Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 11. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 12. lipnja 2024. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Susanne Pieper, Jadranka Pohl, Mihovil Stipišić, Johann Summhammer, Iveta Vujević

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Ingrid Bujis, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Mirko Crnčević, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Peter Elborn, Kruno Peronja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović

Započeto u 17,30 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2023. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2023. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2024. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana Dinka Barbić

Ad 2) Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK DESETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2023. godini:

Za životinje-

Molbe za pomoć ili savjet, pritužbe

Kao i uvijek, tijekom 2023. godine ljudi su nam se javljali s raznim pitanjima, uglavnom putem emaila ili Facebooka, povremeno i telefonom. Odgovaramo što je brže moguće, obično u roku od dana ili dva.

Dobili smo oko 100 upita o potrebitim životinjama i pticama na Hvaru i ostatku Hrvatske, uglavnom (oko 56) o napuštenim, gladnim ili ozlijeđenim mačkama i napuštenim mačićima; zabilježena su i trovanja. Bilo je otprilike 36 upita o psima, 6 o pticama, 2 o magarcima te 1 o pčelama.

Kao i uvijek, pomogli smo koliko smo mogli, izravno ili neizravno. U većini slučajeva upite smo proslijedili nadležnim komunalnim redarima koji su odgovorni za zbrinjavanje pasa lutalica. Imaju čitače čipova, tako da mogu utvrditi je li lutalica mikročipirana, iako obično nemaju pristup bazi podataka pa se moraju obratiti lokalnom veterinaru kako bi saznali podatke o registriranim vlasnicima. U slučaju maltretiranih ili zanemarivanih životinja, pozivaju područnog veterinarskog inspektora: za Hvar inspektor mora doći iz Splita. Zabilježen je i jedan slučaj ozlijeđene sove ušare uhvaćene u ilegalnu zamku. Policija je intervenirala u suradnji s veterinarskim inspektorom i lokalnim veterinarom.

Isto tako, dobili smo i nekoliko pritužbi u kojima nas optužuju da ne činimo dovoljno da pomognemo ugroženim životinjama. Očito neki krivo shvaćaju ulogu Eko Hvara. Mi nismo institucija sa zaposlenicima koji su u mogućnosti rješavati možebitne situacije; Udruga ne raspolaže objektima za smještaj napuštenih životinja; nismo javno financirani već se financiramo donacijama na čemu smo zahvalni; mala smo ali važna petočlana grupa, s velikim brojem simpatizera koji doprinose aktivnostima Udruge koliko god mogu; nitko ne prima naknade bilo koje vrste iz sredstava Udruge; ne objavljujemo sve svoje aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi s diskrecijom (kako bismo zaštitili životinje, a posebno ljude koji su uključeni u njihovo spašavanje).

Pomoć životinjama

Udomljavanje pasa. Pomogli smo smjestiti pet pasa u Sklonište za nezbrinute životinje Zaklade Bestie u Kaštel Sućurcu koji su, srećom, svi našli svoj stalni dom. Tri psa privremeno su bili zbrinuti u Pitvama nakon čega su udomljeni. Naša uspješna suradnja sa skloništem Bestie ključna je za nas kako bismo bili u mogućnosti osigurati održivu budućnost za hvarske lutalice.

Posjet djece. Nakon uspješnog posjeta školaraca u listopadu 2022., skupina djece predškolske dobi u ožujku 2023. došla je u posjet psima koji žive u Pitvama, a Sara Radonić pokazala im je osnovno i pravilno odnošenje prema psima. Pomoć mladima da se nauče ispravnom odnošenju prema životinjama kako bi uživali u njihovom društvu jedan je od važnih ciljeva Eco Hvara. S oduševljenjem smo doznali da su učenici u Starom Gradu angažirali i uspostavili 'mačji kutak' za potrebitu mačku, koja je napredovala zahvaljujući njihovoj brizi. Zahvaljujemo svim učiteljima koji su se potrudili naučiti učenike poštovanju i ljubavi.

Sterilizacija mačaka. Program sterilizacije financiran od strane lokalne vlasti uspješno se nastavlja. Osobito smo zahvalni Elishi i Mattu Szczerbinskom koji su Eko Hvar zamku za mačke nastavili koristiti za hvatanje uličnih mačaka u svrhu kontrole populacije mačaka kroz sistem zamke-sterilizacije-puštanja.

Stanice za hranjenje mačaka. Veliku zahvalnost dugujemo Normanu Woollonsu na izgradnji triju 'koliba' i direktorici Turističke zajednice Jelse Mariji Marjan na donaciji dviju atraktivnih 'kućica' za zaštitu hranilica i mačaka od vremenskih nepogoda. Projekt hranilišta napredovao je vrlo sporo. Pojavila su se dva velika problema: 1. od brojnih ljudi koji su izrazili entuzijazam i ponudili pomoć u održavanju hranilišta, u praksi nitko nije ispunio svoje obećanje! 2. iako smo postavili hranilice tamo gdje smo imali dopuštenje vlasnika zemljišta i lokalnih vlasti, neki mještani su se protivili te čak pribjegli i trovanju mačaka. Radimo na pronalaženju mogućih rješenja.

Volonteri koji pomažu. Srećom, postoji mnogo ljudi koji diskretno i dosljedno hrane ulične mačke u svom mjestu. Kada smo u mogućnosti, doniramo kvalitetnu suhu hranu kako bismo im pomogli kada je to potrebno.

Za okoliš

Korespodencija. Dobili smo oko 31 raznih upita vezanih uz okoliš, uključujući između ostalih, pritužbe na smeće, zabrinutost zbog roja pčela, planovi za snimanje ptica.

Obrazovanje. 8. lipnja 2023. Andrea Vugrinović održala je još jednu vrlo uspješnu radionicu/predavanje pod nazivom 'Možemo li uzgojiti dovoljno kvalitetne hrane bez upotrebe pesticida i umjetnog gnojiva?' Glavni organizator bio je LAG Škoji, a mi smo pomogli u publiciranju događaja te zabilježili bitne informacije koje je Andrea podijelila s publikom.

Pesticidi. Nastavljamo s neprestanim promicanjem inicijativa za zaštitu okoliša i zdravlja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

1. Projekt testiranja Hvarana na pesticide realiziran je i pokazuje alarmantne rezultate, uključujući prisutnost pesticida koji su u EU odavno zabranjeni.

2. Program suzbijanja insekata dao je poseban razlog za uzbunu u srpnju 2023. kada je prskanje obavljeno bez ikakvog upozorenja, a prolaznici, uključujući i jednog ozbiljnog astmatičara, poliveni su otrovom što je moglo imati tragične posljedice. Pravilnik o programu suzbijanja insekata nalaže da se osobe koje imaju problema s disanjem moraju upozoriti da ostanu u zatvorenom prostoru, da se ne smije se prskati na mjestima gdje se uzgajaju prehrambene kulture te da je potrebno unijeti rublje u zatvoreno. U pravilniku se ne spominje da je potrebno izbjegavati prskanje ljudi!

3. Otrov za štakore i dalje se dostavlja kućanstvima u krhkim kartonskim kutijama, bez odgovarajuće kontrole primatelja i uputama o korištenju. Nastavljamo s kampanjom za odgovorniji pristup.

4. Puni dosje nedostataka EU, nacionalnog sustava odobrenja pesticida, marketinga i kontrole uporabe pripremljen je i prezentiran članovima Odbora za okoliš EU i nadležnim tijelima u Hrvatskoj; uručen je ministru zdravstva Viliju Berošu u listopadu 2023.

Dobre vijesti. 1. Dva botaničara, Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska otkrili su na Hvaru dosad nezabilježenu orhideju Himantoglossum robertianum (syn. Barlia robertiana) i locirali autohtonu ophrys Pharia koja se rijetko viđa.

2. Pokrenuta je Zaklada za financiranje projekata zaštite okoliša na dalmatinskim otocima. Inicijativa je došla iz Velike Britanije, pod nazivom 'Dalmatian Islands Environmental Foundation' i ima hrvatski ogranak 'Fondacija za okoliš dalmatinskih otoka'. Dodijeljena je donacija pilot projektu kompostiranja otpada u vrtovima triju hvarskih dječjih vrtića, vrijednoj inicijativi Udruge 'Moj Škoji'.

3. Veseli nas što je udruga 'Anatomija otoka' organizirala nekoliko uspješnih inicijativa na Hvaru od 2023. godine.

Vidljivost u medijima. U 2023.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo mu naravno kao i uvijek zahvalni za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Starogrojski 'Driver': Život hvarskih invalida je tebogan, pun prepreka" (21.01.2023.); „Zaprašivali su komarce na punoj rivi, mladić zmalo umro" (18.08.2023.); „Voda za naše bodule mora biti besplatna" (23.08.2023.); u časopisu 'Dobra Kob': "Galebi u portu, nevera na moru" (travanj 2023); u časopisu 'Hrvatska Pčela': „Umjetnost u zaštiti pčela" (broj 6, Zagreb 2023)

Facebook. Zahvaljujemo se Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice, koju koristimo za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2023. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2023. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 1,906.27 €, u izvještajnom razdoblju i rashode od 1,092.29 €. Stanje računa na dan 01.01.2023. godine iznosilo je 1,254.10 €. koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2023. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 2116,55 €.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2022. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2024. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida

Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

ii. Organizirati ćemo testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.

iii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.

Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje „Beštie" u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.

vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2024. GODINU.

Ad 6. Razno.

Uslijedila je živa opća rasprava o temama od zajedničkog interesa. Mihovil Stipišić prisustvovao je vrlo uspješnom predavanju  o biodinamičkoj poljoprivredin 18. ožujka 2024. Predavanje u organizacij LAG-a Škoji i Centra Rudolf Steiner održano je u Gradu Hvaru i u Jelsi. U razgovoru s predavačicom dr.sc. Dijanom Posavec, Mihovil je saznao da su njegove metode ekološke poljoprivrede zapravo bliže biodinamičkoj nego organskoj kako se danas definira. Dr.sc.Posavec ponudila mu je besplatno poslati rog koji je važan dio biodinamičke metode gnojidbe tla. Mihovil opisao je nedavno formiranu skupinu 'For' čiji je vodeći član Vinko Tarbušković, ravnatelj Agencije za upravljanje starogradskim poljem. Postoje veliki planovi i projekti za razvoj održive poljoprivrede, uključujući ambiciozan plan da se poljoprivrednicima osigura besplatna voda s kopna. Mihovil izrazio je podršku skupini, pod uvjetom da na starogradskom polju provode biodinamičke metode uzgoja.

Uslijedila je opća rasprava o temama vezanim uz poljoprivredu bez pesticida. Kada je Sara Radonić opisala koliko je pojedincima bilo lako doći do svih vrsta pesticida unatoć potrebi za certifikat, Jadranka Pohl i Nada Kozulić te svi prisutni izrazili su zabrinutost što ne postoji siguran način kontrole prodaje pesticida.

Razgovaralo se o problemu vode, posebice u svijetlu nedavnog izvješća organizacije „Pesticides Action Network” o raširenoj kontaminaciji podzemnih voda pesticidima u europskim zemljama uključujući i Hrvatsku. Analizom pitke vode u Jelsi 2022. godine utvrđeno je da postoje tragovi svih ispitanih pesticida (bez insekticida). Iako stručnjaci iz Vodovoda tvrde da su pronađene količine, iz Udruge Eco Hvar smo izrazili zabrinutost da su učinci takve kombinacije tolikih pesticida potpuno nepoznati, a očito je da idealno ne bi bilo onečišćenja naše pitke vode. Dinka Barbić pokazala je slike specifičnih ispitivanja pitke vode na teške metale, koja su za neke uzorke vode u bocama pokazala zabrinjavajuće rezultate. Susanne Pieper i Johann Summhammer opisali su kako u Beču pitka voda čista od kontaminanata, ali u Donjoj Austriji još uvijek postoji raširena kontaminacija ostacima koji vjerojatno potječu iz 1960-ih i 1970-ih.

Iveta Vujević izrazila je zabrinutost zbog invazije kopnenih račića (asellotae) oko zgrade Depandansa na Rivi u Jelsi. Neprocjenivi su za ukljanjanje teških metala iz tla, ali kako ih ima toliko, Iveta je bila zabrinuta da bi ih vlasti mogle odlučiti kontrolirati otrovima. Također je izvjestila da ima djelove kučice za mačke koju su nedavno uništili vandali, a dogovoreno je da će se dijelovi koristiti za izgradnju nove jednostavne strukture za zaštitu automatskih hranilica za mačke.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2023. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 19:00.
 
Dinka Barbić                                                                                                                              Vivian Grisogono MA(Oxon)
Zapisničar                                                                                                                                     Predsjednica
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Eco Environment News feeds

  • Transforming a former industrial area in Sweden will bring psychological benefits for future residents and reduce construction’s climate impact

    Although activity is high, it is surprisingly quiet inside the construction site of a high school extension in Sickla, a former industrial area in south Stockholm that is set to become part of the “largest mass timber project in the world” according to the Swedish urban property developer Atrium Ljungberg.

    Just a few months remain until students enter the premises, but there is no sound of drilling or pounding against concrete walls. The scent of wood is unmistakable, and signs of the material can be spotted everywhere – from glulam (glued laminated timber) columns and beams in the building’s frame to cross-laminated timber (CLT) slabs in the floors, ceilings and staircases. CLT, made by gluing together layers of planed wood into panels, offers strength and rigidity comparable to concrete but is significantly lighter and quicker to build with.

    Continue reading...

  • About 89% of the public want their governments to do more to tackle the climate crisis – but don’t know they’re the majority

    • The Guardian is joining forces with dozens of newsrooms around the world to launch the 89% Project – and highlight the fact that the vast majority of the world’s population wants climate action. Read more

    A superpower in the fight against global heating is hiding in plain sight. It turns out that the overwhelming majority of people in the world – between 80% and 89%, according to a growing number of peer-reviewed scientific studies – want their governments to take stronger climate action.

    As co-founders of a non-profit that studies news coverage of climate change, those findings surprised even us. And they are a sharp rebuttal to the Trump administration’s efforts to attack anyone who does care about the climate crisis.

    Mark Hertsgaard and Kyle Pope are the co-founders of the global journalism collaboration Covering Climate Now

    Continue reading...

  • Discovery could provide valuable clues as to how the climate crisis might affect Antarctica, says study

    Giant, flat-topped icebergs the size of the city of Cambridge drifted off the coast of Britain during the last ice age, according to a study that has uncovered evidence of their existence for the first time.

    A series of distinctive, comb-like grooves found preserved in sediment near Aberdeen in Scotland were left behind by the underside of huge “tabular” icebergs that dragged across the North Sea floor between 18,000 and 20,000 years ago, the researchers said.

    Continue reading...

  • Campaigners condemn decision amid growing evidence of harm to health and climate from heating appliances

    Wood-burning stoves will be allowed to heat new-build homes in England despite growing evidence showing their significant contribution to air pollution and carbon emissions.

    The government is writing its future homes standard, a set of rules for developers, aimed at decarbonising England’s housing stock. Heating the UK’s 28m homes accounts for about 18% of greenhouse gas emissions.

    Continue reading...

  • Birds in their 40s wintering on mudflats of the Wash received leg rings in early 1980s

    If your ears are assaulted by the shrill piping calls of an excitable bird on the east coast of England, fear not: it’s probably an oystercatcher experiencing a midlife crisis.

    Two of the handsome black and white birds with bright red-orange bills have been found to be the oldest known oystercatchers ever recorded in Britain, clocking up at least 41 and 43 years on the mudflats of the Wash.

    Continue reading...

  • Two Belgian 19-year-olds have pleaded guilty to wildlife piracy – part of a growing trend of trafficking ‘less conspicuous’ creatures for sale as exotic pets

    Poaching busts are familiar territory for the officers of Kenya Wildlife Service (KWS), an armed force tasked with protecting the country’s iconic creatures. But what awaited guards when they descended in early April on a guesthouse in the west of the country was both larger and smaller in scale than the smuggling operations they typically encounter. There were more than 5,000 smuggled animals, caged in their own enclosures. Each one, however, was about the size of a little fingernail: 18-25mm.

    The cargo, which two Belgian teenagers had apparently intended to ship to exotic pet markets in Europe and Asia, was ants. Their enclosures were a mixture of test tubes and syringes containing cotton wool – environments that authorities say would keep the insects alive for weeks.

    Continue reading...

  • Americans have often moved between states for opportunities. Now they’re being forced to uproot themselves to escape hostile forces under Trump

    Continue reading...

  • The UN has called the detention of Pablo López Alavez ‘arbitrary’, while human rights organisations say his sentence is part of a systematic and alarming pattern of criminalisation of Mexico’s environmental activists

    The meeting room in the prison of Villa de Etla, a town in Oaxaca, Mexico, doubles as a classroom with school desks and a small library. The walls feature motivational phrases such as “First things first”, “Live and let live” and “Little by little, you’ll go far”.

    Pablo López Alavez, a 56-year-old environmental defender, has had nearly 15 years to contemplate these sentiments – and faces 15 more, after being imprisoned for murders he says he did not commit.

    Continue reading...

  • ‘As a species, these crocs are easy to find and easy to catch. Brice Itoua is the most skilled hunter in his village. But they kill the crocs to eat – not to sell’

    The Congo dwarf crocodile is a lovely species. They’re very shy and, unfortunately, very easy to find and catch. Mostly hunted for their bushmeat, these crocs only grow up to a few feet in length and during the dry season, they often spend the daytime hiding in burrows and dens at the water’s edge. Hunters use a long, woody liana vine with a hook on the end to drag them out, before binding their snout with a shorter vine and carrying them away.

    Last summer, I shot a story about the Congo dwarf crocodile after being given access to the Lake Télé Community Reserve by the Wildlife Conservation Society (WCS), which manages this protected area in the Republic of the Congo with the Congolese government.

    Continue reading...

  • Rock deposits provide first land-based evidence of Earth’s largest flood, when water surged through strait of Gibraltar

    The event that refilled the Mediterranean basin 5m years ago is thought to have been the largest flood in Earth’s history, with water surging through the present-day strait of Gibraltar 1,000 times faster than the Amazon River, filling the basin in just a couple of years. Now jumbled rock deposits on the top of hills in south-east Sicily provide the first land-based evidence for this flood.

    The megaflood theory emerged in 2009, when scientists discovered a massive eroded channel at the bottom of the strait of Gibraltar. Subsequent research has revealed scours on the sea floor, showing how the water forced its way through the shallow gap between Sicily and mainland Africa, to fill the eastern Mediterranean Sea.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen