Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 11. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 12. lipnja 2024. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Susanne Pieper, Jadranka Pohl, Mihovil Stipišić, Johann Summhammer, Iveta Vujević

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Ingrid Bujis, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Mirko Crnčević, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Peter Elborn, Kruno Peronja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović

Započeto u 17,30 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2023. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2023. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2024. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana Dinka Barbić

Ad 2) Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK DESETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2023. godini:

Za životinje-

Molbe za pomoć ili savjet, pritužbe

Kao i uvijek, tijekom 2023. godine ljudi su nam se javljali s raznim pitanjima, uglavnom putem emaila ili Facebooka, povremeno i telefonom. Odgovaramo što je brže moguće, obično u roku od dana ili dva.

Dobili smo oko 100 upita o potrebitim životinjama i pticama na Hvaru i ostatku Hrvatske, uglavnom (oko 56) o napuštenim, gladnim ili ozlijeđenim mačkama i napuštenim mačićima; zabilježena su i trovanja. Bilo je otprilike 36 upita o psima, 6 o pticama, 2 o magarcima te 1 o pčelama.

Kao i uvijek, pomogli smo koliko smo mogli, izravno ili neizravno. U većini slučajeva upite smo proslijedili nadležnim komunalnim redarima koji su odgovorni za zbrinjavanje pasa lutalica. Imaju čitače čipova, tako da mogu utvrditi je li lutalica mikročipirana, iako obično nemaju pristup bazi podataka pa se moraju obratiti lokalnom veterinaru kako bi saznali podatke o registriranim vlasnicima. U slučaju maltretiranih ili zanemarivanih životinja, pozivaju područnog veterinarskog inspektora: za Hvar inspektor mora doći iz Splita. Zabilježen je i jedan slučaj ozlijeđene sove ušare uhvaćene u ilegalnu zamku. Policija je intervenirala u suradnji s veterinarskim inspektorom i lokalnim veterinarom.

Isto tako, dobili smo i nekoliko pritužbi u kojima nas optužuju da ne činimo dovoljno da pomognemo ugroženim životinjama. Očito neki krivo shvaćaju ulogu Eko Hvara. Mi nismo institucija sa zaposlenicima koji su u mogućnosti rješavati možebitne situacije; Udruga ne raspolaže objektima za smještaj napuštenih životinja; nismo javno financirani već se financiramo donacijama na čemu smo zahvalni; mala smo ali važna petočlana grupa, s velikim brojem simpatizera koji doprinose aktivnostima Udruge koliko god mogu; nitko ne prima naknade bilo koje vrste iz sredstava Udruge; ne objavljujemo sve svoje aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi s diskrecijom (kako bismo zaštitili životinje, a posebno ljude koji su uključeni u njihovo spašavanje).

Pomoć životinjama

Udomljavanje pasa. Pomogli smo smjestiti pet pasa u Sklonište za nezbrinute životinje Zaklade Bestie u Kaštel Sućurcu koji su, srećom, svi našli svoj stalni dom. Tri psa privremeno su bili zbrinuti u Pitvama nakon čega su udomljeni. Naša uspješna suradnja sa skloništem Bestie ključna je za nas kako bismo bili u mogućnosti osigurati održivu budućnost za hvarske lutalice.

Posjet djece. Nakon uspješnog posjeta školaraca u listopadu 2022., skupina djece predškolske dobi u ožujku 2023. došla je u posjet psima koji žive u Pitvama, a Sara Radonić pokazala im je osnovno i pravilno odnošenje prema psima. Pomoć mladima da se nauče ispravnom odnošenju prema životinjama kako bi uživali u njihovom društvu jedan je od važnih ciljeva Eco Hvara. S oduševljenjem smo doznali da su učenici u Starom Gradu angažirali i uspostavili 'mačji kutak' za potrebitu mačku, koja je napredovala zahvaljujući njihovoj brizi. Zahvaljujemo svim učiteljima koji su se potrudili naučiti učenike poštovanju i ljubavi.

Sterilizacija mačaka. Program sterilizacije financiran od strane lokalne vlasti uspješno se nastavlja. Osobito smo zahvalni Elishi i Mattu Szczerbinskom koji su Eko Hvar zamku za mačke nastavili koristiti za hvatanje uličnih mačaka u svrhu kontrole populacije mačaka kroz sistem zamke-sterilizacije-puštanja.

Stanice za hranjenje mačaka. Veliku zahvalnost dugujemo Normanu Woollonsu na izgradnji triju 'koliba' i direktorici Turističke zajednice Jelse Mariji Marjan na donaciji dviju atraktivnih 'kućica' za zaštitu hranilica i mačaka od vremenskih nepogoda. Projekt hranilišta napredovao je vrlo sporo. Pojavila su se dva velika problema: 1. od brojnih ljudi koji su izrazili entuzijazam i ponudili pomoć u održavanju hranilišta, u praksi nitko nije ispunio svoje obećanje! 2. iako smo postavili hranilice tamo gdje smo imali dopuštenje vlasnika zemljišta i lokalnih vlasti, neki mještani su se protivili te čak pribjegli i trovanju mačaka. Radimo na pronalaženju mogućih rješenja.

Volonteri koji pomažu. Srećom, postoji mnogo ljudi koji diskretno i dosljedno hrane ulične mačke u svom mjestu. Kada smo u mogućnosti, doniramo kvalitetnu suhu hranu kako bismo im pomogli kada je to potrebno.

Za okoliš

Korespodencija. Dobili smo oko 31 raznih upita vezanih uz okoliš, uključujući između ostalih, pritužbe na smeće, zabrinutost zbog roja pčela, planovi za snimanje ptica.

Obrazovanje. 8. lipnja 2023. Andrea Vugrinović održala je još jednu vrlo uspješnu radionicu/predavanje pod nazivom 'Možemo li uzgojiti dovoljno kvalitetne hrane bez upotrebe pesticida i umjetnog gnojiva?' Glavni organizator bio je LAG Škoji, a mi smo pomogli u publiciranju događaja te zabilježili bitne informacije koje je Andrea podijelila s publikom.

Pesticidi. Nastavljamo s neprestanim promicanjem inicijativa za zaštitu okoliša i zdravlja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

1. Projekt testiranja Hvarana na pesticide realiziran je i pokazuje alarmantne rezultate, uključujući prisutnost pesticida koji su u EU odavno zabranjeni.

2. Program suzbijanja insekata dao je poseban razlog za uzbunu u srpnju 2023. kada je prskanje obavljeno bez ikakvog upozorenja, a prolaznici, uključujući i jednog ozbiljnog astmatičara, poliveni su otrovom što je moglo imati tragične posljedice. Pravilnik o programu suzbijanja insekata nalaže da se osobe koje imaju problema s disanjem moraju upozoriti da ostanu u zatvorenom prostoru, da se ne smije se prskati na mjestima gdje se uzgajaju prehrambene kulture te da je potrebno unijeti rublje u zatvoreno. U pravilniku se ne spominje da je potrebno izbjegavati prskanje ljudi!

3. Otrov za štakore i dalje se dostavlja kućanstvima u krhkim kartonskim kutijama, bez odgovarajuće kontrole primatelja i uputama o korištenju. Nastavljamo s kampanjom za odgovorniji pristup.

4. Puni dosje nedostataka EU, nacionalnog sustava odobrenja pesticida, marketinga i kontrole uporabe pripremljen je i prezentiran članovima Odbora za okoliš EU i nadležnim tijelima u Hrvatskoj; uručen je ministru zdravstva Viliju Berošu u listopadu 2023.

Dobre vijesti. 1. Dva botaničara, Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska otkrili su na Hvaru dosad nezabilježenu orhideju Himantoglossum robertianum (syn. Barlia robertiana) i locirali autohtonu ophrys Pharia koja se rijetko viđa.

2. Pokrenuta je Zaklada za financiranje projekata zaštite okoliša na dalmatinskim otocima. Inicijativa je došla iz Velike Britanije, pod nazivom 'Dalmatian Islands Environmental Foundation' i ima hrvatski ogranak 'Fondacija za okoliš dalmatinskih otoka'. Dodijeljena je donacija pilot projektu kompostiranja otpada u vrtovima triju hvarskih dječjih vrtića, vrijednoj inicijativi Udruge 'Moj Škoji'.

3. Veseli nas što je udruga 'Anatomija otoka' organizirala nekoliko uspješnih inicijativa na Hvaru od 2023. godine.

Vidljivost u medijima. U 2023.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo mu naravno kao i uvijek zahvalni za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Starogrojski 'Driver': Život hvarskih invalida je tebogan, pun prepreka" (21.01.2023.); „Zaprašivali su komarce na punoj rivi, mladić zmalo umro" (18.08.2023.); „Voda za naše bodule mora biti besplatna" (23.08.2023.); u časopisu 'Dobra Kob': "Galebi u portu, nevera na moru" (travanj 2023); u časopisu 'Hrvatska Pčela': „Umjetnost u zaštiti pčela" (broj 6, Zagreb 2023)

Facebook. Zahvaljujemo se Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice, koju koristimo za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2023. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2023. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 1,906.27 €, u izvještajnom razdoblju i rashode od 1,092.29 €. Stanje računa na dan 01.01.2023. godine iznosilo je 1,254.10 €. koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2023. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 2116,55 €.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2022. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2024. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida

Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

ii. Organizirati ćemo testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.

iii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.

Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje „Beštie" u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.

vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2024. GODINU.

Ad 6. Razno.

Uslijedila je živa opća rasprava o temama od zajedničkog interesa. Mihovil Stipišić prisustvovao je vrlo uspješnom predavanju  o biodinamičkoj poljoprivredin 18. ožujka 2024. Predavanje u organizacij LAG-a Škoji i Centra Rudolf Steiner održano je u Gradu Hvaru i u Jelsi. U razgovoru s predavačicom dr.sc. Dijanom Posavec, Mihovil je saznao da su njegove metode ekološke poljoprivrede zapravo bliže biodinamičkoj nego organskoj kako se danas definira. Dr.sc.Posavec ponudila mu je besplatno poslati rog koji je važan dio biodinamičke metode gnojidbe tla. Mihovil opisao je nedavno formiranu skupinu 'For' čiji je vodeći član Vinko Tarbušković, ravnatelj Agencije za upravljanje starogradskim poljem. Postoje veliki planovi i projekti za razvoj održive poljoprivrede, uključujući ambiciozan plan da se poljoprivrednicima osigura besplatna voda s kopna. Mihovil izrazio je podršku skupini, pod uvjetom da na starogradskom polju provode biodinamičke metode uzgoja.

Uslijedila je opća rasprava o temama vezanim uz poljoprivredu bez pesticida. Kada je Sara Radonić opisala koliko je pojedincima bilo lako doći do svih vrsta pesticida unatoć potrebi za certifikat, Jadranka Pohl i Nada Kozulić te svi prisutni izrazili su zabrinutost što ne postoji siguran način kontrole prodaje pesticida.

Razgovaralo se o problemu vode, posebice u svijetlu nedavnog izvješća organizacije „Pesticides Action Network” o raširenoj kontaminaciji podzemnih voda pesticidima u europskim zemljama uključujući i Hrvatsku. Analizom pitke vode u Jelsi 2022. godine utvrđeno je da postoje tragovi svih ispitanih pesticida (bez insekticida). Iako stručnjaci iz Vodovoda tvrde da su pronađene količine, iz Udruge Eco Hvar smo izrazili zabrinutost da su učinci takve kombinacije tolikih pesticida potpuno nepoznati, a očito je da idealno ne bi bilo onečišćenja naše pitke vode. Dinka Barbić pokazala je slike specifičnih ispitivanja pitke vode na teške metale, koja su za neke uzorke vode u bocama pokazala zabrinjavajuće rezultate. Susanne Pieper i Johann Summhammer opisali su kako u Beču pitka voda čista od kontaminanata, ali u Donjoj Austriji još uvijek postoji raširena kontaminacija ostacima koji vjerojatno potječu iz 1960-ih i 1970-ih.

Iveta Vujević izrazila je zabrinutost zbog invazije kopnenih račića (asellotae) oko zgrade Depandansa na Rivi u Jelsi. Neprocjenivi su za ukljanjanje teških metala iz tla, ali kako ih ima toliko, Iveta je bila zabrinuta da bi ih vlasti mogle odlučiti kontrolirati otrovima. Također je izvjestila da ima djelove kučice za mačke koju su nedavno uništili vandali, a dogovoreno je da će se dijelovi koristiti za izgradnju nove jednostavne strukture za zaštitu automatskih hranilica za mačke.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2023. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 19:00.
 
Dinka Barbić                                                                                                                              Vivian Grisogono MA(Oxon)
Zapisničar                                                                                                                                     Predsjednica
Više u ovoj kategoriji: « Eco Hvar Statut Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Eco Environment News feeds

  • Vegan no more: a beloved Asheville plant-based cafe pivots to stay afloat post-hurricane

    Rosetta’s Kitchen in North Carolina now dishes up donated animal products to weather steep losses and feed people in need – but not all are happy with the change

    One day in October, a trailer with an unusual delivery pulled up outside Rosetta’s Kitchen, a beloved vegan restaurant in downtown Asheville, North Carolina.

    The contents: 1,500lbs of donated frozen meat, destined for area residents eating free meals at the restaurant after Hurricane Helene battered the region in late September.

    Continue reading...

  • UK to ban bee-killing pesticides but highly toxic type could still be allowed

    Ministers set out plans for outlawing neonicotinoids but considering application by farmers to use Cruiser SB

    Bee-killing pesticides are to be banned by the UK government, as ministers set out plans to outlaw the use of neonicotinoids.

    However, the highly toxic neonicotinoid Cruiser SB could be allowed for use next year, as ministers are considering applications from the National Farmers’ Union and British Sugar.

    Continue reading...

  • ‘You won’t find the real criminals here’: a Just Stop Oil activist in jail at Christmas

    Protester Anna Holland says their shock at being behind bars was quickly followed by a stronger feeling of power

    Anna Holland, 22, was one of two young peoplefrom Just Stop Oil who threw tomato soup overa sunflowers painting by Vincentvan Gogh – one of thehighest-profile climate protests of recent years. The painting was not damaged, although there was damage to the frame.Holland was sentenced to 20 months in prison.They sent this letter to the Guardian abouttheir experiencebehind bars.

    It was a shock at first that the judge had gone to the extreme of our sentence. The first few days and nights in prison were hard but also such an education. So many of the women I have met here are in prison because they were not properly protected by the state, so they have taken me under their wing. I have been looked after, taught the ways of prison, not by the staff but by the other prisoners. It is like nothing I had expected and it is completely overwhelming – but also surprising how quickly I found myself falling into the daily routine.

    Continue reading...

  • Ash dieback experts identify shoots of hope for Britain’s threatened trees

    As the deadly fungal disease tightens its grip, scientific efforts to protect ash trees are advancing

    The UK is home to more than 100m mature ash trees, and every spring tells the same grim story: leaves emerge, wither and drop within weeks, as ash dieback disease tightens its grip.

    Millions stand dead in woodlands and hedgerows across the British Isles, with an estimated 2bn seedlings and saplings at risk. Many experts have long feared the future of this cherished, ecologically important native tree hangs in the balance.

    Continue reading...

  • CO2 emissions from new North Sea drilling sites would match 30 years’ worth from UK households

    New research comes as dozens of small potential fields have received some form of license from the government

    Potential new North Sea oil and gas fields with early stage licences from the UK would emit as much carbon dioxide as British households produce in three decades.

    The finding has led to calls to the government to reject demands from fossil fuel producers for the final permits needed to allow their operations to go ahead.

    Continue reading...

  • Blob-headed fish and amphibious mouse among 27 new species found in ‘thrilling’ Peru expedition

    Scientists surprised to find so many animals unknown to science in Alto Mayo, a well-populated region

    Researchers in the Alto Mayo region of north-west Peru have discovered 27 species that are new to science, including a rare amphibious mouse, a tree-climbing salamander and an unusual “blob-headed fish”. The 38-day survey recorded more than 2,000 species of wildlife and plants.

    The findings are particularly surprising given the region’s high human population density, with significant pressures including deforestation and agriculture.

    Continue reading...

  • Sheep farmers are helping save Tasmania’s native grasslands: ‘We’re better off working together’

    Critically endangered grasslands in Tasmania’s Midlands were being destroyed by agriculture, but an innovative partnership has protected the remaining ecosystem – and local farmers’ profits

    When Tasmania’s lowland native grasslands were first recommended for national listing as a critically endangered ecosystem in 2007, mistrust between farmers and conservationists was high.

    “We walked out of a stakeholder meeting in the Ross pub,” says Simon Foster, whose family have been farming on the Midlands since 1823.

    Sign up to receive Guardian Australia’s fortnightly Rural Network email newsletter

    Continue reading...

  • ‘I didn’t realize the role rice played’: the ingenious crop cultivation of the Gullah Geechee people

    Researchers in North Carolina used underwater sonar to map a system created by enslaved people centuries ago

    As a former deputy state underwater archaeologist, Mark Wilde-Ramsing can’t help but look down. While rowing around North Carolina’s Eagles Island, at the tip of the Gullah Geechee corridor, he noticed signs of human-made structures, visible at low tide. Though he’d retired, he was still active in the field and knew his former agency hadn’t recorded the structures – which meant he had come across something previously undocumented. The next step was figuring out exactly what he’d found.

    Wilde-Ramsing knew the area had once been full of rice fields. His neighbor, Joni “Osku” Backstrom, was an assistant professor in the department of environmental sciences at the University of North Carolina-Wilmington whose specialty was shallow-water sonar, and he had the skills and technology to explore the area. Using a sonar device, the duo detected 45 wooden structures in the river, and the remote sensing tool allowed Backstrom and Wilde-Ramsing to acoustically map the canal beds.

    Continue reading...

  • ‘We’re still in survival mode’: anger persists in Valencia weeks after floods

    Wreckage from Spain’s worst natural disaster this century may have been cleared but life for many remains in disarray

    The warm Valencia air, still thick with dust and carrying a residual note of mud and damp concrete, begins to reek on the approach to the roadside dump where diggers toil, gulls scavenge and the detritus of countless everyday lives rises in mounds.

    Almost two months on, the legacy of the worst natural disaster to hit Spain this century is equally evident in the oranges rotting on the trees, in the tens of thousands of cars stacked in makeshift graveyards, and in the fatigue of all those who still queue daily for food, nappies and toilet roll.

    Continue reading...

  • Don’t be a beach bum: how to reduce your environmental footprint in the sand

    Here are the simplest ways to have a sustainable summer holiday

    With Australia’s love of an annual beach holiday comes a revolving door of new “must have” gear: sunshades, blow-up toys, fold-out chairs and endless gadgets to keep us entertained.

    But how much of it do we really need, and what are the simplest ways to reduce your environmental footprint in the sand?

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.