Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Objavljeno u O Udruzi

ZAPISNIK sa 11. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 12. lipnja 2024. godine u 17:00 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Susanne Pieper, Jadranka Pohl, Mihovil Stipišić, Johann Summhammer, Iveta Vujević

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Carol Adeney, Ingrid Bujis, Debora Bunčuga, Marija Bunčuga, Mirko Crnčević, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Peter Elborn, Kruno Peronja, Jasenka Splivalo, Andrea Vugrinović

Započeto u 17,30 sati.

Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :

DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2023. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2023. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2024. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.

 Za zapisničara je izabrana Dinka Barbić

Ad 2) Usvajanje Zapisnika iz 10. Redovne godišnje skupštine

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE ZAPISNIK DESETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE

Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2023. godini:

Za životinje-

Molbe za pomoć ili savjet, pritužbe

Kao i uvijek, tijekom 2023. godine ljudi su nam se javljali s raznim pitanjima, uglavnom putem emaila ili Facebooka, povremeno i telefonom. Odgovaramo što je brže moguće, obično u roku od dana ili dva.

Dobili smo oko 100 upita o potrebitim životinjama i pticama na Hvaru i ostatku Hrvatske, uglavnom (oko 56) o napuštenim, gladnim ili ozlijeđenim mačkama i napuštenim mačićima; zabilježena su i trovanja. Bilo je otprilike 36 upita o psima, 6 o pticama, 2 o magarcima te 1 o pčelama.

Kao i uvijek, pomogli smo koliko smo mogli, izravno ili neizravno. U većini slučajeva upite smo proslijedili nadležnim komunalnim redarima koji su odgovorni za zbrinjavanje pasa lutalica. Imaju čitače čipova, tako da mogu utvrditi je li lutalica mikročipirana, iako obično nemaju pristup bazi podataka pa se moraju obratiti lokalnom veterinaru kako bi saznali podatke o registriranim vlasnicima. U slučaju maltretiranih ili zanemarivanih životinja, pozivaju područnog veterinarskog inspektora: za Hvar inspektor mora doći iz Splita. Zabilježen je i jedan slučaj ozlijeđene sove ušare uhvaćene u ilegalnu zamku. Policija je intervenirala u suradnji s veterinarskim inspektorom i lokalnim veterinarom.

Isto tako, dobili smo i nekoliko pritužbi u kojima nas optužuju da ne činimo dovoljno da pomognemo ugroženim životinjama. Očito neki krivo shvaćaju ulogu Eko Hvara. Mi nismo institucija sa zaposlenicima koji su u mogućnosti rješavati možebitne situacije; Udruga ne raspolaže objektima za smještaj napuštenih životinja; nismo javno financirani već se financiramo donacijama na čemu smo zahvalni; mala smo ali važna petočlana grupa, s velikim brojem simpatizera koji doprinose aktivnostima Udruge koliko god mogu; nitko ne prima naknade bilo koje vrste iz sredstava Udruge; ne objavljujemo sve svoje aktivnosti jer se neka spašavanja životinja moraju provoditi s diskrecijom (kako bismo zaštitili životinje, a posebno ljude koji su uključeni u njihovo spašavanje).

Pomoć životinjama

Udomljavanje pasa. Pomogli smo smjestiti pet pasa u Sklonište za nezbrinute životinje Zaklade Bestie u Kaštel Sućurcu koji su, srećom, svi našli svoj stalni dom. Tri psa privremeno su bili zbrinuti u Pitvama nakon čega su udomljeni. Naša uspješna suradnja sa skloništem Bestie ključna je za nas kako bismo bili u mogućnosti osigurati održivu budućnost za hvarske lutalice.

Posjet djece. Nakon uspješnog posjeta školaraca u listopadu 2022., skupina djece predškolske dobi u ožujku 2023. došla je u posjet psima koji žive u Pitvama, a Sara Radonić pokazala im je osnovno i pravilno odnošenje prema psima. Pomoć mladima da se nauče ispravnom odnošenju prema životinjama kako bi uživali u njihovom društvu jedan je od važnih ciljeva Eco Hvara. S oduševljenjem smo doznali da su učenici u Starom Gradu angažirali i uspostavili 'mačji kutak' za potrebitu mačku, koja je napredovala zahvaljujući njihovoj brizi. Zahvaljujemo svim učiteljima koji su se potrudili naučiti učenike poštovanju i ljubavi.

Sterilizacija mačaka. Program sterilizacije financiran od strane lokalne vlasti uspješno se nastavlja. Osobito smo zahvalni Elishi i Mattu Szczerbinskom koji su Eko Hvar zamku za mačke nastavili koristiti za hvatanje uličnih mačaka u svrhu kontrole populacije mačaka kroz sistem zamke-sterilizacije-puštanja.

Stanice za hranjenje mačaka. Veliku zahvalnost dugujemo Normanu Woollonsu na izgradnji triju 'koliba' i direktorici Turističke zajednice Jelse Mariji Marjan na donaciji dviju atraktivnih 'kućica' za zaštitu hranilica i mačaka od vremenskih nepogoda. Projekt hranilišta napredovao je vrlo sporo. Pojavila su se dva velika problema: 1. od brojnih ljudi koji su izrazili entuzijazam i ponudili pomoć u održavanju hranilišta, u praksi nitko nije ispunio svoje obećanje! 2. iako smo postavili hranilice tamo gdje smo imali dopuštenje vlasnika zemljišta i lokalnih vlasti, neki mještani su se protivili te čak pribjegli i trovanju mačaka. Radimo na pronalaženju mogućih rješenja.

Volonteri koji pomažu. Srećom, postoji mnogo ljudi koji diskretno i dosljedno hrane ulične mačke u svom mjestu. Kada smo u mogućnosti, doniramo kvalitetnu suhu hranu kako bismo im pomogli kada je to potrebno.

Za okoliš

Korespodencija. Dobili smo oko 31 raznih upita vezanih uz okoliš, uključujući između ostalih, pritužbe na smeće, zabrinutost zbog roja pčela, planovi za snimanje ptica.

Obrazovanje. 8. lipnja 2023. Andrea Vugrinović održala je još jednu vrlo uspješnu radionicu/predavanje pod nazivom 'Možemo li uzgojiti dovoljno kvalitetne hrane bez upotrebe pesticida i umjetnog gnojiva?' Glavni organizator bio je LAG Škoji, a mi smo pomogli u publiciranju događaja te zabilježili bitne informacije koje je Andrea podijelila s publikom.

Pesticidi. Nastavljamo s neprestanim promicanjem inicijativa za zaštitu okoliša i zdravlja na međunarodnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini.

1. Projekt testiranja Hvarana na pesticide realiziran je i pokazuje alarmantne rezultate, uključujući prisutnost pesticida koji su u EU odavno zabranjeni.

2. Program suzbijanja insekata dao je poseban razlog za uzbunu u srpnju 2023. kada je prskanje obavljeno bez ikakvog upozorenja, a prolaznici, uključujući i jednog ozbiljnog astmatičara, poliveni su otrovom što je moglo imati tragične posljedice. Pravilnik o programu suzbijanja insekata nalaže da se osobe koje imaju problema s disanjem moraju upozoriti da ostanu u zatvorenom prostoru, da se ne smije se prskati na mjestima gdje se uzgajaju prehrambene kulture te da je potrebno unijeti rublje u zatvoreno. U pravilniku se ne spominje da je potrebno izbjegavati prskanje ljudi!

3. Otrov za štakore i dalje se dostavlja kućanstvima u krhkim kartonskim kutijama, bez odgovarajuće kontrole primatelja i uputama o korištenju. Nastavljamo s kampanjom za odgovorniji pristup.

4. Puni dosje nedostataka EU, nacionalnog sustava odobrenja pesticida, marketinga i kontrole uporabe pripremljen je i prezentiran članovima Odbora za okoliš EU i nadležnim tijelima u Hrvatskoj; uručen je ministru zdravstva Viliju Berošu u listopadu 2023.

Dobre vijesti. 1. Dva botaničara, Berislav Horvatić i Ljiljana Borovečki-Voska otkrili su na Hvaru dosad nezabilježenu orhideju Himantoglossum robertianum (syn. Barlia robertiana) i locirali autohtonu ophrys Pharia koja se rijetko viđa.

2. Pokrenuta je Zaklada za financiranje projekata zaštite okoliša na dalmatinskim otocima. Inicijativa je došla iz Velike Britanije, pod nazivom 'Dalmatian Islands Environmental Foundation' i ima hrvatski ogranak 'Fondacija za okoliš dalmatinskih otoka'. Dodijeljena je donacija pilot projektu kompostiranja otpada u vrtovima triju hvarskih dječjih vrtića, vrijednoj inicijativi Udruge 'Moj Škoji'.

3. Veseli nas što je udruga 'Anatomija otoka' organizirala nekoliko uspješnih inicijativa na Hvaru od 2023. godine.

Vidljivost u medijima. U 2023.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo mu naravno kao i uvijek zahvalni za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Starogrojski 'Driver': Život hvarskih invalida je tebogan, pun prepreka" (21.01.2023.); „Zaprašivali su komarce na punoj rivi, mladić zmalo umro" (18.08.2023.); „Voda za naše bodule mora biti besplatna" (23.08.2023.); u časopisu 'Dobra Kob': "Galebi u portu, nevera na moru" (travanj 2023); u časopisu 'Hrvatska Pčela': „Umjetnost u zaštiti pčela" (broj 6, Zagreb 2023)

Facebook. Zahvaljujemo se Sari Radonić na vođenju naše Facebook stranice, koju koristimo za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.

Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2023. GODINU.

Ad 4. Financijsko izvješće.

Rezime financijske situacije udruge u 2023. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 1,906.27 €, u izvještajnom razdoblju i rashode od 1,092.29 €. Stanje računa na dan 01.01.2023. godine iznosilo je 1,254.10 €. koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2023. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 2116,55 €.

Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.

Skupština donosi jednoglasno sljedeći:

ODLUKU

USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2022. GODINU.

Ad 5. Program rada za 2024. godinu.

Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.

i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida

Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

ii. Organizirati ćemo testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.

iii. Aktivnosti vezane uz životinje

Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.

Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.

Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje „Beštie" u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.

iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma

v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.

vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama

Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.

Skupština donosi jednoglasno sljedeću:

ODLUKU

USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2024. GODINU.

Ad 6. Razno.

Uslijedila je živa opća rasprava o temama od zajedničkog interesa. Mihovil Stipišić prisustvovao je vrlo uspješnom predavanju  o biodinamičkoj poljoprivredin 18. ožujka 2024. Predavanje u organizacij LAG-a Škoji i Centra Rudolf Steiner održano je u Gradu Hvaru i u Jelsi. U razgovoru s predavačicom dr.sc. Dijanom Posavec, Mihovil je saznao da su njegove metode ekološke poljoprivrede zapravo bliže biodinamičkoj nego organskoj kako se danas definira. Dr.sc.Posavec ponudila mu je besplatno poslati rog koji je važan dio biodinamičke metode gnojidbe tla. Mihovil opisao je nedavno formiranu skupinu 'For' čiji je vodeći član Vinko Tarbušković, ravnatelj Agencije za upravljanje starogradskim poljem. Postoje veliki planovi i projekti za razvoj održive poljoprivrede, uključujući ambiciozan plan da se poljoprivrednicima osigura besplatna voda s kopna. Mihovil izrazio je podršku skupini, pod uvjetom da na starogradskom polju provode biodinamičke metode uzgoja.

Uslijedila je opća rasprava o temama vezanim uz poljoprivredu bez pesticida. Kada je Sara Radonić opisala koliko je pojedincima bilo lako doći do svih vrsta pesticida unatoć potrebi za certifikat, Jadranka Pohl i Nada Kozulić te svi prisutni izrazili su zabrinutost što ne postoji siguran način kontrole prodaje pesticida.

Razgovaralo se o problemu vode, posebice u svijetlu nedavnog izvješća organizacije „Pesticides Action Network” o raširenoj kontaminaciji podzemnih voda pesticidima u europskim zemljama uključujući i Hrvatsku. Analizom pitke vode u Jelsi 2022. godine utvrđeno je da postoje tragovi svih ispitanih pesticida (bez insekticida). Iako stručnjaci iz Vodovoda tvrde da su pronađene količine, iz Udruge Eco Hvar smo izrazili zabrinutost da su učinci takve kombinacije tolikih pesticida potpuno nepoznati, a očito je da idealno ne bi bilo onečišćenja naše pitke vode. Dinka Barbić pokazala je slike specifičnih ispitivanja pitke vode na teške metale, koja su za neke uzorke vode u bocama pokazala zabrinjavajuće rezultate. Susanne Pieper i Johann Summhammer opisali su kako u Beču pitka voda čista od kontaminanata, ali u Donjoj Austriji još uvijek postoji raširena kontaminacija ostacima koji vjerojatno potječu iz 1960-ih i 1970-ih.

Iveta Vujević izrazila je zabrinutost zbog invazije kopnenih račića (asellotae) oko zgrade Depandansa na Rivi u Jelsi. Neprocjenivi su za ukljanjanje teških metala iz tla, ali kako ih ima toliko, Iveta je bila zabrinuta da bi ih vlasti mogle odlučiti kontrolirati otrovima. Također je izvjestila da ima djelove kučice za mačke koju su nedavno uništili vandali, a dogovoreno je da će se dijelovi koristiti za izgradnju nove jednostavne strukture za zaštitu automatskih hranilica za mačke.

Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono : Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2023. god. Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Sastanak je službeno završio u 19:00.
 
Dinka Barbić                                                                                                                              Vivian Grisogono MA(Oxon)
Zapisničar                                                                                                                                     Predsjednica
Više u ovoj kategoriji: « Eco Hvar Statut Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine

Eco Environment News feeds

  • Cop29: UN chair ‘so sick’ of Saudi Arabia’s defence of fossil fuels – as it happened

    Former climate minister for Canada reacts after Saudi delegation said it ‘will not accept any text that targets any specific sectors, including fossil fuels’

    My colleague Patrick Greenfield is following the plenary where countries give their formal response to the draft text.

    Cop29 president Mukhtar Babayev gets the plenary started. He asks countries to give their thoughts on the latest iterations of text to inform future versions. He says that with collective effort, he believes that the summit can be finished by 6pm tomorrow.

    Continue reading...

  • ‘When the hurricane hit, I saw my neighbour’s boat lift into the sky’ – This is climate breakdown

    All of a sudden I heard this loud noise at the back of my house. The window was smashed in what was supposed to be our secure room. This is Roseman’s story

    Location Union Island, the Caribbean

    Disaster Hurricane Beryl

    Roseman Adams, a nature conservation officer and part of the island’s disaster preparedness committee, was at home on Union Island when Hurricane Beryl hiton 2 July. It was the earliest-formingcategory 5 hurricane on record, demolishing almost all of the buildings on the island of 2,500 people. The climate crisis is making hurricanes ever more intense and destructive.

    Continue reading...

  • UK environment secretary vows to ensure farmers are paid fairly for produce

    Steve Reed says he may not agree on inheritance tax changes but government will listen to rural Britain

    The UK environment secretary has promised to reform the food system to ensure farmers are paid fairly for the food they produce, after many filled the streets of Westminster to campaign against inheritance tax changes.

    Speaking at the Country Land and Business Association (CLA) conference, Steve Reed said: “I heard the anguish of the countryside on the streets of London earlier this week. We may not agree over the inheritance tax changes, but this government is determined to listen to rural Britain and end its long decline.”

    Continue reading...

  • ‘The land is tearing itself apart’: life on a collapsing Arctic isle

    On Qikiqtaruk, off Canada, researchers at the frontier of climate change are seeing its rich ecology slide into the sea as melting permafrost ice leaves little behind

    Last summer, the western Arctic was uncomfortably hot. Smoke from Canada’s wildfires hung thick in the air, and swarms of mosquitoes searched for exposed skin. It was a maddening combination that left researchers on Qikiqtaruk, an island off the north coast of the Yukon, desperate for relief.

    And so on a late July afternoon, a team of Canadian scientists dived into the Beaufort Sea, bobbing and splashing in a sheltered bay for nearly two hours. Later, as they lay sprawled on a beach, huge chunks of the island they were studying slid into the ocean.

    Continue reading...

  • Call for east of England coast trail to address access-to-nature gap

    Exclusive: Trail would help region with few areas where people can walk in countryside, report says

    A new trail along the east coast of England should be created, a Tory thinktank has said, because farmland is preventing those who live there from having access to nature.

    A report from Onward has found that in most rural areas, people enjoy extensive rights-of-way networks. But across the east of England, there are many areas where people have barely anywhere they are allowed to walk in the countryside. This, the report says, is because of large areas of high-grade farmland in that area, but also because Lincolnshire has the largest backlog for recognition of historical but unrecorded rights of way, with more than 450 outstanding applications.

    Continue reading...

  • Human rights activists face reprisals for opposing extractive industries, says report

    Peace Brigades International calling for new act to force companies with links to UK to do due diligence

    Human rights defenders have faced brutal reprisals for standing up to extractive industries with links to UK companies or investors, according to a report calling for a law obliging firms to do human rights and environmental due diligence.

    Peace Brigades International (PBI) UK says a corporate accountability law requiring businesses to do due diligence on their operations, investments and supply chains could have prevented past environmental devastation and attacks.

    Continue reading...

  • A Bornean orangutan on a fearless quest for figs: Tim Laman’s best photograph

    ‘While it was dark, I climbed up and put remote control cameras in the tree. I’d never have got the shot if I’d been up there. An orangutan always knows you’re there’

    I was following orangutans in Borneo with my wife, Cheryl Knott, a primatologist who has spent 30 years working in Gunung Palung national park, in the Indonesian part of Borneo. I am a biologist by background, and did my PhD research in rainforest ecology in Borneo, before I went into photography and film-making. I saw so much destruction in the rainforest back in the 90s, and it dawned on me that I could publish scientific articles that maybe 10 people would read – or an article in National Geographic that 10 million people would see.

    I was getting increasingly serious about my photography while working on my PhD when I got funding from the National Geographic Society for field research. Through that connection, I was able to show them my pictures and eventually I published an article in the magazine about my work, which in turn meant I was able to get an assignment to document Cheryl’s orangutan PhD.

    Continue reading...

  • ‘Capitalism incarnate’: inside the secret world of McKinsey, the firm hooked on fossil fuels

    Interviews and analysis of court documents show how the world’s most prestigious consulting firm quietly helps fuel the climate crisis

    Two giant, mirrored walls are set to rise out of the sands of the Arabian desert. They will run parallel for more than 100 miles from the coast of the Red Sea through arid valleys and craggy mountains. Between them, a futuristic city which has no need for cars or roads will be powered completely by renewable energy.

    This engineering marvel, its creators say, will usher in “a revolution in civilization”. It’s the jewel in the crown of a $500bn Saudi government project known as Neom, turning a vast scrubland into a techno-utopia and world-class tourist and sporting destination. Perhaps a harbinger for the end of oil, it will supposedly put the powerful petrostate at the forefront of the energy transition. For American consulting giant McKinsey & Company, its advising on this project appears to be making good on the firm’s green promises.

    Continue reading...

  • Blackouts, explosions, deaths: why the Caribbean is waking up to the increased threat of lightning

    A recent strike narrowly missed slave trade archives in Barbados, and experts warn more and worse is to come as global heating intensifies storms

    When the Barbados National Archives, home to one of the world’s most significant collections of documents from the transatlantic slave trade, reported in June that it had been struck by lightning, it received widespread sympathy and offers of support locally and internationally.

    A section of the 60-year-old building, Block D, located on the grounds of the “Lazaretto” (the island’s former colony for people with leprosy), caught fire, and sustained serious damage. Official documents including hospital and school records were lost. “It was not just paper that was in the building, but documents that have stories about our families and ancestors,” says the chief archivist, Ingrid Thompson.

    Continue reading...

  • Plantwatch: Arctic microalgae perform photosynthesis in near darkness

    Unlocking secrets of how the algae survive could help extend growing seasons for crop plants at high latitudes

    Plants left for too long in the dark usually turn sickly yellow and die, but scientists were astonished to discover tiny microalgae in the Arctic Ocean down to 50 metres deep can perform photosynthesis in near darkness.

    The microalgae were at 88-degrees north and started photosynthesising in late March, only a few days after the long winter polar night came to an end at this latitude. The sun was barely poking up above the horizon and the sea was still covered in snow and ice, barely allowing any light to pass through. Typical light conditions outside on a clear day in Europe are more than 37,000-50,000 times the amount of light required by these Arctic microalgae.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.