Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2018.godine

Objavljeno u O Udruzi
ZAPISNIK sa 6. Redovne godišnje Skupštine Udruge „ECO HVAR“ Udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara održane dana 24. lipnja 2019. godine u 17:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi' .

Prisutni: Vivian Grisogono, Predsjednica Udruge, Nada Kozulić, Dopredsjednica, Marija Bunčuga, Članica odbora, Dinka Barbić, Ingrid Buijs, Henk Buijs, Frank John Dubokovich, Mica Ruzmanović, Mihovil Stipišić, Ivana Župan

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Debora Bunčuga, članica odbora, Goga Borić, Andro Duboković, Peter Elborn, Vedrana Nemeš, Annie Polatsek, Lana Zake

Započeto u 18:00 sati.

Skupštinu je otvorila Predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 5. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu Udruge za 2018. godinu

  4. Izmjenu i dopunu Statuta

  5. Prijedlog imenovanja gđe. Dinke Barbić kao članica Upravnog odbora Udruge

  6. Usvajanje financijskog izvješča za 2018. godinu

  7. Donošenje Plana rada Udruge za 2019. godinu

  8. Razno

U točki 4. Skupština donosi Odluku o izmjeni i dopuni Statuta koja glasi: članak 22. mijenja se i glasi: "Upravni odbor Udruge broji tri do pet članova, a čine ga Predsjednik i Tajnik Udruge po položaju te još jedan ili tri člana koje imenuje Skupština" .

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da Skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

Za zapisničara izabrana je Marija Bunčuga

Ad 2) Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK PETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Dopredsjednica je u usmenom obliku iznjela Izvješće o radu Udruge u 2018. godini:

U 2018. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, ponekad telefonom s raznim pitanjima, među ostalim "da li nam možete pomoći u traženju izglubljenog mobitela?" (stavili smo oglas na našoj Feis stranici), "da li možemo pomoć u traženju parcele obiteljskog imanja na području 'Podum'?" (ne), "da li prodajemo sušenu lavandu?" (ne). Dobili smo ponude za volontere, ali nismo (još) tako organizirani da imamo projekte za njih. Pomogli smo u vezi degustacije maslonovog ulja, i dali smo savjet jednoj firmi koja je zainteresirana za ekološki turizam.

Uglavnom, kao i svake godine, naše glavne aktivnosti vezane su uz brigu i zaštitu životinja i okoliša.

1. Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

2018.g. bila je Godina pasa. Za našu Udrugu najljepši događaj ove značajne godine bio je Humanitarni koncert za napuštene životinje na Otoku Hvaru. Održan je 14.10.2018. a za to smo od srca zahvalni Vinki Šurlin, voditeljici zbor GSU-a „Stella Maris“ Hvar, i svima koji su sudjelovali u tom prekrasnom događaju. Na dobrotvornom koncertu uz Zbor "Stella Maris" sudjelovali su pjevači: Zbor „Sveta Cecilija“, Jelsa, voditelj Slavko Reljić; „Klapa Priženca“, Svirče, voditeljica Vojana Jurić; Mješovita klapa Svetoga Duha, Vrbanj, voditelj Ivan Vidošević; Faroski Kantaduri, Stari Grad, voditelj Jakša Vranjican; voditeljica programa je bila gđa. Vlatka Buj, Zamjenica Načelnika Općine Jelsa; i inženjer zvuka Žare Zagorac.

Primili smo 56 upita vezanih uz životinje, od kojih 24 o psima, 23 o mačkama, 3 o konjima, 3 o magarcima, 2 o pticama, i 1 o kozi. Te životinje su bile ne samo na Hvaru, nego i u drugim krajevima Hrvatske, npr. Splitu, Stobreču, Zavalatici na Korčuli, Kleku (Metković).

Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani. Mi smo stvorili dobru komunikaciju sa inspektorima u Splitu i neki su slučajevi dobro završili. Najteže je riješiti probleme vezane uz divlje mačke, jer ih nemamo gdje skloniti. Bilo je dva tragična slučaja: u kolovozu 2018.g. jedan teško bolestan, ranjen pas se pojavio na pragu kuće jedne naše suradnice u Jelsi, kojeg smo doveli kod veterinara, nažalost, na uspavljivanje. Dr Prosper nas je obavijestio da bi u takvom slučaju Općina trebala financiraiti taj postupak, i da bi trebali tražili povratak novaca. Obratili smo se nadležima, ali nismo dobili odgovor. U drugom slučaju, mali mačak Zlatan koji je živio slobodno u Jelsi a za koga smo se brinuli, teško je ranjen u vrat i uginuo u Pitvama 25.07.2018. Bolja je vijest da Zlatanova majka Zlata još uvijek živi negdje u Jelsi i se pojavi svako malo u prostoru kafića „Splendid“.

Udruga Eco Hvar organizirala je spašavanje 12 pasa tijekom godine, od kojih smo smjestili 11 u sklonište 'Animalis Centrum' u Kaštelima, otkuda svi su našli nove domove, neki u Hrvatskoj neki u Njemačkoj i drugim zemljama. 'Animalis Centrum' se odlično brine za štićenike: svi imaju naravno hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, i ljeti idu se kupati.

Vlasti Grada Hvara su se dobro angažirani za pomoć životinja, i naši članovi / simpatizeri tamo uvijek rade što mogu za zapuštene ili maltretirane životinje. Grad Hvar je prvi na našem otoku potpisao Ugovor sa Azilom "Animalis Centrum", sukladno novom Zakonu o zaštiti životinja, te i je sudjelovao na spašavanju više neželjenih životinja tijekom godine. Mi smo vrlo zahvalni za njihovu suradnju.

Sretni smo da su u Hvaru prijatelji životinja osnovali poseban park za pse tijekom 2018.g.!

2. Aktivnosti vezane uz zaštitu okoliša

Edukacija. Eco Hvar je bio suorganizator Okruglog stola sa LAG-om Škoji pod naslovom 'EkoLAGija', 07.11.2018., u okviru kojeg su stručnjaci iz Zagreba dr.sc.Darko Znaor i mag.ing. Sonja Karoglan Todorović održali predavanja na temu „Ekološka poljoprivreda i proizvodnja - susret ekonomije i ekologije“. Gost predavač, dr. Alan Smith iz Amerike je opisao svoje iskustvo kao ekološki poljoprivrednik u SAD-u.

Pesticidi. Na našem portalu objavili smo popis kemijskih pesticida korištenih na Hvaru s njihovim nuspojavama uz navođenje stručnih dokaza, na hrvatskom i engleskom jeziku. To je, koliko znamo, prvi put da takva informacija postoji u ovako dostupnom obliku na hrvatskom. (http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/267-pesticidi-njihove-moguce-nuspojave-i-status-odobrenja)

Objavili smo i tekst o zakonima i propisima vezanim za kemijske pesticide, u kojem se govori o problematici korištenja tih sredstava. (http://www.eco-hvar.com/hr/opasni-otrovi/266-pesticidi-zakoni-i-dozvole)

Anketa o korištenju polja u Starogradskom polju. U suradnji sa LAG-om Škoji i Agencijom za upravljanje Starogradskim poljem, Udruga Eco Hvar pokrenula je istraživanje o poljoprivredi u Starogradskom polju. Rezultati pokažu među ostalim koje bilje se uzgajaju, što za osobne potrebe, što komercionalno; koliko poljoprivrednika imaji OPG, da li imaju ekološki certifikat i certifikat za korištenje sredstava za zaštitu bilja; koliko njih koriste sredstva protiv štetnika i koja sredstva se upotrebljavaju; iz kojih izvora poljoprivrednici dobivaju informaciju o agrikulturi. Anketa je još u tijeku i rezultati dostupni do sada mogu se vidjeti na portalu Udruge (http://www.eco-hvar.com/hr/okolis/277-anketa-poljoprivreda-na-starogradskom-polju).

Program dezinsekcije i deratizacije : kampanja za promjene. U 2018.g. Udruga se obratila Premjeru, Ministarstvu zdravstva, Zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (ZZJZ), Gradovima Hvaru i Starom Gradu te Općini Jelsa tražeći informaciju o provedbi akcija dezineskcije i upozoravajući na neke nedostatke i nepravilnosti kod tih akcija. Od lokalnih vlasti dobili smo detalje o plaćanju za akcije, datumima akcija i korištenim pesticidima. Nismo dobili detalje točnih ruta vozila u akcijama zamagljivanja. Zabrinuti smo jer su akcije zamagljivanja vrlo slabo objavljene, a larvicidne akcije se uopće ne objavljaju. Koriste se pesticidi koji su zabranjeni u EU-u; prskaju se polja i vrtovi sa jestivim plodovima; puno ima kolateralnih šteta kod insekata, ptica i okoliša; a dezinsekcija samo povečava problem neželjenih štetnika. Mi smo ukazali ne brojen probleme, ali do sada nismo dobili adekvatne odgovore, a kamo li promjene u praksi koje tražimo.

Smeće. Udruga je nastavila sa aktivnostima vezanim uz bolje gospodarenje otpadom, pogotovo za vrijeme Procesije 'Za Križen' (29-30.03.2018.). Kao i uvijek, Udruga Eco Hvar je osigurala koševe za otpatke oko crkve u Pitvama, aktivno pomagala u čišćenju lokalnih staza oko Pitava u tjednima prije događaja, a zatim u čišćenju nakon Procesije i pratećim događajima u narednim danima. 15.09.2018. Udruga Eco Hvar je sudjelovala u akciji 'zelenog čišćenja' u Hvaru koju je Udruga Dignitea organizirala u suradnji sa Gradom Hvarom.

Suradnja sa drugim Udrugama i organizacijama. Nastavili smo suradnju sa drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network -PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi pesticida i za bolju kontrolu njihovog korištenja. Radimo na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu.

3. Podizanje svijesti

i) Vidljivost u medijima. U 2018.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za njegovo razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost.

ii) Stranica udruge Eco Hvar.

Naš portal se sve više čita, i nekoliko tekstova, pogotovo o pesticidima, se pojave na prvoj stranici tražilice Google-a.

Koristimo ovu priliku kako bih se zahvalili Steve-u Jones-u, Johnu Ballu i Marion Podolski za njihov neprocjenjiv doprinos kroz izvorne članke i krasne fotografije i Ivani Župan za njezine odlične prijevode na hrvatski jezik, koji su doprinijeli uspjehu web stranice.

iii) Prije Uskrsa opet smo postavili letke na javnim oglasnim pločama, s upozorenjem da se ne smije bacati smeće okolo za vrijeme Procesije. Redovno objavimo upozorenja prije akcija zamagljivanja na engleskom na javnim oglasnim pločama oko Jelse.

iv) Facebook.

Prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i stranica ima oko 500 pratiitelja. Redovno objavimo upozorenja u vezi akcija zamagljivanja na hrvatskom i engleskom - što znaći da u tom pogledu radimo više u skladu sa propisima nego lokalne vlasti!

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2018. GODINU.

Ad 4. Izmjena i dopuna Statuta. članak 22. mijenja se i glasi "Upravni odbor broji tri do pet članova, a čine ga Predsjednik i Tajnica Udruge po položaju te još jedan ili tri člana koje imenuje Skupština" .

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PRIJEDLOG IZMJENE I DOPUNE STATUTA .

Ad 5. Prijedlog imenovanja gđe. Dinke Barbić kao članica Upravnog odbora Udruge

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PRIJEDLOG IMENOVANJA GĐE. DINKE BARBIĆ KAO ČLANICA UPRAVNOG ODBORA 

Ad 6. Financijsko izvješće. Nada Kozulić prezentirala je rezime financijske situacije udruge u 2018. godini, koje je pokazalo da je Udruga ostvarila prihode od 17.143,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 18.040,00 kn. Stanje novčanih sredstava na početku godine bilo je 14.259,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Na kraju 2018 godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 13.810,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, održavanja web stranice, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge, a iz dobrotvornog koncerta održanog u listopadu 2018. ostvarili smo 3.750,00 kn.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2018. GODINU.

Ad 7. Program za 2019. godinu. Prijedlog plana aktivnosti je predstavila Nada Kozulić:

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavimo naš rad.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

- organizirati razne aktivnosti za djecu u suradnji sa lokalnim školama

- organizirati daljnja predavanja i seminare o očuvanju okoliša

- nastaviti objavljivati informativne članke putem web stranice Eco Hvar

- stvoriti poseban dio portala za mladež

- organizirati 'eko-aktivnosti', uključujući izlete i šetnje, kojima bi se podizala svijest o uživanju u prirodnom okruženju, posebno za djecu i mlade. Jedan naš projekt je organizacija šetnje duž otoka: za to skupljamo mape starih puteva, i neki naši članovi istražuju teren da utvrde gdje su putevi još prohodni.

ii. Aktivnosti uz životinje

- nastaviti suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Animalis Centrum" u Kaštel Sućurcu

- nastaviti suradnju sa lokalnim vlastima, osobito u vezi osnivanja skloništa za životinje na Hvaru i hranilišta za mačke.

- istražiti mogućnost pružanja privremenog skloništa za životinje, uključujući napuštene ili izgubljene pse, lovačke pse ali i kao „hotel za pse“ za vlasnike koji moraju napustiti svoje kućne ljubimce kada odlaze na putovanje.

- osnovati zatvoreno mjesto gdje bi se psi mogli istrčati, možda uključiti jednu ili više plaža pogodnih za pse.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

- nastaviti lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida.

iv. Podržavati inicijative za eko-turizam, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge) (http://www.eco-hvar.com/hr/zanimljivosti/276-eko-friendly-smjestaj-na-hvaru)

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

- nastaviti suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

- nastaviti razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM ZA 2019. GODINU.

Ad 8. Razno.

Gđa. Ingrid Buijs je predložila da humanitarni koncert bude ponovljen, ali ranije nego u listopadu, da bi publika mogla biti veća. Skupština se složila sa prijedlogom, ali naravno termin ovisi o mnogim faktorima.

U svibnju 2019.g. Udruga je organizirala 'eko-foto natječaj' za osnovnoškolarce. Gđa. Buijs je predložila da natječaj bude godišnje, a da uključuje i slike negativnih prizora iz otoka, ne samo ljepote otoka kao ove godine. Skupština se složila sa prijedlogom.

G. Mihovil Stipišić je spomenuo druge Udruge koje rade za dobrobit okoliša na Hvaru, a svi prisutni su bili složni da što veća međusobno suradnja je u interesu svih nas.

Kao zaključak Skupštine Nada Kozulić je zahvalila svim prisutnima na njihovom doprinosu i istaknula kako izvršni odbor udruge Eco Hvar je također zahvalan svim simpatizerima udruge i pomažućim članovima udruge koji potiču i unaprijeđuju rad na mnogo različitih načina.

Sastanak je službeno završio u 19:30

Marija Bunčuga                                                                                                            Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                                      Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2018.godine

Eco Environment News feeds

  • Rich country budgets are stretched amid inflation, Covid and Ukraine war, Mary Robinson tells Cop29

    Poor countries may have to compromise on demands for cash to tackle global heating, a former UN climate envoy has said, as UN talks entered their final hours in deadlock.

    In comments that are likely to disappoint poorer countries at the Cop29 summit, Mary Robinson, the former president of Ireland and twice a UN climate envoy, said rich country budgets were stretched amid inflation, Covid and conflicts including Russia’s war in Ukraine.

    Continue reading...

  • All of a sudden I heard this loud noise at the back of my house. The window was smashed in what was supposed to be our secure room. This is Roseman’s story

    Location Union Island, the Caribbean

    Disaster Hurricane Beryl

    Roseman Adams, a nature conservation officer and part of the island’s disaster preparedness committee, was at home on Union Island when Hurricane Beryl hiton 2 July. It was the earliest-formingcategory 5 hurricane on record, demolishing almost all of the buildings on the island of 2,500 people. The climate crisis is making hurricanes ever more intense and destructive.

    Continue reading...

  • Steve Reed says he may not agree on inheritance tax changes but government will listen to rural Britain

    The UK environment secretary has promised to reform the food system to ensure farmers are paid fairly for the food they produce, after many filled the streets of Westminster to campaign against inheritance tax changes.

    Speaking at the Country Land and Business Association (CLA) conference, Steve Reed said: “I heard the anguish of the countryside on the streets of London earlier this week. We may not agree over the inheritance tax changes, but this government is determined to listen to rural Britain and end its long decline.”

    Continue reading...

  • On Qikiqtaruk, off Canada, researchers at the frontier of climate change are seeing its rich ecology slide into the sea as melting permafrost ice leaves little behind

    Last summer, the western Arctic was uncomfortably hot. Smoke from Canada’s wildfires hung thick in the air, and swarms of mosquitoes searched for exposed skin. It was a maddening combination that left researchers on Qikiqtaruk, an island off the north coast of the Yukon, desperate for relief.

    And so on a late July afternoon, a team of Canadian scientists dived into the Beaufort Sea, bobbing and splashing in a sheltered bay for nearly two hours. Later, as they lay sprawled on a beach, huge chunks of the island they were studying slid into the ocean.

    Continue reading...

  • Exclusive: Trail would help region with few areas where people can walk in countryside, report says

    A new trail along the east coast of England should be created, a Tory thinktank has said, because farmland is preventing those who live there from having access to nature.

    A report from Onward has found that in most rural areas, people enjoy extensive rights-of-way networks. But across the east of England, there are many areas where people have barely anywhere they are allowed to walk in the countryside. This, the report says, is because of large areas of high-grade farmland in that area, but also because Lincolnshire has the largest backlog for recognition of historical but unrecorded rights of way, with more than 450 outstanding applications.

    Continue reading...

  • Peace Brigades International calling for new act to force companies with links to UK to do due diligence

    Human rights defenders have faced brutal reprisals for standing up to extractive industries with links to UK companies or investors, according to a report calling for a law obliging firms to do human rights and environmental due diligence.

    Peace Brigades International (PBI) UK says a corporate accountability law requiring businesses to do due diligence on their operations, investments and supply chains could have prevented past environmental devastation and attacks.

    Continue reading...

  • ‘While it was dark, I climbed up and put remote control cameras in the tree. I’d never have got the shot if I’d been up there. An orangutan always knows you’re there’

    I was following orangutans in Borneo with my wife, Cheryl Knott, a primatologist who has spent 30 years working in Gunung Palung national park, in the Indonesian part of Borneo. I am a biologist by background, and did my PhD research in rainforest ecology in Borneo, before I went into photography and film-making. I saw so much destruction in the rainforest back in the 90s, and it dawned on me that I could publish scientific articles that maybe 10 people would read – or an article in National Geographic that 10 million people would see.

    I was getting increasingly serious about my photography while working on my PhD when I got funding from the National Geographic Society for field research. Through that connection, I was able to show them my pictures and eventually I published an article in the magazine about my work, which in turn meant I was able to get an assignment to document Cheryl’s orangutan PhD.

    Continue reading...

  • Interviews and analysis of court documents show how the world’s most prestigious consulting firm quietly helps fuel the climate crisis

    Two giant, mirrored walls are set to rise out of the sands of the Arabian desert. They will run parallel for more than 100 miles from the coast of the Red Sea through arid valleys and craggy mountains. Between them, a futuristic city which has no need for cars or roads will be powered completely by renewable energy.

    This engineering marvel, its creators say, will usher in “a revolution in civilization”. It’s the jewel in the crown of a $500bn Saudi government project known as Neom, turning a vast scrubland into a techno-utopia and world-class tourist and sporting destination. Perhaps a harbinger for the end of oil, it will supposedly put the powerful petrostate at the forefront of the energy transition. For American consulting giant McKinsey & Company, its advising on this project appears to be making good on the firm’s green promises.

    Continue reading...

  • A recent strike narrowly missed slave trade archives in Barbados, and experts warn more and worse is to come as global heating intensifies storms

    When the Barbados National Archives, home to one of the world’s most significant collections of documents from the transatlantic slave trade, reported in June that it had been struck by lightning, it received widespread sympathy and offers of support locally and internationally.

    A section of the 60-year-old building, Block D, located on the grounds of the “Lazaretto” (the island’s former colony for people with leprosy), caught fire, and sustained serious damage. Official documents including hospital and school records were lost. “It was not just paper that was in the building, but documents that have stories about our families and ancestors,” says the chief archivist, Ingrid Thompson.

    Continue reading...

  • Unlocking secrets of how the algae survive could help extend growing seasons for crop plants at high latitudes

    Plants left for too long in the dark usually turn sickly yellow and die, but scientists were astonished to discover tiny microalgae in the Arctic Ocean down to 50 metres deep can perform photosynthesis in near darkness.

    The microalgae were at 88-degrees north and started photosynthesising in late March, only a few days after the long winter polar night came to an end at this latitude. The sun was barely poking up above the horizon and the sea was still covered in snow and ice, barely allowing any light to pass through. Typical light conditions outside on a clear day in Europe are more than 37,000-50,000 times the amount of light required by these Arctic microalgae.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.