni Dorić i njenoj ekipi na izvrsnom projektu i besprijekornoj promociji.

Period Uskrsa (Uskrs je bio 27. ožujka u 2016. godini) je za udrugu Eco Hvar uvijek razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije, da po putu ne bacaju smeće po podu. Udruga Eco Hvar osigurava koševe za otpatke oko crkve u Pitvama. Kao i uvijek, udruga Eco Hvar je aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja je 11. travnja 2016. potpisao dokument sa udrugom Eco Hvar pozivajući ljude da prestanu koristiti pesticide.

Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila sa aktivnostima vezanim za upozoravanje ljudi na opasnosti od uporabe pesticida kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Primili smo razne upite putem e-maila, od volontera koji je tražio pomoć sa uključivanjem u projekt u bivšoj ratnoj zoni, do zahtjeva da učinimo nešto sa turistima, koji ilegalno love ribu s broda u Nacionalnom Parku Mljet.

Bilo je i dopisivanja sa lokalnim vlastima.

Na početku političke kampanje za lokalne izbore u svibnju 2017. godine, dana 8. studenog 2016. smo uputili pismo načelniku Općine Jelsa Nikši Peronji, u kojem smo tražili javnu izjavu o okolišu, posebno recikliranju, gospodarenju otpadom i hortikulturi. Do današnjeg dana nismo primili nikakav odgovor.

Dobivajući informaciju o tome, da je jelšanski Park bio prskan pesticidima negdje u proljeće, 10. studenog smo pisali načelniku Peronji, stavljajući u kopiju još 5 osoba u odgovornim pozicijama lokalnog vijeća. U istom tom e-mailu smo istaknuli, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama, koje sigurno nisu u skladu sa EU normama. Pitali smo također kada bismo mogli očekivati postavljanje infrastrukture i opreme za recikliranje na našem području. Toni Damjanić, direktor JELKOM-a odgovorio je na pitanja, koja su se odnosila na njegovu nadležnost, uporabu pesticida i upravljanje smećem, uključujući i recikliranje. Osim njega, nitko drugi nije odgovorio, pitanje otrova za štakore ostalo je neodgovoreno.

Korespondencija i naknadni razgovor sa Tonijem Damjanićem pokazali su, da puno toga u vezi uporabe i kontrole pesticida na području Općine Jelsa nije skroz u redu.

Jedina dobra vijest bila je da su JELKOM-ove zalihe herbicida Roundup-a/Cidokora vraćene nakon zabrane EU, koja je stupila na snagu 1. listopada 2016. godine. Loša vijest ali je, da će JELKOM nastaviti s uporabom bilo kojih zakonom dopuštenih otrova za suzbijanje korova na javnim površinama kojima upravlja.

3.Obrazovanje i podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija kroz nekoliko dubinskih članaka, koji su objavljivani u  časopisu, koji pokriva lov i prirodan okoliš "Dobra kob“. Duboko smo zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Ekološko djelovanje. Udruga je 7. travnja 2016. surađivala s Lokalnom Akcijskom Grupom (LAG Škoji) i sestrinskom humanitarnom udrugom Dignitea u organizaciji seminara na Hvaru, kojeg je vodila gđa Marija Ševar, viša koordinatorica za organsku poljoprivredu. Seminar je bio dobro posjećen i dobio je dobar publicitet na Radiu Split i u najčitanijim novinama u Dalmaciji Slobodnoj Dalmaciji. Posebno zahvaljujemo Adeli Duboković, Manueli Antičević i ekipi LAG Škoji, te Katiji Zaninović Dawnay, Nadi Jeličić i svim pomoćnicima u udruzi Dignitea.

iii) Stranica udruge Eco Hvar. Objavljeno je 46 članaka tijekom 2016. godine: 3 u vezi korisnih informacija za vlasnike imovina, 5 članaka vezanih za temu životinja, 11 o temama od općeg interesa, 11 o pesticidima i 16 o prirodi (ptice, kukci, divlje životinje, biljke). Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2017. su kako slijedi: opći interes i članci o životinjama između 1.000 i 3.000; Pesticidi, 3.000 – 7.800; Priroda, 5.000 – 24.000.

Stavljajući ove brojke u kontekst, ukupne brojke za web stranice pokazuju više od 61.000 klikova za stranicu dobrodošlice, od čega 40.000 do 50.000 za mnoge od članaka iz 2014. godine. Smatramo da ove brojke pokazuju da web stranice postiže svoju svrhu i da ljudi postepeno pronalaze informativni materijal. Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne člnake i Ivani Župan za njezine prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2016. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Nada Kozulić prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2016. godini, koje je pokazalo da je udruga počela godinu sa 11.833 kn i završila sa 6.719 kn na dan 31.12.2016. Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2016. GODINU.

Ad 5. Izbor glavnog odbora. Četvorogodišnji mandat izvršnog odbora završava. S obzirom da se tajnica udruge Miranda Miličić Bradbury odselila iz otoka, najavila je da se neće kandidirati za ponovni izbor. Odbor zahvaljuje Mirandi, koja je bila ključna osoba u formiranju udruge. Za nove članove odbora predloženi su Vivian Grisogono (predsjednica) i Nada Kozulić (pravni i financijski savjetnik), te Debora Bunčuga je bila spremna preuzeti dužnosti tajnice udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

PRIJEDLOZI SU PRIHVAĆENI JEDNOGLASNO.

Ad 6. Progam za 2017. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za Napuštene Životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti istraživati mogućnost osnivanja skloništa za životinje na Hvaru.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli pustiti da se istrče, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest i uživanje u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2017. GODINU.

Ad 7. Razno.

Raffaella Catani informirala je prisutne o tome, da se trenutno provodi antropološko istraživanje otočana kao nastavak prijašnjih otkrića. Debora Bunčuga je objasnila pozadinu: studija je započela prije nekih 12 godina i rezultati su do sada pokazali neočekivano visoku učestalost zdravstvenih problema, osobito pojave dijabetesa i postoji snažna sumnja da su pesticidi važan faktor u cijeloj priči, stoga se studija provođena od strane Zagrebačke institucije nastavlja. Vivian Grisogono, kao zdravstveni radnik, pozdravlja ovo istraživanje, jer je već neko vrijeme uznemirena učestalošću pojave hormonalnih poremećaja, uključujući probleme sa štitnjačom i preuranjene menopauze (koja je pogodila dvije 16-godišnje djevojke u istom razredu istodobno), rak i neurološke probleme kao što su Parkinsonova bolest, za koje se zna da su eventualno povezane s uporabom pesticida. Debora je također obavijestila prisutne, da je dr. Tomica Carić prije nekoliko godina započeo istraživanje o zdravstvenim rizicima povezanim s pesticidima, ali ga nije uspio dovršiti zbog poteškoća u pristupu potrebnim podacima. Zagrebačka istraživačka grupa je sada izrazila interes za dovršavanje rada, što bi bilo od ogromne važnosti za lokalnu zajednicu.

Izražena je zabrinutost u vezi gradnje oko Stari Grada. Peter Elborn je govorio o neugodnostima zbog zatvaranja javnog puta do Maslinice zbog radova na izgradnji novog turističkog kompleksa. Lana Zake izvijestila je prisutne, da se lokalni stanovnici lišavaju pogodnosti poput plaža za kupanje i vezova za brodove zbog širenja turističkih sadržaja. U nadi da će razvojni projekti pridonijeti zapošljavanju i biti od koristi za lokalnu zajednicu, prisutni su izrazili sumnje i strahove o njihovim mogućim ekološkim i socijalnim posljedicama.

Peter Elborn je predložio mogućnost organiziranja projekta u suradnji sa Britansko-Hrvatskim Društvom (BHD) u Velikoj Britaniji. Radilo bi se o projektu engleskih eseja o prirodi i okolišu i najbolji radovi mogli bi biti postavljeni kao izložba u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Londonu. (Petar je aktivan dužnosnik u BHD-u i pomagao je organizirati bezbrojne uspješne manifestacije i izložbe koje promoviraju Hrvatsku u Velikoj Britaniji.) Prisutni su se složili da bi ovo mogao biti odličan obrazovni projekt, koji bi ujedno pomogao motivirati mlade ljudi da promoviraju svoj prekrasan okoliš. Fotografiranje je odlično razvijen izvannastavni predmet u otočkim školama, pa bi projekt foto-eseja mogao biti popularan i ohrabrujući način usavršavanja vještina, koji bi ujedno pridonio promicanju ekološki prihvatljivog turizma.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Posebno zanimljivo je bilo čuti Lanu Zake i njena iskustva sa mladim studentima iz Poljoprivrednog Fakulteta, koji posjećuju njenu farmu kako bi stekli radno iskustvo. Lana je po struci arhitektica, također je akreditirani komercijalni organski poljoprivrednik sa dugogodišnjim iskustvom i svjesna poteškoća s kojima se suočavaju organski poljoprivrednici na Hvaru. Svi su se složili sa Laninom vjerom da mladi trebaju naučiti povezanost između poljoprivrede i hrane koju jedemo kako bi razumjeli važnost rada u polju.

Troje predanih organskih poljoprivrednika, Raffaella, Lana i Mihovil Stipišić podijelili su svoja iskustva sa prisutnima. Primjer koji pružaju je od neprocjenjive važnosti, jer svojim primjerom pokazuju ostalim otočanima da je moguće uspješno uzgojiti usjeve svih vrsta bez umjetnih pesticida i gnojiva. Mihovil je opisao kako su njegovi susjedi u početku bili skeptični, no njih desetak je počelo koristiti biljne pesticide, osobito Preslicu (konjski rep, equisetum arvense) u obliku spreja koja je izuzetno učinkovita protiv gljivičnih bolesti.

Sastanak je službeno završio u 19:30. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Više u ovoj kategoriji: « IZVANREDNA SKUPŠTINA UDRUGE „ECO HVAR“ Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2015. god. »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna skupština Udruge „Eco Hvar“ 2016.god.

Eco Environment News feeds

  • Row over who will pay $1tn climate fund drags Cop29 talks past the deadline

    Rich countries resist increasing their contributions to poor countries that are bearing the brunt of global heating

    Talks on a new trillion-dollar global deal to tackle the climate crisis dragged on late into Saturday night, as rich and poor countries fought over how much cash was needed, and who should pay.

    Rich countries want to offer only about $300bn out of the $1.3tn a year needed from their own coffers, with the rest to come from other sources including potential new taxes and private investors.

    Continue reading...

  • World will be ‘unable to cope’ with volume of plastic waste in 10 years, warns expert

    Countries must curb production now and tackle plastic’s full life cycle, says Norwegian minister Anne Beathe Tvinnereim ahead of key UN talks this week

    The world will be “unable to cope” with the sheer volume of plastic waste a decade from now unless countries agree to curbs on production, the co-chair of a coalition of key countries has warned ahead of crunch talks on curbing global plastic pollution.

    Speaking before the final, critical round of UN talks on the first global treaty to end plastic waste, in Busan, South Korea, this week, Norway’s minister for international development, Anne Beathe Tvinnereim, acknowledged the split that had developed between plastic-producing countries and others. She represents more than 60 “high ambition” nations, led by Rwanda and Norway, who want plastic pollution tackled over its full life cycle. Crucially, this means clamping down heavily on production.

    Continue reading...

  • ‘Protect the climate for whom?’: Palestinians highlight Gaza at Cop29

    Advocates and officials argue that consequences of Israeli siege are inextricably linked to tackling the climate crisis

    As countries negotiate over climate finance, Palestinian officials and advocates have come to Cop29 in Baku to highlight global heating’s intersection with another crisis: Israel’s siege on Gaza.

    “The Cop [meetings] are very keen to protect the environment, but for whom?” said Ahmed Abu Thaher, director of projects and international relations at Palestine’s Environment Quality Authority, who had travelled to Cop29 from Ramallah. “If you are killing the people there, for whom are you keen to protect the environment and to minimise the effects of climate change?”

    Continue reading...

  • ‘Sitting with their head in their hands’: farm equipment suppliers fear for impact of budget

    Traders at a big machinery show say inheritance tax changes affecting the rural economy have had an immediate impact on business

    A shiny new tractor is pulling a huge orange trailer, while a commentator explains how best to manoeuvre it to tip grain, watched by a group of farmers wrapped up warmly in wellies, coats and bobble hats, some holding spaniels on leads.

    Others are checking out the latest models of combine harvesters and crop sprayers, parked on snowy ground at the Midlands Machinery Show, but few seem to be buying, and the changes to inheritance tax for agricultural properties announced in Rachel Reeves’s October budget are never far from anyone’s lips.

    Continue reading...

  • ‘Disaster is about caring. I’m not selfish any more’ – This is climate breakdown

    We are used to seasonal droughts in the Karoo. But this did not stop. This is Sybil’s story

    Location Sutherland, South Africa

    Disaster Southern Africa drought, 2015-2023

    Isabella Visagie, known to everyone in her life as Sybil, is a 57-year-old sheep farmer, wife and mother from the Karoo, in the Northern Cape province of South Africa. In 2015 a drought began that would bring the community in which she lived toits knees. Theprovince has been locked in a drought sincethen.The climate crisis intensified flash droughts acrosssouthern Africa in 2015-16, increased the probability of the 2015-17 drought in the south-west of neighbouringWestern Cape, and is increasing temperatures in the Northern Cape, as well as decreasing rainfall in parts of that province.

    Continue reading...

  • ‘Catastrophic’ marine heatwaves are killing sealife and causing mass disruption to UK fisheries

    Targeted research must be launched urgently to save sea creatures and plant life, oceanography centre warns

    Britain is facing a future of increasingly catastrophic marine heatwaves that could destroy shellfish colonies and fisheries and have devastating impacts on communities around the coast of the UK.

    That is the stark conclusion of a new report by the National Oceanography Centre (NOC), based in Southampton, which is pressing for the launch of a targeted research programme as a matter of urgency to investigate how sudden temperature rises in coastal seawater could affect marine habitats and seafood production in the UK.

    Continue reading...

  • The climate crisis and all the evil in the world drives me to despair

    The world will continue to be absurd, but you, with all your passion, can still make your corner of it more bearable

    The questionI am finding it ever more difficult to be in this nasty world. Everything that I cherish is being destroyed and there is nowhere to go to find solace. I’ve always loved nature – but when I go for a walk now, I see every ash tree dying, I hear the loss of birdsong, I see how few insects there are. When I read the news, I just cannot comprehend how cruel humans are able to be, racism, misogyny, religious hate, cruelty to animals… The list is endless.

    I work in climate change and am having to pretend every day that there is still a chance we can prevent catastrophic climate change. I find it ever harder to be around people who don’t get just how bad things are. I don’t have kids and am single. I can’t talk to my family about it because they are rightwing, wealthy climate sceptics. They patronise me (despite the fact I’m nearly 60 and a chief executive).

    Continue reading...

  • ‘It’s not drought - it’s looting’: the Spanish villages where people are forced to buy back their own drinking water

    Spain is increasingly either parched or flooded – and one group is profiting from these extremes: the water-grabbing multinational companies forcing angry citizens to pay for it in bottles

    After catastrophic floodsengulfed Valencia last month, killing more than 200 people, it might seem counterintuitive to think about water shortages. But as the torrents of filthy water swept through towns and villages, people were left without electricity, food supplies – and drinking water. “It was brutal: cars, chunks of machinery, big stones, even dead bodies were swept along in the water. It gushed into the ground floor of buildings, into little shops, bakeries, hairdressers, the English school, bars: all were destroyed. This was climate change for real, climate change in capital letters,” says Josep de la Rubia of Valencia’s Ecologists in Action, describing the scene in the satellite towns south of the Valencian capital.

    In the aftermath, hundreds of thousands of people were reliant on emergency tankers of water or donations of bottled water from citizen volunteers. Within a fortnight, the authorities had reconnected the tap water of 90% of the 850,000 people in affected areas, but all were advised to boil it before drinking it or to use bottled water. Across the region, 100 sewage treatment plants were damaged; in some areas, human waste seeped into flood waters, dead animals were swept into rivers and sodden rubbish and debris piled up. Valencia is on the brink of a sanitation crisis.

    Continue reading...

  • ‘It looked as good as new’: readers share their tips for repairing household items

    From YouTube video guides to sourcing parts, here are some ways to extend the life of your appliances and sentimental items

    One of the best ways we can reduce our household’s carbon footprint is to repair things instead of throwing them away. But it’s also a way of life for many people.

    “Seems I’ve spent most of my life fixing stuff because I was brought up that way,” observes Phil, from Bedfordshire. “I look at everything that comes my way as potentially useful and more often than not, it is,” writes Richard, a designer from Essex.

    Continue reading...

  • Asheville restores drinking water 53 days after Hurricane Helene – but not all are ready to sip

    Residents concerned as North Carolina city lifts boil advisory and scientists detect lead in water at area schools

    When the western North Carolina town Swannanoa was battered by Hurricane Helene in September, two large trees crushed Stephen Knight’s home. His family of six was launched into a complicated web of survival: finding a temporary home, applying for disaster relief, filing insurance claims.

    The new logistics of living included the daily search for food and water. Until earlier this week, most residents of this town east of Asheville had no drinkable tap water for 52 days. After the storm damaged infrastructure around the region, water had been partly restored in mid-October. It was good for flushing toilets but not safe for consumption. In some places, sediment left the water inky like black tea.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.