Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 8. redovne godišnje skupštine i izborne skupštine udruge „ECO HVAR“ održane dana 28. lipnja 2021. godine u 09:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Nada Kozulić - Potpredsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Jessica Romano, Sara Radonić, Bianka Jakas, Frank John Dubokovich, Ingrid Bujis, Dubravka Wurzberg Bodlović, Olivier Schweitzer, Đani Bodlović, Matej Bodlović

Odsutni članovi/simpatizeri koji su ispričali svoj nedolazak: Dinka Barbić, Katija Barbić, Miranda Miličić Bradbury, Branko Bunčuga, Marija Bunčuga, Martin Gannon, Žarko Grisogono, Heather Lambourn, Kruno Peronja, Mirela Peronja, Vilma Plazonja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović,

Započeto u 10,15 sati.

Skupštinu je otvorila predsjednica Vivian Grisogono i predložila sljedeći

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 7. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2020. godini

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2020. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2021. godinu

  6. Izborna skupština

  7. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana gđa Sara Radonić. Skupštinu će voditi Nada Kozulić, Potpredsjednica Udruge.

Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK SEDME REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.

Ad 3) Nada Kozulić je u usmenom obliku iznjela izvješće o radu udruge u 2020. godini:

Zbog pandemije, nismo mogli organizirati planirane aktivnoste kao što su predavanja u vezi ekološke poljoprivrede i foto-natječaj za djecu, ali je bilo dosta posla oko životinja, te smo nastavili naš rad preko interneta.

Upiti za pomoć ili savjetovanje

Kao svake godine, u 2020. godini ljudi su nam se obraćali uglavnom preko maila ili preko Feisa, a ponekad telefonom s raznim pitanjima.

Sve više imamo upita u vezi ekoloških proizvoda: nažalost, zbog problema uzrokovanih epidemijom Covid-19, mali dučani koji su se bavili ekološkim proizvodima uglavnom nisu radili kroz 2020. god.

Životinje

Primili smo 58 upita vezanih uz životinje, od kojih 20 o psima, 33 o mačkama, 2 o pticama, 1 o divljoj svinji, 1 o magarcu i 1 o konju. Te životinje su bile uglavnom na Hvaru, a neke u drugim krajevima Hrvatske, npr. u Splitu, Trogiru i na Kornatima. Primili smo i upite iz inozemstva.

Kao uvijek, mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. U više slučajeva smo prosljedili pisma komunalnim redarima koji su zadužni brinuti se za lutalice, ili pozvati inspektore kad su psi maltretirani.

Najtužnije je bilo trovanje mačaka na veliko u Gradu Hvaru, nažalost ta trovanja se nastavljaju. Zapušteni mali mačići su bili najveći problem u vezi mačaka i najteže riješivi problem.

Što se tiče pasa, najbrojnije žalbe su u vezi lovačkih pasa. Maltretiranje lovačkih pasa je još uvijek poseban problem, ali je teško nači pravi način za promijeniti situaciju. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa. Često nisu čipirani niti cjepljeni i držani su u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima.

Aktivnosti vezane uz zaštitu životinja

Udruga Eco Hvar je pomogla u spašavanju pasa i mačaka tijekom godine. Nastavili smo suradnju sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima, kroz godinu smo smjestili 12 pasa (2 kuje i 10 štenaca) tamo. Usprskos pandemiji 'Bestie' Sklonište vrlo uspješno pronalaze nove domove za zapuštene pse, što u Hrvatskoj što u Njemačkoj i drugim zemljama. Sklonište 'Bestie' se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati.

Spašavanje pasa, posebni slučajevi u 2020. godini:

U sječnju 2020. godine smo oko 3 tjedna čuvali štene koje je bilo napola paralizirano od neosporoze, dok je njegov vlasnik bio bolestan. To je uključivalo danonoćnu njegu, jer je bio inkontinentan i nije mogao koristiti stražnje noge. Jako smo zahvalni Bojani Marijan i njezinoj obitelji i prijateljima što su preuzeli Zigijevu skrb. Nažalost, unatoč svim naporima, bilo je previše teško osigurati Zigiju bilo kakav normalan život, pa je njegov vlasnik donio odluku da ga se humano uspava i poštedi daljnje patnje.

U travnju smo bili zamoljeni da pomognemo lovačkom psu koji je bio izuzetno loše tretiran. Na naš su zahtjev intervenirale vlasti i uklonile kujicu od njenog vlasnika, koji nije ni primijetio da je trudna. Budući da je bila vrlo slaba i pothranjena i vrlo blizu termina, odlučili smo je čuvati dok je ne bude moguće premjestiti u sklonište za životinje Beštie u Kaštelima. U dva tjedna dobila je snagu i uspješno okotila 7 štenaca. Lokalna vlast koja je bila odgovorna za nju, rekla je da će financirati transfer u sklonište, ali kad je došlo do realizacije ovog nauma, lokalna vlast nas je informirala da im je ponestalo sredstava. Izuzetno smo zahvalni svima koji su doprinjeli da se skupi 28.000 kuna potrebnih za pokrivanje troškova smještaja kuje i njenih 7 štenaca u Sklonište. Drago nam je izvjestiti da su kuja i nekoliko štenaca uspješno udomljeni, uglavnom u Njemačkoj, a nekoliko štenaca i u Splitu.

U listopadu je lovački pas pao upao u jamu na brdu iznad Pitava. Nakon 10 dana ju je pronašla Austrijanka Susanne Pieper, koja podupire udrugu Eco Hvar i uz pomoć Romana Radonića, šefa jelšanskih vatrogasaca bila je spašena iz jame. Sara Radonić je Dijani profesionalno očistila krzno, nakon čega je Dijana vraćena vlasniku. Međutim, vlasnik je zaključio da je više ne može zadržati. Početkom godine, kada je došla na Hvar je sudjelovala u automobilskoj nesreći a teško joj je oštećena desna strana njuške: oštećen joj je i vid i njuh, pa više nije bila za lovačkog psa. Znajući da će joj biti teško pronaći dobar dom, donijeli smo odluku da je zadržimo s ostalim spašenim psima udruge Eco Hvar, gdje se vrlo dobro nastanila.

Akcije spašavanja beskonačnog broja potrebitih mačaka mnogo je teži problem od pomoći psima. Sretni smo da se pojedinci, prijatelji životinja brinu za mačke u njihovim mjestima, npr. u Gradu Hvaru, Starom Gradu, Jelsi, Dolu, Vrbanju, Vrboskoj, Pitvama, Humcu itd. Njihov napor i trud znače puno.

Posebno bismo istaknuli rad jednog bračnog para iz Starog Grada. Svaka čast Amandi Blanch i Chrisu Edwardesu, vlasnicima "Hidden House Hotel (Skrivene kuće)" u Starom Gradu. Potaknuli su program sponzoriranih sterilizacija koji je danas uobičajen u gradu Hvaru i na području općine Jelsa, po uzoru na Stari Grad. Također su financirali puno troškova veterinara kako privatnih tako i putem njihovog Fonda za mačke i mačiće Stari Grad. Unatoč pustoši koju je Covid-19 kriza uzrokovala u njihovom hotelskom poslovanju, nastavili su neumorno pomagati nebrojnim mačkama i mačićima, također nekolicini pasa, o svom trošku, kako financijskom tako i emocionalnom. Divimo se njihovoj predanosti i vrlo smo zahvalni što su primjer istinske brige.

Magarci i konji: Jana Appleyard iz Dola je prava spasiteljica tih životinja. Prije su magarci, mule i konji bili korisni, pogotovo u poljima. Sad su nažalost, često zanemareni ili čak maltretirani. Jana je napravila čudo kao i Amanda i Chris pokazaujući poštovanje prema životinjama koje djele naš svijet.

Okoliš

Primili smo različita pitanja vezanih uz okoliš preko maila i Feisa. Među predmetima su: ekološka rješenja za suzbijanje korova, golaća (balavaca) i miševa; ekološki proizvodi za čišćenje; prodaja ulja od lavande; identifikacija cvjetova; suzbijanje stjenica; korištenje pesticida; nestanak periski (pinna nobilis) iz Jadranskog mora; onečišćenje mora kad se ponton na Igi rušio.

Imali smo korespondenciju sa g. Ivanom Viliborom Sinčićem, jedinim hrvatskim zastupnikom pri Europskom parlamentu koji je odgovorio na naša pitanja i pokazao interes da se informira u vezi problema u okolišu.

Kampanje

Nastavili smo suradnju s drugim organizacijama sa sličnim interesima, pogotovo Pesticide Action Network - PAN (Europe), koji lobira u Brislu za poboljšanje propisa u vezi korištenja pesticida i za bolju kontrolu. Radimo još uvijek na promoviranju ekološke poljoprivrede i smanjenju korištenja pesticida u okolišu. Nastavili smo sudjelovanje u Europskoj građanskoj inicijativi: „Spasimo pčele i poljoprivrednike!“, peticiji u svim zemljama članicama EU-a za smanjenje korištenja pesticida u regiji.

Sudjelovali smo i u kampanji protiv gensko-editiranih sjemenka

Vidljivost u medijima. U 2020.g., kao i prije, Udruga Eco Hvar je dobivala medijski prostor u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija. Stoga smo duboko zahvalni novinaru Mirku Crnčeviću za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi: „Susanne i vatrogasci spasili iz jame bijegu sklona Dijanu“ (11.11.2020.); „U jelšanskoj luci raspao se ponton propalih hidroaviona i zagadio plaže“ (25.11.2020.); „Teror u srcu Hvara“ (27.08.2020.); „Općina Jelsa trebala bi nam dati zemljište za spašavanje lutalica“ (12.7.2020.); „Ekoproizvodnja je budućnost hvarskih poljoprivrednika“ (16.04.2020.); „Zeleni raj na Katovnici“ (18.01.2020.). I u časopisu 'Dobra kob': „Na pomolu kolaps prirode“ (siječanj 2020.) „Pernati turizam, hvarske pčelarice privlače Engleze“ (srpanj 2020.).

Facebook. Još uvijek prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve skoro svaki dan, i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Stranica ima oko 846 pratiitelja (lipanj 2021.).

Portal www.eco-hvar.com : nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Dobre vijesti: Naša Udruga nije javna institucija, ne prima sredstva iz lokalnih ili državnih fondova i nema zaposlenike. Sve ovisi o dobroj volji i trudu volontera. Eco Hvar služi kao okvir za povezivanje istomišljenika, kao izvor informacija za njih i za javnost. Organizatori smo kampanja koje imaju za cilj poboljšanje društvenog života na otoku vezane uz naše ciljeve. Pohvaljujemo sve pojedince koji pomažu Udruzi, a sretni smo i ponosni da su neki od njih dobili javna priznanja. Tako su u 2020.godini priznanja primili gđa. Daniela Lučić i g. Mario Cvrković povodom Dana Općine Jelsa. Daniela radi neustrašivo i neumorno kako bi spasila životinje u nevolji. Kao učiteljica u jelšanskoj osnovnoj školi ima pozitivan utjecaj na generacije učenika koji su uz nju naučili voljeti i njegovati sva velika i mala stvorenja. Daniela je također odlična pjevačica i kao članica Zbora Sv. Cecilije sudjelovala je na koncertu za prikupljanje stredstava za pomoć udruzi Eco Hvar u listopadu 2018. godine, zajedno sa svojim slijepim malteškim terijerom Čorom. Daniela itekako zaslužuje priznanje i sigurno će nastaviti ovim putem još mnogo godina i svi smo joj zahvalni na dobrim djelima koje je učinila.

Mario Cvrković, omiljeni lokalni lik, porijeklom iz Slavonije, dobio je posebnu Zahvalnicu za dosljedan doprinos podizanju raspoloženja svima, svojim živo uređenim dostavnim vozilom! Poput Daniele, i Mario je ljubitelj životinja i uvijek pazi na jelšanske pse kako bi bili sigurni.

Njegovo ekološki prihvatljivo vozilo na električni pogon obilazi lokalne ugostitelje dostavljajući svima dobro raspoloženje (i naravno zalihe piva i ostalog), po svim vremenskim uvjetima. Većinom ukrašeno u vesele navijačke boje, vozilo zna biti i na usluzi Jelšanskom karnevalu, pokazujući svoju svestranost kao jedna od zvijezda showa.

Zaključak: Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2020.god.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2020. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2020. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 24.108,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 35.225,00 kn. Stanje na dan 01.01.2020. godine iznosilo je 16.932,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje na dan 31.12.2020. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 5.818,00 kn.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

 USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2020. GODINU.

Ad 5. Izbor organa Udruge. Četvorogodišnji mandat dosadašnjeg rukovodstva Udruge završava. S obzirom da je gđa Nada Kozulić najavila da se neće više kandidirati, predložene su za nove članove nadzornog odbora Vivian Grisogono, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić kao članice odbora i zastupnice Udruge. Za predsjednicu je predložena Vivian Grisogono i za tajnicu Debora Bunčuga.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

i) za Predsjednicu Udruge ponovno se izabire Vivian Grisogono.

ii) za tajnicu Udruge izabire se Debora Bunčuga.

iii) u nadzorni odbor izabiru se Marija Bunčuga, Dinka Barbić i Sara Radonić, a u odbor. ulaze i sukladno Statutu Predsjednica Udruge Vivian Grisogono i Tajnica Debora Bunčuga.

iv) Sve osobe navedene u točki iii) ove odluke ovlašćuju se za zastupanje Udruge i potpisivanje financijskih dokumenata Udruge.

Ad 6. Program rada za 2021. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad. Mi se nadamo da pandemija neće više ograničiti naše djelovanje.

i. Obrazovanje i podizanje svijesti

Organizirat ćemo radionice i predavanje, naročito s gđom Andreom Vugrinović, koja je trebala voditi radionicu o ekološkoj poljoprivredi u 2020. godini, a koju je pandemija spriječila.

Ako je moguće, organizirat ćemo aktivnoste za mlade ljude vezane uz probleme u okolišu i sa životinjama.

ii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

Pokušat ćemo stupiti u kontakt s rukovodstvom Lovačkog društva i s njima započeti razgovore oko brige i tretiranja lovačkih pasa kako bi se i tu napraviti pozitivni pomaci.

Organizirat ćemo projekt stvaranja hranilišta za ulične mačke na više mjesta na otoku.

Nastavljamo rad na projektu stvaranja stacionara za ulične mačke koji bi bio pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

iii. Promicanje organske poljoprivrede

Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma, poput ecobnb-a, čiji prvi 'eko-friendly smještaj' na Hvaru je blizu Grada Hvara (menedžer Vilma Plazonja, također prijateljica Udruge)

Podržavat ćemo inicijativu TZ Jelsa za stvaranje i promoviranje turizma za šetače. Da bi projekt bio uspješan, trebat će puteve očistiti i održavati. Lovačko društvo treba objavljivati sve detalje o terminima i mjestima gdje će se obavljati lov kroz lovačku sezonu.

v. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Nastavit ćemo razvijati veze s međunarodnim udrugama, s kojima Udruga Eco Hvar dijeli slične ciljeve.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2021. GODINU.

Ad 7. Razno.

i). Đani Bodlović je izvjestio o slučajevima trovanja mačaka u Gradu Hvaru. Napomenuo je da je do problema došlo zbog promjene načina prikupljanja otpada u Gradu 2019. godine. Prije toga otpad se odlagao u kontejnere (smećnike) a nakon 2019. g. svaka kuća dobila je svoju kantu za otpad (ili kôd za otključati kontejner). Time se promijenio izbor hrane za mačke, koje su se približile kućnim pragovima. Ljubitelji životinja počeli su ih hraniti i rezultat toga bio je da su se na tim mjestima skupljalo više mačaka. Istovremeno ti ljudi su te mačke sterilizirali. Pogotovo u Križnom ratu, zlonamjerni ljudi koji ne vole životinje počeli su ih na veliko ubijati, na više ružnih i bolnih načina. Leševi mačaka bili su vidljivi što je stvorila dosta problema i mještanima i turistima. Neki od turista su radi toga i napustili otok. Na žalost, usprkos intervencije policije, pravosudni organi nisu adekvatno reagirali tako da je tužba protiv jedne od osumjeničenih osoba odbijena. Na taj način poslana je poruka da se mogu raditi takve stvari, iako je nesporno da je takvo ponašanje protivno zakonima RH. Tako da su trovanja mačaka nastavljena i u 2021. godini i to na više mjesta u Gradu Hvaru. Računa se da je stradalo oko 50 mačaka. Ljubitelji životinja su zbog svega toga zabrinuti za svaku uličnu mačku i traže načina da ih spase.

Svi prisutni su bili šokirani. Obzirom da Udruga u okviru svog plana rada ima projekt uspostave hranilišta za mačke, potrebno je osigurati da ta mjesta budu tako raspoređena da maćke nikoga ne uznemiravaju i da ne daju razloga da ih se ubija.

ii. Frank John Dubokovich spomenuo je da svuda ima smeća i da on ga kupi. Trebalo bi razmisliti na lokalnom nivou da se uvedu novčane kazne za ljude koji bacaju smeće, od papirića i čikova pa sve do većeg smeća, izvan posuda za otpad.

Svi prisutni su bili suglasni da bi to bilo dobro.

iii. Sara Radonić je spomenula mogućnost skupljanja hrane po trgovinama (npr. DM u Starom Gradu) za pse i mačke, kako bi svi ljudi mogli kupiti hranu i ostaviti je u kontejnerima kraj kase. Također je objasnila neuspješnu komunikaciju sa Dm-om preko online obrazca za slične akcije.

Svi prisutni su bili suglasni da treba pokušati realizirati taj prijedlog.

Sara je i predožila nabavu kaveza za lovljenje uličnih mačaka u svrhu sterilizacije i kastracije.

Svi prisutni su prihvatili taj prijedlog.

Sara je još predložila idejno riješenje za gradnju kučica za ulične mačke od otpadnih materijala - npr stare gume. Projekt bi uključivao radionice za recikliranje starih guma od kojih bi se napravila skloništa za mačke. Stare gume bi donirao vulkanizer u Jelsi.

Svi prisutni su podržavali prijedlog.

iv. Ingrid Bujis je spomenula da je čudi da udruge u Hrvatskoj nemaju povoljniju tarifu za bankarske transakcije, što je vani uobičajeno. Preporučila je i jednostavniji postupak doniranja sredstava udruzi preko interneta.

Jess Romano (digitalni nomad) je ponudila da će ona provjeriti tu mogućnost.

Svi su bili suglasni s ovim prijedlozima.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono i zahvalila na ukazanom povjerenju na novom izboru za Predsjednicu Udruge. Zahvalila se dosadašnjoj Potpredsjednicu Udruge Nadi Kozulić kojoj prestaje mandat s današnjim danom. Spomenula je da bi bez stručne pomoći Potpredsjednice gotovo bilo bi nemoguće osnovati Udrugu.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skpuštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 11:30

Sara Radonić                                                                                               Vivian Grisogono MA(Oxon)

Zapisničar                                                                                                    Predsjednica

Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština i Izborna skupština Udruge „Eco-Hvar“ 2020. godine

Eco Environment News feeds

  • Rich countries resist increasing their contributions to poor countries that are bearing the brunt of global heating

    Talks on a new trillion-dollar global deal to tackle the climate crisis dragged on late into Saturday night, as rich and poor countries fought over how much cash was needed, and who should pay.

    Rich countries want to offer only about $300bn out of the $1.3tn a year needed from their own coffers, with the rest to come from other sources including potential new taxes and private investors.

    Continue reading...

  • Countries must curb production now and tackle plastic’s full life cycle, says Norwegian minister Anne Beathe Tvinnereim ahead of key UN talks this week

    The world will be “unable to cope” with the sheer volume of plastic waste a decade from now unless countries agree to curbs on production, the co-chair of a coalition of key countries has warned ahead of crunch talks on curbing global plastic pollution.

    Speaking before the final, critical round of UN talks on the first global treaty to end plastic waste, in Busan, South Korea, this week, Norway’s minister for international development, Anne Beathe Tvinnereim, acknowledged the split that had developed between plastic-producing countries and others. She represents more than 60 “high ambition” nations, led by Rwanda and Norway, who want plastic pollution tackled over its full life cycle. Crucially, this means clamping down heavily on production.

    Continue reading...

  • Advocates and officials argue that consequences of Israeli siege are inextricably linked to tackling the climate crisis

    As countries negotiate over climate finance, Palestinian officials and advocates have come to Cop29 in Baku to highlight global heating’s intersection with another crisis: Israel’s siege on Gaza.

    “The Cop [meetings] are very keen to protect the environment, but for whom?” said Ahmed Abu Thaher, director of projects and international relations at Palestine’s Environment Quality Authority, who had travelled to Cop29 from Ramallah. “If you are killing the people there, for whom are you keen to protect the environment and to minimise the effects of climate change?”

    Continue reading...

  • Traders at a big machinery show say inheritance tax changes affecting the rural economy have had an immediate impact on business

    A shiny new tractor is pulling a huge orange trailer, while a commentator explains how best to manoeuvre it to tip grain, watched by a group of farmers wrapped up warmly in wellies, coats and bobble hats, some holding spaniels on leads.

    Others are checking out the latest models of combine harvesters and crop sprayers, parked on snowy ground at the Midlands Machinery Show, but few seem to be buying, and the changes to inheritance tax for agricultural properties announced in Rachel Reeves’s October budget are never far from anyone’s lips.

    Continue reading...

  • We are used to seasonal droughts in the Karoo. But this did not stop. This is Sybil’s story

    Location Sutherland, South Africa

    Disaster Southern Africa drought, 2015-2023

    Isabella Visagie, known to everyone in her life as Sybil, is a 57-year-old sheep farmer, wife and mother from the Karoo, in the Northern Cape province of South Africa. In 2015 a drought began that would bring the community in which she lived toits knees. Theprovince has been locked in a drought sincethen.The climate crisis intensified flash droughts acrosssouthern Africa in 2015-16, increased the probability of the 2015-17 drought in the south-west of neighbouringWestern Cape, and is increasing temperatures in the Northern Cape, as well as decreasing rainfall in parts of that province.

    Continue reading...

  • Targeted research must be launched urgently to save sea creatures and plant life, oceanography centre warns

    Britain is facing a future of increasingly catastrophic marine heatwaves that could destroy shellfish colonies and fisheries and have devastating impacts on communities around the coast of the UK.

    That is the stark conclusion of a new report by the National Oceanography Centre (NOC), based in Southampton, which is pressing for the launch of a targeted research programme as a matter of urgency to investigate how sudden temperature rises in coastal seawater could affect marine habitats and seafood production in the UK.

    Continue reading...

  • The world will continue to be absurd, but you, with all your passion, can still make your corner of it more bearable

    The questionI am finding it ever more difficult to be in this nasty world. Everything that I cherish is being destroyed and there is nowhere to go to find solace. I’ve always loved nature – but when I go for a walk now, I see every ash tree dying, I hear the loss of birdsong, I see how few insects there are. When I read the news, I just cannot comprehend how cruel humans are able to be, racism, misogyny, religious hate, cruelty to animals… The list is endless.

    I work in climate change and am having to pretend every day that there is still a chance we can prevent catastrophic climate change. I find it ever harder to be around people who don’t get just how bad things are. I don’t have kids and am single. I can’t talk to my family about it because they are rightwing, wealthy climate sceptics. They patronise me (despite the fact I’m nearly 60 and a chief executive).

    Continue reading...

  • Spain is increasingly either parched or flooded – and one group is profiting from these extremes: the water-grabbing multinational companies forcing angry citizens to pay for it in bottles

    After catastrophic floodsengulfed Valencia last month, killing more than 200 people, it might seem counterintuitive to think about water shortages. But as the torrents of filthy water swept through towns and villages, people were left without electricity, food supplies – and drinking water. “It was brutal: cars, chunks of machinery, big stones, even dead bodies were swept along in the water. It gushed into the ground floor of buildings, into little shops, bakeries, hairdressers, the English school, bars: all were destroyed. This was climate change for real, climate change in capital letters,” says Josep de la Rubia of Valencia’s Ecologists in Action, describing the scene in the satellite towns south of the Valencian capital.

    In the aftermath, hundreds of thousands of people were reliant on emergency tankers of water or donations of bottled water from citizen volunteers. Within a fortnight, the authorities had reconnected the tap water of 90% of the 850,000 people in affected areas, but all were advised to boil it before drinking it or to use bottled water. Across the region, 100 sewage treatment plants were damaged; in some areas, human waste seeped into flood waters, dead animals were swept into rivers and sodden rubbish and debris piled up. Valencia is on the brink of a sanitation crisis.

    Continue reading...

  • From YouTube video guides to sourcing parts, here are some ways to extend the life of your appliances and sentimental items

    One of the best ways we can reduce our household’s carbon footprint is to repair things instead of throwing them away. But it’s also a way of life for many people.

    “Seems I’ve spent most of my life fixing stuff because I was brought up that way,” observes Phil, from Bedfordshire. “I look at everything that comes my way as potentially useful and more often than not, it is,” writes Richard, a designer from Essex.

    Continue reading...

  • Residents concerned as North Carolina city lifts boil advisory and scientists detect lead in water at area schools

    When the western North Carolina town Swannanoa was battered by Hurricane Helene in September, two large trees crushed Stephen Knight’s home. His family of six was launched into a complicated web of survival: finding a temporary home, applying for disaster relief, filing insurance claims.

    The new logistics of living included the daily search for food and water. Until earlier this week, most residents of this town east of Asheville had no drinkable tap water for 52 days. After the storm damaged infrastructure around the region, water had been partly restored in mid-October. It was good for flushing toilets but not safe for consumption. In some places, sediment left the water inky like black tea.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.