Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Objavljeno u O Udruzi

Zapisnik sa 5. Redovne Skupštine Udruge „ECO HVAR“ održane dana 4. lipnja 2018. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

ZAPISNIK

sa 5. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 04. lipnja 2018. godine u 18 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, Dopredsjednica i članica odbora, Debora Bunčuga, članica odbora, Lesley Brenner, Peter Brenner, Željko Bucat, Ingrid Buijs, Branko Bunčuga, Peter Elborn, Anna Maria Katičić, Branka Poulton, Titica Roschka,

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Marina Bandelli, Goga Borić, Katia Dawnay, Anita Drinković, Bob Parfitt, Vilma Plazonja, Rihard Russian, Jasenka Splivalo, Mihovil Stipišić, Tanja Tomić

Započeto u 18:30 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika s 4. godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2017. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2017. godinu

  5. Donošenje Plana rada Udruge za 2018. godinu

  6. Razno.

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisutvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Debora Bunčuga.

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK ČETVRTE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Predsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2017. godini:

Izvanredna skupština Udruge „ECO HVAR“ je održana dana 23. kolovoza 2017. godine u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' , kad su donosene odluke da se usvajaju izvješće o radu Udruge za prvi dio 2017.godine, te prijedlog Predsjednice da Nada Kozulić kao Dopredsjednica bude ovlaštena za zastupanje udruge.

U 2017. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefon0m s raznim pitanjima, od "da li se uzgaja ekološka pšenica na Hvaru?" do "da li možete nam pomoći u traženju izglubljenog prstena?". Uglavnom su pitanja bila u vezi naših glavnih aktivnosti, dakle životinja i okoliša.

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

i) Primili smo više od 48 upita vezanih za životinje, od kojih 32 o psima, ne samo na Hvaru, nego i u drugim krajevima Hrvatske, uključujući otok Brač, Tućepe pa čak i Istru. Mnogi, pogotovo stranci, su se žalili da su vidjeli pse koji su maltretirani i držani u lošim uvjetima. Neki su nas obavjestili da su vidjeli pse lutalice, a neki vlasnici pasa su nam se obratili za pomoć u traženju ljubimaca.

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji se zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani. Neki slučajevi su dobro završili, kad su psi izgubljeni pa pronađeni, ili su lutalice našle nove domove. Međutim, žao nam je da smo rijetko dobili adekvatan odgovor od komunalnih redara, tako da mnogi problemi nisu riješeni.

U Starom Gradu možemo pohvaliti suradnju gradonačelnika, veterinara i gospode Amande Blanch. 30ak mačaka je sterilizirano i suradnja se nastavlja.

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija. U suradnji sa 'Listom za ponos mista' (Hvar), Udruga Eco Hvar je pomogla u organizaciji predavanja g. Vjerana Piršića iz Otoka Krka, pod naslovom 'Kako smo riješili sve naše otočke probleme i uspješno započeli novi ciklus (održivog) razvoja'. Predavanje je bilo u Lođi u Hvaru 18.04.2017.g., i u svećanoj dvorani Općine Jelsa 19.04.2017.g. Glavne teme bile su gospodarenje otpadom i održivi turizam. Jedan značajan uspjeh na Krku (koji bi dobro došao i Hvaru) bio je ujedinjenje prijašnih odvojenih firmi u jednu komunalnu tvrtku za cijeli otok.

Smeće. Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom. Uočene su mnoge loše navike naših sugradana u vezi s očuvanjem okoliša, nagomilavanjem i odlaganjem smeća na neadekvatnim površinama. Period Uskrsa (Uskrs je bio 16. travnja u 2017. godini) je opet za Udrugu Eco Hvar bio razdoblje povećane aktivnosti u pokušajima uvjeravanja sudionika cjelonoćne procesije da po putu ne bacaju smeće. Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurao koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima.

Herbicidi. Tijekom godine, udruga Eco Hvar je nastavila upozoravati ljude na opasnosti od uporabe pesticide, kroz postavljanje plakata na javnim oglasnim pločama i dijeljenjem letka o pojedinostima o mogućim štetnim učincima uporabe otrova.

Program dezinsekcije i deratizacije. Najveća borba naše udruge odnosila se na korištenje insekticida. Dezinsekcija i dalje predstavlja veliki problem. Pčela ima sve manje, a pčelari uopće nisu upoznati kad će se prskati protiv komaraca, potpuno su neinformirani, iako bi se po pravilima trebale uvesti posebne mjere kad se rade akcije dezinsekcije.

Ptice pjevice su ozbiljno ugrožene, njihova populacija se bitno smanjila, upozoravaju nas promatrači.

Trebale su godine da doznamo istinu, od 2011. godine Vivian Grisogono počela je postavljati pitanja. Zadnje četiri godine uporno i ozbiljno pitamo nadležne, no teško dolazimo do odgovora. Ukazali smo vlastima na nepravilnosti, npr. korišćenje nedozvoljenih sredstava, manjka adekvatnog upozorenja, manjka transparentnosti itd, ali nismo dobili odgovore koje smo očekivali, mada imamo znanstvene dokaze o opasnostima koje ovakvo prskanje donosi. Korespondencija je objavljena na našem portalu.

Što se tiče deratizacije, istaknuli smo, da se otrov protiv štakora još uvijek distribuira u loše pakiranim celofanskim vrećicama i da otrov koji se dijeli je zabranjen već od 2013.g., što je očito protiv pravila.

3. Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Stranica udruge Eco Hvar.

Objavljen je 41 članak tijekom 2017. godine. Podaci o čitanosti („klikovima“) do sredine lipnja 2018. pokazuju da je naslovna stranica prešla 101.000 „klikova“, a najčitaniji tekst je o insekticidima 'Prskanje otrova - za i porotiv' / 'Insect spraying - pros and cons' je prešao 75.000.

Koristim ovu priliku kako bih se zahvalila Steve-u Jones-u, Mihovilu Stipišiću i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i Ivani Župan za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranica.

iii) Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije.

iv) Facebook.

Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 370 pratioca.

v) Portal je donio dobar rezultat koji se vidi, jer stranci sve više pokazuju interes za prirodu na Hvaru, što biljke, što ptice, zbog naših tekstova. Npr., u srpnju 2017. su došli na Hvar Will Rose i Eugeni Dunster, s namjerom vidjeti pčelarice. Steve Jones, koji redovno piše za naš portal o pticama na Hvaru pokazao je gdje “stanuju” te ptice. Zahvaljujemo Steve-u za trud i pažnju, te našim gostima koji su nam poslali krasne slike iz njihove posjete.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2017. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće. Vivian Grisogono prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2017. godini, koje je pokazalo da je udruga ostvarila prihode od 7.035 kn u izvještajom razdoblju, i rashode od 5.457 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 11.833,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine, Na kraju 2017 godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 14.259,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstvo i bankovni troškovi. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2017. GODINU.

Ad 5. Progam za 2018. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Vivian Grisogono:

i. Životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje Animalis Centrum u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru, i otvaranje hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

ii. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti pružati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

iii. Eko-aktivnosti

- organizirati aktivnosti, uključujući izlete i šetnje, kroz koje bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade

iv. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2018. GODINU.

Ad 6. Razno.

Gospodin Peter Elborn objasnio je situaciju u vezi s organizacijom izložbe fotografija učenika OŠ Jelsa u Londonu, koja je bila spomenuta na Skupštini prošle godine. Izložba nije se još realizirana, nego će se održati čim se u Veleposlanstvu stvore uvjeti, jer se još preureduju prostori koji imaju tu namjenu.

G. Branko Bunčuga predlaže suradnju sa udrugom maslinara Sv. Špirijun, u smislu da se organizira predavanje o štetnostima prskanja uobičajenim otrovima, te da se pokuša osvijestiti maslinare i ukazati im na ekološke načine tretiranja maslina. Gospodin Miki bi bio izvrsna osoba za to predavanje, on radi pripravke (juhe) od biljaka koje mogu u potpunosti zamijeniti otrove.

G. Željko Bucat spominje da Općina uskoro daje u zakup oko 40 hektara vrijedne zemlje i predlaže da mi kao udruga pokušamo utjecati da jedan od uvjeta zakupa bude ekološka proizvodnja. Kako su svi prisutni se složili, Udruga je preuzeo zadatak da će uputiti dopis Općini.

Gđa. Lesley Brenner predlaže da Udruga ostvari suradnju sa nekom radio postajom, najbolje bi bilo radio Splitom kako bi u okviru poljoprivredne emisije mogli savjetovati gradane o eko uzgoju i slično.

Gda. Ingrid Bujis predlaže da se na kupalištima postave table upozorenja za smeće.

Svi prisutni su se složili oko važnosti uključivanja djece i mladih u učenje o okolišu. Nažalost, iako Škola u Jelsi je 'Ekološka Škola', djeca nisu još svjesna da ne smiju bacati smeće okolo, što se vidi svaki dan blizu dučana i autobusne stanice, gdje se djeca skupljaju poslije škole.

Na kraju stastanka Vivian Grisogono je pročitala pozdrave g. Boba Parfitta, član Rotary Kluba u Engleskoj, koji je od 1992.g. pomogao ljudima u Hrvatskoj: "Žao mi da ne mogu biti s Vama. Samo bi Vam rekao: Vi imate prekrasan otok, koji stvarno vrijedi sačuvati - Bravo!"

Sastanak je službeno završio u 20:00. Vivian Grisogono zahvaljuje svim prisutnima na njihovom doprinosu i izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Debora Bunčuga                                                                                                                                                                                          Vivian Grisogono

Zapisničar                                                                                                                                                                                                     Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar“ 2017.godine

Eco Environment News feeds

  • Rich country budgets are stretched amid inflation, Covid and Ukraine war, Mary Robinson tells Cop29

    Poor countries may have to compromise on demands for cash to tackle global heating, a former UN climate envoy has said, as UN talks entered their final hours in deadlock.

    In comments that are likely to disappoint poorer countries at the Cop29 summit, Mary Robinson, the former president of Ireland and twice a UN climate envoy, said rich country budgets were stretched amid inflation, Covid and conflicts including Russia’s war in Ukraine.

    Continue reading...

  • All of a sudden I heard this loud noise at the back of my house. The window was smashed in what was supposed to be our secure room. This is Roseman’s story

    Location Union Island, the Caribbean

    Disaster Hurricane Beryl

    Roseman Adams, a nature conservation officer and part of the island’s disaster preparedness committee, was at home on Union Island when Hurricane Beryl hiton 2 July. It was the earliest-formingcategory 5 hurricane on record, demolishing almost all of the buildings on the island of 2,500 people. The climate crisis is making hurricanes ever more intense and destructive.

    Continue reading...

  • Steve Reed says he may not agree on inheritance tax changes but government will listen to rural Britain

    The UK environment secretary has promised to reform the food system to ensure farmers are paid fairly for the food they produce, after many filled the streets of Westminster to campaign against inheritance tax changes.

    Speaking at the Country Land and Business Association (CLA) conference, Steve Reed said: “I heard the anguish of the countryside on the streets of London earlier this week. We may not agree over the inheritance tax changes, but this government is determined to listen to rural Britain and end its long decline.”

    Continue reading...

  • On Qikiqtaruk, off Canada, researchers at the frontier of climate change are seeing its rich ecology slide into the sea as melting permafrost ice leaves little behind

    Last summer, the western Arctic was uncomfortably hot. Smoke from Canada’s wildfires hung thick in the air, and swarms of mosquitoes searched for exposed skin. It was a maddening combination that left researchers on Qikiqtaruk, an island off the north coast of the Yukon, desperate for relief.

    And so on a late July afternoon, a team of Canadian scientists dived into the Beaufort Sea, bobbing and splashing in a sheltered bay for nearly two hours. Later, as they lay sprawled on a beach, huge chunks of the island they were studying slid into the ocean.

    Continue reading...

  • Exclusive: Trail would help region with few areas where people can walk in countryside, report says

    A new trail along the east coast of England should be created, a Tory thinktank has said, because farmland is preventing those who live there from having access to nature.

    A report from Onward has found that in most rural areas, people enjoy extensive rights-of-way networks. But across the east of England, there are many areas where people have barely anywhere they are allowed to walk in the countryside. This, the report says, is because of large areas of high-grade farmland in that area, but also because Lincolnshire has the largest backlog for recognition of historical but unrecorded rights of way, with more than 450 outstanding applications.

    Continue reading...

  • Peace Brigades International calling for new act to force companies with links to UK to do due diligence

    Human rights defenders have faced brutal reprisals for standing up to extractive industries with links to UK companies or investors, according to a report calling for a law obliging firms to do human rights and environmental due diligence.

    Peace Brigades International (PBI) UK says a corporate accountability law requiring businesses to do due diligence on their operations, investments and supply chains could have prevented past environmental devastation and attacks.

    Continue reading...

  • ‘While it was dark, I climbed up and put remote control cameras in the tree. I’d never have got the shot if I’d been up there. An orangutan always knows you’re there’

    I was following orangutans in Borneo with my wife, Cheryl Knott, a primatologist who has spent 30 years working in Gunung Palung national park, in the Indonesian part of Borneo. I am a biologist by background, and did my PhD research in rainforest ecology in Borneo, before I went into photography and film-making. I saw so much destruction in the rainforest back in the 90s, and it dawned on me that I could publish scientific articles that maybe 10 people would read – or an article in National Geographic that 10 million people would see.

    I was getting increasingly serious about my photography while working on my PhD when I got funding from the National Geographic Society for field research. Through that connection, I was able to show them my pictures and eventually I published an article in the magazine about my work, which in turn meant I was able to get an assignment to document Cheryl’s orangutan PhD.

    Continue reading...

  • Interviews and analysis of court documents show how the world’s most prestigious consulting firm quietly helps fuel the climate crisis

    Two giant, mirrored walls are set to rise out of the sands of the Arabian desert. They will run parallel for more than 100 miles from the coast of the Red Sea through arid valleys and craggy mountains. Between them, a futuristic city which has no need for cars or roads will be powered completely by renewable energy.

    This engineering marvel, its creators say, will usher in “a revolution in civilization”. It’s the jewel in the crown of a $500bn Saudi government project known as Neom, turning a vast scrubland into a techno-utopia and world-class tourist and sporting destination. Perhaps a harbinger for the end of oil, it will supposedly put the powerful petrostate at the forefront of the energy transition. For American consulting giant McKinsey & Company, its advising on this project appears to be making good on the firm’s green promises.

    Continue reading...

  • A recent strike narrowly missed slave trade archives in Barbados, and experts warn more and worse is to come as global heating intensifies storms

    When the Barbados National Archives, home to one of the world’s most significant collections of documents from the transatlantic slave trade, reported in June that it had been struck by lightning, it received widespread sympathy and offers of support locally and internationally.

    A section of the 60-year-old building, Block D, located on the grounds of the “Lazaretto” (the island’s former colony for people with leprosy), caught fire, and sustained serious damage. Official documents including hospital and school records were lost. “It was not just paper that was in the building, but documents that have stories about our families and ancestors,” says the chief archivist, Ingrid Thompson.

    Continue reading...

  • Unlocking secrets of how the algae survive could help extend growing seasons for crop plants at high latitudes

    Plants left for too long in the dark usually turn sickly yellow and die, but scientists were astonished to discover tiny microalgae in the Arctic Ocean down to 50 metres deep can perform photosynthesis in near darkness.

    The microalgae were at 88-degrees north and started photosynthesising in late March, only a few days after the long winter polar night came to an end at this latitude. The sun was barely poking up above the horizon and the sea was still covered in snow and ice, barely allowing any light to pass through. Typical light conditions outside on a clear day in Europe are more than 37,000-50,000 times the amount of light required by these Arctic microalgae.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.