Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Objavljeno u O Udruzi
ZAPISNIK
sa 10. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 17. lipnja 2023. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Ingrid Bujis, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Toni Hall, Janet Raabe, Olivier Schweitzer, Wendy Zečić

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Martin Gannon, Jasenka Splivalo
 
Započeto u 17,00 sati.
 
Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :
DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 9. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2022. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2022. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2023. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.
Za zapisničara je izabrana Sara Radonić. Skupštinu je vodila Debora Bunčuga, Tajnica Udruge.
 
Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DEVETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.
 
Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2022. godini:
Upiti - Odgovaramo na sve upite u najkraćem roku.
 
Životinje: Primili smo oko 83 upita vezana uz životinje mailom, od kojih 32 o psima, 40 o mačkama, 4 o pticama, 6 o magarcima, 1 o konju. Još smo primili neke upite preko Feisa. Kao uvijek, upiti su se uglavnom odnosili na Hvar, a neke na druge krajeve Hrvatske.
Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. Naša glavna uloga je objasniti ljudima, pogotovo strancima, šta treba raditi u različitim situacijama i kome se obratiti, kontaktirati nadležne vlasti kad treba i koristiti naše veze i društvene mreže za širiti vijesti, npr. kad se pas ili mačak izgubio, ili netko traži prijevoz za životinje do drugih mjesta.
 
Razni: Primili smo oko 41 upit u vezi okoliša, npr. o akcijama dezinsekcije i deratizacije, o sistemu gospodaranja smeća, o situaciji s pčelama i kako riješiti stršljene. Jedan gost u hotelu je nas pitao da li može zapaliti vatru vani da bi pripremio omiljen doručak za obitelj!
 
Volonteri: Drago nam je kad primamo (i to skoro svake godine) ponude od volontera. Njih uputimo prema onima kome najviše treba pomoć, pogotovo Jani u Dolu koja se brine za magarce i druge životinje i Amandi i Chris u Starom Gradu koji neumorno se brinu za ulične mačke.
 
Rad za mačke
Uvijek su zapušteni mali mačići najteže riješivi problem i mi smo zahvalni svima koji daju sve o sebi da bi njima pomogli. Pojedinci, što mještani što stranci, neumorno rade na spašavanju velikih i mali mački. Mi smo zahvalni lokalnim zajednicama što financiraju oređeni broj sterilizacija, to je puno pomoglo u smanjenju broja neželjenih mački. Naš projekt za postavljanje hranilišta za ulične mačke na sigurnim mjestima se napreduje polako, ali je teško naći idealna mjesta gdje mačke neće smetati ljudima i gdje volonteri mogu lako održavati hranilice. U 2022.g. smo stavili jednu hranilicu u hotelu Maslina Resort u Starom Gradu, a u 2023.g. jednu na parkingu kod Plodina u Jelsi i drugu blizu hotela Hvar u Jelsi. Zahvalni smo svima koji su omogučili da projekt se ustvara.
 
U Gradu Hvaru pomoć za neželjene i ulične mačke je dobro organizirana, kako je objasnio Pročelnik Nino Pijanović: „Grad Hvar za predmetne slučajeve [izbaćene mačkice] svojim građanima omogućava: Besplatnu kastraciju i sterilizaciju u veterinarskoj ambulanti; Besplatno liječenje i veterinarsku obradu; Besplatnu hranu za ulične mačke koju građani mogu preuzeti; Besplatan prijevoz i azil u Kaštelima.” Ovo je izvrstan primjer za druge lokalne vlasti!
 
Rad za pse
Još uvijek smo zabrinuti zbog maltretiranja lovačkih pasa a radimo na tome da nađemo pravi način za promijeniti situaciju. Često ti psi nisu čipirani niti cjepljeni i su sadržani u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa.
Udruga Eco Hvar je uspjela spasiti nekoliko pasa tijekom godine. Ne objavimo sve naše akcije, jer često to bi dovelo do većih problema za životinje ili za ljude koji su prijavili mučenje ili nevolje. Suradnja sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima je još uvijek ključna, jer se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati. Na taj način to sklonište daje psima najbolju šansu za uspješno udomljavanje. Skoro svi psi koji smo smjestili u Azil kroz ove godine su našli trajne domove, što u Hrvatskoj što u inozemstvu.
S velikim zadovoljstom 29.10.2022. smo primili jednu grupu iz Osnovne Škole u Jelsi koja je došla posjetiti naš prostor za pse u Pitvama. Ivica Drinković je demonstrirao dresuru uz pomoć njegovog psa Lukija i djeca su uživala u igrama sa psima.
 
Rad za društvo
Mi smo u više navrata upozorili lokalne vlasti u Jelsi da nema uopće pravih uvjeta za invalide u centru mjesta: npr. nema pravilnog pristupa od parkinga za invalide do Rive, niti kroz većinu zebra ; uglavnom nema odgovarajućeg pristupa za invalidska kolica preko zebre; novi javni WC nema uvjete za invalide. To sve usprkos obećanja da će „sve biti kako treba za invalide što se tiče nogostupa i puta kroz park” i da je pristup WC-u za invalidske kolice bio u planu. Nažalost do sada ništa toga nije se realiziralo a samo u Plodinama i Tommy-u ima WC za invalide.
 
Naš rad za okoliš
Pesticidi:
Podržavamo neprestano inicijative za zaštitu okoliša ali situacija je još uvijek očajna. Nažalost, korištenje pesticida je još uvijek ogroman problem na našem otoku, kao i po cijeloj Hrvatskoj. Na razini Europske unije smo sudjelovali u kampanjama za smanjiti pesticide u okolišu. Ali ta borba je gotovo 'misija nemoguća', jer sve se radi pod utjecajem velikih financijskih interesa. Biocidi i tzv 'sredstva za zaštitu okoliša' su dozvoljeni na temelju znanstvenih radova financiranih sa strane velikih tvrtaka koje proizvode pesticide. Mogući štetni učinci se ne uzimaju u obzir.
Biocidi su odobreni sa strane Europske agencije za kemikalije (ECHA) i u Hrvatskoj spadaju pod Ministarstvom zdravlja. 'Sredstva za zaštitu okoliša' imaju odobrenje od Europske Unije i u Hrvatskoj od Ministarstva poljoprivrede. Situacija je komplicirana. Npr. sredstvo Cipermetrin je odobren još 01.03.2006. s istekom 31.01.2029. (EU) i od 2006. do 31.05.2030. Cipermetrin je sastojak oko 53 proizvoda na popisu Ministarstva zdravstva, te oko 50 autorizacija pri ECHA-u; na popisu Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede su 6 odobrenih proizvoda (lipanj 2023.). EU ga smatra 'kandidatom za zamjenu' (Candidate for substitution) ali ECHA ne (lipanj 2023.) Kod EU-a korištenje cipermetrina je uvjetno „dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.)”. Međutim godinama u akcijama obveznate dezinsekcije po cijelom Otoku Hvaru se prskaju proizvodi na bazi Cipermetrina na okolišu: u zamagljivanju najmanje tri puta kroz ljetnu sezonu (uglavnom proizvod Cipex 10E), i još za akcije dezinsekcije smetlišta (uglavnom Microfly). I to sve kad su biljke u cvatu.
Još jedan primjer je proizvod Closer na bazi Sulfoksaflora. Sulfoksaflor je odobren pri EU-u do 18.08.2025. a nije odobren pri ECHA-u. Closer je odobren pri FIS-u do 18.08.2026. Ministarstvo Poljoprivrede i Fitosanitarni Institut (FIS) je ga preporučio protiv karantenske vrste narančinog trnovitog štitastog moljca (aleurocanthus spiniferus); čak su fitosanitarni inspektori znali odrediti da se Closer obavezno koristi na stablima u vrtu na privatnom posjedu (na Hvaru u rujnu 2021.). Međutim u travnju 2022.g. Europska Komisija je zaključila da „se ne može isključiti rizik za pčele od uporaba sulfoksaflora na otvorenom. Stoga...potrebno i primjereno ograničiti odobrenje sulfoksaflora samo na uporabe u trajnim staklenicima.“
Rijetke zabrane najštetnijih pesticida sporo stupaju na snagu. Zabrane nisu efikasne, jer prodavači i korisnici nisu educirani u vezi kolateralne štete uzrokovane od pesticida. Npr. poljoprivrednici na Hvaru još uvijek koriste zabranjene pesticide poput originalnog Cidokora / Roundupa - a taj herbicid je zabranjen još 2016.g.!
Nije čudno da ima sve manje pčela i drugih korisnih insekata, zapravo svake godine bioraznolikost na Hvaru se vidljivo i tragično smanji.
 
Predsjednica Udruge Vivian Grisogono je opet poslala (na svoj trošak) uzorak kose na analizu u laboratoriji Kudzu Science u Francuskoj 24.11.2022. Nalazi su pokazali da je u kosi predsjednice Udruge pravi užas po pitanju prisutnih pesticida: pronađeni su 6 pesticida i to: 4,4-DDE (p.p'-DDE) - organoklorni pesticid, metabolit, uglavnom proizvod pretvorbe DDT-a (diklordifeniltrikloroetana), koji ima insekticidne osobine ali nije korišten kao kemijski pesticid; Aletrin - sintetički piretroid, insekticid; Fipronil sulfona -pirazol, glavni metabolit od insekticida fipronila; Imidakloprid - neonikotinoid, insekticid; Permetrin - sintetički piretroid, insekticid; Azoksistrobin - fungicid.
 
Ekološka radionica:
U suradnji s LAG-om 'Škoji' smo sudjelovali u organizaciji ekološke radionice u Jelsi pod naslovom 'Zna li Priroda bolje?'. Predavačica Andrea Vugrinović, savjetnica za ekološku i biodinamićku poljoprivredu je govorila, među ostalim, o najsuvremenijim metodama u agrikulturi, kako sačuvati zdravlje poljoprivrednika, stanovištva i pogotovo djece, kako sačuvati bioraznolikost u okolišu i kako doći do najvećih razina na tržištu poljoprivrede i turizma. Predavanje možete vidjeti na našem YouTube kanalu.
 
Vidljivost u medijima. U 2022.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo naravno kao uvijek zahvalni njemu za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Bolje gnoj nego požar!” (07.04.2022.); „Na Hvaru pred sezonu napuštaju štenad, truju mačke...”(23.05.2022); „Na Hvaru će odbaćene plastike proizvoditi atraktivan nakit!” (31.05.2022.); „'Zatrovano zemlište' ili kako varkom p(r)otjerati nepozvane iz vinograda” (02.06.2022.) „Ruglo na Škoju” (29.06.2022.); „'Jelsa ide naprijed, ali su nam nužni čisti spremnici za otpad i oprano mjesto' - Dan Općine” (17.08.2022.); „Vinogradari, dobri primjeri su u Burgundiji” (18.10.2022.); „Bračni par iz Australije zatvorio je poslovnu priču u domovini i u srcu Dalmacije otvorio novu stranicu: ‘Prije četiri godine došli smo nakratko, a onda nas je zavela ljepota‘” (30.10.2022.). U časopisu 'Dobra kob': „Alarm s otoka. Opasnost prijeti gregulji i kaukulu” (veljača 2022.); „Hvar: želite udomiti psa, javite nam se!” (travanj 2022.); „Uroci „bježe” od rute“ (lipanj 2022.)
 
Facebook. Koristimo našu fb stranicu za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.
 
Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 4. Financijsko izvješće.
Rezime financijske situacije udruge u 2022. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 17.053,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 13.209,00 kn. Stanje računa na dan 01.01.2022. godine iznosilo je 5.509,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2022. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 9.449,00 kn.
Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.
Skupština donosi jednoglasno sljedeći:
ODLUKU:  USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 5. Program rada za 2023. godinu.
Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.
 
i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida
Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

Krajem rujna 2023.g. u Jelsi će udruga Anatomija otoka-centar za istraživanje i razvoj održati 11. simpozij Anatomija otoka. Tema je „Otok za stolom: mediteranska prehrana između globalnih procesa i otočnih znanja”. Suorganizatori ovog simpozija su Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, kod kojih je Debora Bunčuga, tajnica Udruge Eco Hvar, bila u svibnju na sastanku. Oni su zainteresirani za suradnju sa našom udrugom i gđa Marina Blagaić Bergman će nas kontaktirati tijekom srpnja kako bi se dogovorili o detaljima suradnje. Eco-Hvar im je interesantan za suradnju, posebno zbog naših aktivnosti u borbi oko korištenja pesticida. Naravno Eco Hvar će podržavati taj projekt i sudjelovati u njemo ukoliko je moguće.

ii. Mi ćemo organizirati testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.
iii. Aktivnosti vezane uz životinje
Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.
Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.
Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.
iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma
v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.
vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama
Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2023. GODINU.
 
Ad 6. Razno.
Uslijedila je opća rasprava o pitanjima postavljenim tijekom sastanka.
Marija Bunčuga izvijestila je da su korisnici pesticida sada strogo ograničeni novim propisima: primjerice, profesionalni korisnici mogu kupiti samo određenu količinu opasnih tvari prema veličini registriranih polja, a njihova kupnja se evidentira. Ovo je svakako korak naprijed, iako, kako su komentirali neki prisutni, time nije zaustavljen problem kupovine izvan Hrvatske, posebice iz Bosne i Hercegovine.
Dinka Barbić je spomenula da njezini gosti primječuju da ima više "divljih mačaka" u Korčuli nego u Jelsi. Raspravljamo da li su več vidljivi rezultati akcije sterilizacije uličnih mačaka.
Toni Hall komentirao je kako je kastracija muških mačaka, koju trenutno ne financira Općina Jelsa, važan dio kontrole mačje populacije. Toni je uveo i temu ponovnog podivljavanja otoka, što je dovelo do komentara o tome kako je teško kontrolirati postojeće populacije divljih svinja, koje svake godine uzrokuju značajne štete na usjevima.
Rupert Dawnay je sugerirao da je potrebna daljnja edukacija korisnika pesticida, što je naišlo na svesrdno odobravanje prisutnih. Trebalo bi pozvati više stručnjaka da drže predavanja i radionice lokalnim poljoprivrednicima i vrtlarima kako bi pokazali alternative kemijskim pesticidima.
 
Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2022. god.
 
Sastanak je službeno završio u 18:30
 
                  Sara Radonić                                                                       Vivian Grisogono MA(Oxon)
                  Zapisničar                                                                            Predsjednica
Više u ovoj kategoriji: « Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Eco Environment News feeds

  • Poor nations may have to downgrade climate cash demands, ex-UN envoy says

    Rich country budgets are stretched amid inflation, Covid and Ukraine war, Mary Robinson tells Cop29

    Poor countries may have to compromise on demands for cash to tackle global heating, a former UN climate envoy has said, as UN talks entered their final hours in deadlock.

    In comments that are likely to disappoint poorer countries at the Cop29 summit, Mary Robinson, the former president of Ireland and twice a UN climate envoy, said rich country budgets were stretched amid inflation, Covid and conflicts including Russia’s war in Ukraine.

    Continue reading...

  • ‘When the hurricane hit, I saw my neighbour’s boat lift into the sky’ – This is climate breakdown

    All of a sudden I heard this loud noise at the back of my house. The window was smashed in what was supposed to be our secure room. This is Roseman’s story

    Location Union Island, the Caribbean

    Disaster Hurricane Beryl

    Roseman Adams, a nature conservation officer and part of the island’s disaster preparedness committee, was at home on Union Island when Hurricane Beryl hiton 2 July. It was the earliest-formingcategory 5 hurricane on record, demolishing almost all of the buildings on the island of 2,500 people. The climate crisis is making hurricanes ever more intense and destructive.

    Continue reading...

  • UK environment secretary vows to ensure farmers are paid fairly for produce

    Steve Reed says he may not agree on inheritance tax changes but government will listen to rural Britain

    The UK environment secretary has promised to reform the food system to ensure farmers are paid fairly for the food they produce, after many filled the streets of Westminster to campaign against inheritance tax changes.

    Speaking at the Country Land and Business Association (CLA) conference, Steve Reed said: “I heard the anguish of the countryside on the streets of London earlier this week. We may not agree over the inheritance tax changes, but this government is determined to listen to rural Britain and end its long decline.”

    Continue reading...

  • ‘The land is tearing itself apart’: life on a collapsing Arctic isle

    On Qikiqtaruk, off Canada, researchers at the frontier of climate change are seeing its rich ecology slide into the sea as melting permafrost ice leaves little behind

    Last summer, the western Arctic was uncomfortably hot. Smoke from Canada’s wildfires hung thick in the air, and swarms of mosquitoes searched for exposed skin. It was a maddening combination that left researchers on Qikiqtaruk, an island off the north coast of the Yukon, desperate for relief.

    And so on a late July afternoon, a team of Canadian scientists dived into the Beaufort Sea, bobbing and splashing in a sheltered bay for nearly two hours. Later, as they lay sprawled on a beach, huge chunks of the island they were studying slid into the ocean.

    Continue reading...

  • Call for east of England coast trail to address access-to-nature gap

    Exclusive: Trail would help region with few areas where people can walk in countryside, report says

    A new trail along the east coast of England should be created, a Tory thinktank has said, because farmland is preventing those who live there from having access to nature.

    A report from Onward has found that in most rural areas, people enjoy extensive rights-of-way networks. But across the east of England, there are many areas where people have barely anywhere they are allowed to walk in the countryside. This, the report says, is because of large areas of high-grade farmland in that area, but also because Lincolnshire has the largest backlog for recognition of historical but unrecorded rights of way, with more than 450 outstanding applications.

    Continue reading...

  • Human rights activists face reprisals for opposing extractive industries, says report

    Peace Brigades International calling for new act to force companies with links to UK to do due diligence

    Human rights defenders have faced brutal reprisals for standing up to extractive industries with links to UK companies or investors, according to a report calling for a law obliging firms to do human rights and environmental due diligence.

    Peace Brigades International (PBI) UK says a corporate accountability law requiring businesses to do due diligence on their operations, investments and supply chains could have prevented past environmental devastation and attacks.

    Continue reading...

  • A Bornean orangutan on a fearless quest for figs: Tim Laman’s best photograph

    ‘While it was dark, I climbed up and put remote control cameras in the tree. I’d never have got the shot if I’d been up there. An orangutan always knows you’re there’

    I was following orangutans in Borneo with my wife, Cheryl Knott, a primatologist who has spent 30 years working in Gunung Palung national park, in the Indonesian part of Borneo. I am a biologist by background, and did my PhD research in rainforest ecology in Borneo, before I went into photography and film-making. I saw so much destruction in the rainforest back in the 90s, and it dawned on me that I could publish scientific articles that maybe 10 people would read – or an article in National Geographic that 10 million people would see.

    I was getting increasingly serious about my photography while working on my PhD when I got funding from the National Geographic Society for field research. Through that connection, I was able to show them my pictures and eventually I published an article in the magazine about my work, which in turn meant I was able to get an assignment to document Cheryl’s orangutan PhD.

    Continue reading...

  • ‘Capitalism incarnate’: inside the secret world of McKinsey, the firm hooked on fossil fuels

    Interviews and analysis of court documents show how the world’s most prestigious consulting firm quietly helps fuel the climate crisis

    Two giant, mirrored walls are set to rise out of the sands of the Arabian desert. They will run parallel for more than 100 miles from the coast of the Red Sea through arid valleys and craggy mountains. Between them, a futuristic city which has no need for cars or roads will be powered completely by renewable energy.

    This engineering marvel, its creators say, will usher in “a revolution in civilization”. It’s the jewel in the crown of a $500bn Saudi government project known as Neom, turning a vast scrubland into a techno-utopia and world-class tourist and sporting destination. Perhaps a harbinger for the end of oil, it will supposedly put the powerful petrostate at the forefront of the energy transition. For American consulting giant McKinsey & Company, its advising on this project appears to be making good on the firm’s green promises.

    Continue reading...

  • Blackouts, explosions, deaths: why the Caribbean is waking up to the increased threat of lightning

    A recent strike narrowly missed slave trade archives in Barbados, and experts warn more and worse is to come as global heating intensifies storms

    When the Barbados National Archives, home to one of the world’s most significant collections of documents from the transatlantic slave trade, reported in June that it had been struck by lightning, it received widespread sympathy and offers of support locally and internationally.

    A section of the 60-year-old building, Block D, located on the grounds of the “Lazaretto” (the island’s former colony for people with leprosy), caught fire, and sustained serious damage. Official documents including hospital and school records were lost. “It was not just paper that was in the building, but documents that have stories about our families and ancestors,” says the chief archivist, Ingrid Thompson.

    Continue reading...

  • Plantwatch: Arctic microalgae perform photosynthesis in near darkness

    Unlocking secrets of how the algae survive could help extend growing seasons for crop plants at high latitudes

    Plants left for too long in the dark usually turn sickly yellow and die, but scientists were astonished to discover tiny microalgae in the Arctic Ocean down to 50 metres deep can perform photosynthesis in near darkness.

    The microalgae were at 88-degrees north and started photosynthesising in late March, only a few days after the long winter polar night came to an end at this latitude. The sun was barely poking up above the horizon and the sea was still covered in snow and ice, barely allowing any light to pass through. Typical light conditions outside on a clear day in Europe are more than 37,000-50,000 times the amount of light required by these Arctic microalgae.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.