Eco Hvar

Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Objavljeno u O Udruzi
ZAPISNIK
sa 10. redovne godišnje skupštine udruge „ECO HVAR“ udruge za dobrobit ljudi, životinja i okoliša otoka Hvara, održane dana 17. lipnja 2023. godine u 16:30 sati u prostoriji „Splendida“ u Jelsi.

Prisutni: Vivian Grisogono - Predsjednica Udruge, Debora Bunčuga - Tajnica, Marija Bunčuga - članica nadzornog odbora, Dinka Barbić - članica nadzornog odbora, Sara Radonić - članica nadzornog odbora, Nada Kozulić, Ingrid Bujis, Rupert Dawnay, Frank John Dubokovich, Toni Hall, Janet Raabe, Olivier Schweitzer, Wendy Zečić

Odsutni članovi koji su ispričali svoj nedolazak: Martin Gannon, Jasenka Splivalo
 
Započeto u 17,00 sati.
 
Nakon utvrđivanje prisutnih i odsutnih članova, predsjednica Vivian Grisogono otvara skupštinu te predlaže :
DNEVNI RED

  1. Otvaranje Sjednice, utvrđivanje broja prisutnih članova, biranje zapisničara

  2. Usvajanje Zapisnika iz 9. Redovne godišnje skupštine

  3. Izvješće o radu udruge za 2022. godinu

  4. Usvajanje financijskog izvješča za 2022. godinu

  5. Donošenje plana rada udruge za 2023. godinu

  6. Razno

Ad 1) Predsjednica je utvrdila da skupštini prisustvuje dovoljan broj članova i da ima dovoljan broj glasova za donošenje valjanih odluka.
Za zapisničara je izabrana Sara Radonić. Skupštinu je vodila Debora Bunčuga, Tajnica Udruge.
 
Ad 2) Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE ZAPISNIK DEVETE REDOVNE GODIŠNJE SKUPŠTINE te se isti potpisuje i arhivira.
 
Ad 3) Izvješće o radu udruge u 2022. godini:
Upiti - Odgovaramo na sve upite u najkraćem roku.
 
Životinje: Primili smo oko 83 upita vezana uz životinje mailom, od kojih 32 o psima, 40 o mačkama, 4 o pticama, 6 o magarcima, 1 o konju. Još smo primili neke upite preko Feisa. Kao uvijek, upiti su se uglavnom odnosili na Hvar, a neke na druge krajeve Hrvatske.
Mi smo pomogli ukoliko smo mogli, direktno i indirektno. Naša glavna uloga je objasniti ljudima, pogotovo strancima, šta treba raditi u različitim situacijama i kome se obratiti, kontaktirati nadležne vlasti kad treba i koristiti naše veze i društvene mreže za širiti vijesti, npr. kad se pas ili mačak izgubio, ili netko traži prijevoz za životinje do drugih mjesta.
 
Razni: Primili smo oko 41 upit u vezi okoliša, npr. o akcijama dezinsekcije i deratizacije, o sistemu gospodaranja smeća, o situaciji s pčelama i kako riješiti stršljene. Jedan gost u hotelu je nas pitao da li može zapaliti vatru vani da bi pripremio omiljen doručak za obitelj!
 
Volonteri: Drago nam je kad primamo (i to skoro svake godine) ponude od volontera. Njih uputimo prema onima kome najviše treba pomoć, pogotovo Jani u Dolu koja se brine za magarce i druge životinje i Amandi i Chris u Starom Gradu koji neumorno se brinu za ulične mačke.
 
Rad za mačke
Uvijek su zapušteni mali mačići najteže riješivi problem i mi smo zahvalni svima koji daju sve o sebi da bi njima pomogli. Pojedinci, što mještani što stranci, neumorno rade na spašavanju velikih i mali mački. Mi smo zahvalni lokalnim zajednicama što financiraju oređeni broj sterilizacija, to je puno pomoglo u smanjenju broja neželjenih mački. Naš projekt za postavljanje hranilišta za ulične mačke na sigurnim mjestima se napreduje polako, ali je teško naći idealna mjesta gdje mačke neće smetati ljudima i gdje volonteri mogu lako održavati hranilice. U 2022.g. smo stavili jednu hranilicu u hotelu Maslina Resort u Starom Gradu, a u 2023.g. jednu na parkingu kod Plodina u Jelsi i drugu blizu hotela Hvar u Jelsi. Zahvalni smo svima koji su omogučili da projekt se ustvara.
 
U Gradu Hvaru pomoć za neželjene i ulične mačke je dobro organizirana, kako je objasnio Pročelnik Nino Pijanović: „Grad Hvar za predmetne slučajeve [izbaćene mačkice] svojim građanima omogućava: Besplatnu kastraciju i sterilizaciju u veterinarskoj ambulanti; Besplatno liječenje i veterinarsku obradu; Besplatnu hranu za ulične mačke koju građani mogu preuzeti; Besplatan prijevoz i azil u Kaštelima.” Ovo je izvrstan primjer za druge lokalne vlasti!
 
Rad za pse
Još uvijek smo zabrinuti zbog maltretiranja lovačkih pasa a radimo na tome da nađemo pravi način za promijeniti situaciju. Često ti psi nisu čipirani niti cjepljeni i su sadržani u najgorim uvjetima, stalno na lancu, bez adekvatne hrane i vode, čak u najtoplijim mjesecima. Lovačko društvo sigurno bi trebalo preuzeti veću odgovornost u vezi zbrinjavanja lovaćkih pasa.
Udruga Eco Hvar je uspjela spasiti nekoliko pasa tijekom godine. Ne objavimo sve naše akcije, jer često to bi dovelo do većih problema za životinje ili za ljude koji su prijavili mučenje ili nevolje. Suradnja sa skloništem 'Bestie' (prijašnji 'Animalis Centrum') u Kaštelima je još uvijek ključna, jer se odlično brine za štićenike: svi imaju hranu i vodu, medicinsku skrb, ali i druženje sa drugim psima i volonterima, idu u šetnju, a ljeti se idu kupati. Na taj način to sklonište daje psima najbolju šansu za uspješno udomljavanje. Skoro svi psi koji smo smjestili u Azil kroz ove godine su našli trajne domove, što u Hrvatskoj što u inozemstvu.
S velikim zadovoljstom 29.10.2022. smo primili jednu grupu iz Osnovne Škole u Jelsi koja je došla posjetiti naš prostor za pse u Pitvama. Ivica Drinković je demonstrirao dresuru uz pomoć njegovog psa Lukija i djeca su uživala u igrama sa psima.
 
Rad za društvo
Mi smo u više navrata upozorili lokalne vlasti u Jelsi da nema uopće pravih uvjeta za invalide u centru mjesta: npr. nema pravilnog pristupa od parkinga za invalide do Rive, niti kroz većinu zebra ; uglavnom nema odgovarajućeg pristupa za invalidska kolica preko zebre; novi javni WC nema uvjete za invalide. To sve usprkos obećanja da će „sve biti kako treba za invalide što se tiče nogostupa i puta kroz park” i da je pristup WC-u za invalidske kolice bio u planu. Nažalost do sada ništa toga nije se realiziralo a samo u Plodinama i Tommy-u ima WC za invalide.
 
Naš rad za okoliš
Pesticidi:
Podržavamo neprestano inicijative za zaštitu okoliša ali situacija je još uvijek očajna. Nažalost, korištenje pesticida je još uvijek ogroman problem na našem otoku, kao i po cijeloj Hrvatskoj. Na razini Europske unije smo sudjelovali u kampanjama za smanjiti pesticide u okolišu. Ali ta borba je gotovo 'misija nemoguća', jer sve se radi pod utjecajem velikih financijskih interesa. Biocidi i tzv 'sredstva za zaštitu okoliša' su dozvoljeni na temelju znanstvenih radova financiranih sa strane velikih tvrtaka koje proizvode pesticide. Mogući štetni učinci se ne uzimaju u obzir.
Biocidi su odobreni sa strane Europske agencije za kemikalije (ECHA) i u Hrvatskoj spadaju pod Ministarstvom zdravlja. 'Sredstva za zaštitu okoliša' imaju odobrenje od Europske Unije i u Hrvatskoj od Ministarstva poljoprivrede. Situacija je komplicirana. Npr. sredstvo Cipermetrin je odobren još 01.03.2006. s istekom 31.01.2029. (EU) i od 2006. do 31.05.2030. Cipermetrin je sastojak oko 53 proizvoda na popisu Ministarstva zdravstva, te oko 50 autorizacija pri ECHA-u; na popisu Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede su 6 odobrenih proizvoda (lipanj 2023.). EU ga smatra 'kandidatom za zamjenu' (Candidate for substitution) ali ECHA ne (lipanj 2023.) Kod EU-a korištenje cipermetrina je uvjetno „dopuštene su samo uporabe izvan razdoblja cvatnje kultura te u razdoblju kada nisu prisutni korovi u cvatu (Provedbena uredba 24.11.2021.)”. Međutim godinama u akcijama obveznate dezinsekcije po cijelom Otoku Hvaru se prskaju proizvodi na bazi Cipermetrina na okolišu: u zamagljivanju najmanje tri puta kroz ljetnu sezonu (uglavnom proizvod Cipex 10E), i još za akcije dezinsekcije smetlišta (uglavnom Microfly). I to sve kad su biljke u cvatu.
Još jedan primjer je proizvod Closer na bazi Sulfoksaflora. Sulfoksaflor je odobren pri EU-u do 18.08.2025. a nije odobren pri ECHA-u. Closer je odobren pri FIS-u do 18.08.2026. Ministarstvo Poljoprivrede i Fitosanitarni Institut (FIS) je ga preporučio protiv karantenske vrste narančinog trnovitog štitastog moljca (aleurocanthus spiniferus); čak su fitosanitarni inspektori znali odrediti da se Closer obavezno koristi na stablima u vrtu na privatnom posjedu (na Hvaru u rujnu 2021.). Međutim u travnju 2022.g. Europska Komisija je zaključila da „se ne može isključiti rizik za pčele od uporaba sulfoksaflora na otvorenom. Stoga...potrebno i primjereno ograničiti odobrenje sulfoksaflora samo na uporabe u trajnim staklenicima.“
Rijetke zabrane najštetnijih pesticida sporo stupaju na snagu. Zabrane nisu efikasne, jer prodavači i korisnici nisu educirani u vezi kolateralne štete uzrokovane od pesticida. Npr. poljoprivrednici na Hvaru još uvijek koriste zabranjene pesticide poput originalnog Cidokora / Roundupa - a taj herbicid je zabranjen još 2016.g.!
Nije čudno da ima sve manje pčela i drugih korisnih insekata, zapravo svake godine bioraznolikost na Hvaru se vidljivo i tragično smanji.
 
Predsjednica Udruge Vivian Grisogono je opet poslala (na svoj trošak) uzorak kose na analizu u laboratoriji Kudzu Science u Francuskoj 24.11.2022. Nalazi su pokazali da je u kosi predsjednice Udruge pravi užas po pitanju prisutnih pesticida: pronađeni su 6 pesticida i to: 4,4-DDE (p.p'-DDE) - organoklorni pesticid, metabolit, uglavnom proizvod pretvorbe DDT-a (diklordifeniltrikloroetana), koji ima insekticidne osobine ali nije korišten kao kemijski pesticid; Aletrin - sintetički piretroid, insekticid; Fipronil sulfona -pirazol, glavni metabolit od insekticida fipronila; Imidakloprid - neonikotinoid, insekticid; Permetrin - sintetički piretroid, insekticid; Azoksistrobin - fungicid.
 
Ekološka radionica:
U suradnji s LAG-om 'Škoji' smo sudjelovali u organizaciji ekološke radionice u Jelsi pod naslovom 'Zna li Priroda bolje?'. Predavačica Andrea Vugrinović, savjetnica za ekološku i biodinamićku poljoprivredu je govorila, među ostalim, o najsuvremenijim metodama u agrikulturi, kako sačuvati zdravlje poljoprivrednika, stanovištva i pogotovo djece, kako sačuvati bioraznolikost u okolišu i kako doći do najvećih razina na tržištu poljoprivrede i turizma. Predavanje možete vidjeti na našem YouTube kanalu.
 
Vidljivost u medijima. U 2022.g. naša dugoročna suradnja s novinarom Mirkom Crnčevićem se nastavila i smo naravno kao uvijek zahvalni njemu za razumijevanje naših ciljeva i njegov odlično odrađeni posao u širenju istih u javnost. Objavljeni tekstovi u lokalnim novinama Slobodna Dalmacija: „Bolje gnoj nego požar!” (07.04.2022.); „Na Hvaru pred sezonu napuštaju štenad, truju mačke...”(23.05.2022); „Na Hvaru će odbaćene plastike proizvoditi atraktivan nakit!” (31.05.2022.); „'Zatrovano zemlište' ili kako varkom p(r)otjerati nepozvane iz vinograda” (02.06.2022.) „Ruglo na Škoju” (29.06.2022.); „'Jelsa ide naprijed, ali su nam nužni čisti spremnici za otpad i oprano mjesto' - Dan Općine” (17.08.2022.); „Vinogradari, dobri primjeri su u Burgundiji” (18.10.2022.); „Bračni par iz Australije zatvorio je poslovnu priču u domovini i u srcu Dalmacije otvorio novu stranicu: ‘Prije četiri godine došli smo nakratko, a onda nas je zavela ljepota‘” (30.10.2022.). U časopisu 'Dobra kob': „Alarm s otoka. Opasnost prijeti gregulji i kaukulu” (veljača 2022.); „Hvar: želite udomiti psa, javite nam se!” (travanj 2022.); „Uroci „bježe” od rute“ (lipanj 2022.)
 
Facebook. Koristimo našu fb stranicu za objaviti vijesti i tražiti pomoć za životinje s potrebama i redovno objavljujemo upozorenja o akcijama zamagljivanja na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz to prenosimo članke od interesa vezane uz naše ciljeve.
 
Portal www.eco-hvar.com: nastavili smo s ažuriranjem informacija o nuspojavama pesticida i njihovog statusa odobrenja, uz članke o lijepotama našeg otoka.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE IZVJEŠĆE O RADU UDRUGE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 4. Financijsko izvješće.
Rezime financijske situacije udruge u 2022. godini, pokazuje da je Udruga ostvarila prihode od 17.053,00 kn u izvještajnom razdoblju i rashode od 13.209,00 kn. Stanje računa na dan 01.01.2022. godine iznosilo je 5.509,00 kn koliko je preneseno iz prethodne godine. Stanje računa na dan 31.12.2022. godine stanje financijskih sredstava iznosilo je 9.449,00 kn.
Glavni troškovi udruge bili su vezani za troškove brige o životinjama, knjigovodstva i bankovnih troškova. Donacije su jedini izvor prihoda udruge i mi smo naravno zahvalni svima koji su nam donirali novac.
Skupština donosi jednoglasno sljedeći:
ODLUKU:  USVAJA SE FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2022. GODINU.
 
Ad 5. Program rada za 2023. godinu.
Naši ciljevi su još uvijek isti, i u skladu s njima nastavljamo naš rad.
 
i. Zaštita okoliša i smanjenja korištenja pesticida
Namjeravamo organizirati još radionica i predavanja, naročito s gđom Andreom Vugrinović. Nastavit ćemo lobiranje i podizanje svijesti o opasnostima uporabe pesticida i promoviranje ekoloških poljoprivrednika i proizvodača ekoloških sredstava.

Krajem rujna 2023.g. u Jelsi će udruga Anatomija otoka-centar za istraživanje i razvoj održati 11. simpozij Anatomija otoka. Tema je „Otok za stolom: mediteranska prehrana između globalnih procesa i otočnih znanja”. Suorganizatori ovog simpozija su Institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, kod kojih je Debora Bunčuga, tajnica Udruge Eco Hvar, bila u svibnju na sastanku. Oni su zainteresirani za suradnju sa našom udrugom i gđa Marina Blagaić Bergman će nas kontaktirati tijekom srpnja kako bi se dogovorili o detaljima suradnje. Eco-Hvar im je interesantan za suradnju, posebno zbog naših aktivnosti u borbi oko korištenja pesticida. Naravno Eco Hvar će podržavati taj projekt i sudjelovati u njemo ukoliko je moguće.

ii. Mi ćemo organizirati testiranje određenog broja otočana za prisutnost pesticida, s ciljem da se može eventualno usporediti rezultate sa bolestima kod mještana na otoku.
iii. Aktivnosti vezane uz životinje
Nastavit ćemo projekt za postaviti hranilice za mačke u više mjesta uz pomoć volontera koji će voditi računa o hranilištima.
Dugoročno još uvijek se nadamo da će biti moguće stvoriti stacionar na otoku za ulične mačke pod kroviteljstvom Azila 'Bestie'.
Nastavit ćemo suradnju sa Skloništem za napuštene životinje "Beštie" (prijašnji "Animalis Centrum") u Kaštel Sućurcu i podržavanje napora pojedinaca koji se brinu za životinje u nevolji.
iv. Nastavit ćemo podržavati inicijative eko-turizma
v. Nastavit ćemo lobiranje za prave prolaze i uvjete za invalide u Jelsi.
vi. Suradnja s drugim dobrotvornim organizacijama
Nastavit ćemo suradnju sa sličnim međunarodnim i domaćim udrugama, koje djeluju kako na lokalnoj razini tako i na razini cijele države.
Skupština donosi jednoglasno sljedeću
ODLUKU: USVAJA SE PROGRAM RADA ZA 2023. GODINU.
 
Ad 6. Razno.
Uslijedila je opća rasprava o pitanjima postavljenim tijekom sastanka.
Marija Bunčuga izvijestila je da su korisnici pesticida sada strogo ograničeni novim propisima: primjerice, profesionalni korisnici mogu kupiti samo određenu količinu opasnih tvari prema veličini registriranih polja, a njihova kupnja se evidentira. Ovo je svakako korak naprijed, iako, kako su komentirali neki prisutni, time nije zaustavljen problem kupovine izvan Hrvatske, posebice iz Bosne i Hercegovine.
Dinka Barbić je spomenula da njezini gosti primječuju da ima više "divljih mačaka" u Korčuli nego u Jelsi. Raspravljamo da li su več vidljivi rezultati akcije sterilizacije uličnih mačaka.
Toni Hall komentirao je kako je kastracija muških mačaka, koju trenutno ne financira Općina Jelsa, važan dio kontrole mačje populacije. Toni je uveo i temu ponovnog podivljavanja otoka, što je dovelo do komentara o tome kako je teško kontrolirati postojeće populacije divljih svinja, koje svake godine uzrokuju značajne štete na usjevima.
Rupert Dawnay je sugerirao da je potrebna daljnja edukacija korisnika pesticida, što je naišlo na svesrdno odobravanje prisutnih. Trebalo bi pozvati više stručnjaka da drže predavanja i radionice lokalnim poljoprivrednicima i vrtlarima kako bi pokazali alternative kemijskim pesticidima.
 
Skupštinu je zaključila Predsjednica Vivian Grisogono.

Svim prisutnima Predsjednica se zahvalila na učestvovanju na Skupštini i posebice na iznesenim prijedlozima za poboljšanje rada Udruge.

Hvala svima koji su pomogli! Mi iz Udruge Eco Hvar smo vrlo zahvalni svim donatorima i onima koji su dali potporu udruzi na bilo koji način tijekom 2022. god.
 
Sastanak je službeno završio u 18:30
 
                  Sara Radonić                                                                       Vivian Grisogono MA(Oxon)
                  Zapisničar                                                                            Predsjednica
Više u ovoj kategoriji: « Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2023.godine Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2021. godine »
na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home O Udruzi Redovna godišnja Skupština Udruge „Eco Hvar” 2022. godine

Eco Environment News feeds

  • Vegan no more: a beloved Asheville plant-based cafe pivots to stay afloat post-hurricane

    Rosetta’s Kitchen in North Carolina now dishes up donated animal products to weather steep losses and feed people in need – but not all are happy with the change

    One day in October, a trailer with an unusual delivery pulled up outside Rosetta’s Kitchen, a beloved vegan restaurant in downtown Asheville, North Carolina.

    The contents: 1,500lbs of donated frozen meat, destined for area residents eating free meals at the restaurant after Hurricane Helene battered the region in late September.

    Continue reading...

  • UK to ban bee-killing pesticides but highly toxic type could still be allowed

    Ministers set out plans for outlawing neonicotinoids but considering application by farmers to use Cruiser SB

    Bee-killing pesticides are to be banned by the UK government, as ministers set out plans to outlaw the use of neonicotinoids.

    However, the highly toxic neonicotinoid Cruiser SB could be allowed for use next year, as ministers are considering applications from the National Farmers’ Union and British Sugar.

    Continue reading...

  • ‘You won’t find the real criminals here’: a Just Stop Oil activist in jail at Christmas

    Protester Anna Holland says their shock at being behind bars was quickly followed by a stronger feeling of power

    Anna Holland, 22, was one of two young peoplefrom Just Stop Oil who threw tomato soup overa sunflowers painting by Vincentvan Gogh – one of thehighest-profile climate protests of recent years. The painting was not damaged, although there was damage to the frame.Holland was sentenced to 20 months in prison.They sent this letter to the Guardian abouttheir experiencebehind bars.

    It was a shock at first that the judge had gone to the extreme of our sentence. The first few days and nights in prison were hard but also such an education. So many of the women I have met here are in prison because they were not properly protected by the state, so they have taken me under their wing. I have been looked after, taught the ways of prison, not by the staff but by the other prisoners. It is like nothing I had expected and it is completely overwhelming – but also surprising how quickly I found myself falling into the daily routine.

    Continue reading...

  • Ash dieback experts identify shoots of hope for Britain’s threatened trees

    As the deadly fungal disease tightens its grip, scientific efforts to protect ash trees are advancing

    The UK is home to more than 100m mature ash trees, and every spring tells the same grim story: leaves emerge, wither and drop within weeks, as ash dieback disease tightens its grip.

    Millions stand dead in woodlands and hedgerows across the British Isles, with an estimated 2bn seedlings and saplings at risk. Many experts have long feared the future of this cherished, ecologically important native tree hangs in the balance.

    Continue reading...

  • CO2 emissions from new North Sea drilling sites would match 30 years’ worth from UK households

    New research comes as dozens of small potential fields have received some form of license from the government

    Potential new North Sea oil and gas fields with early stage licences from the UK would emit as much carbon dioxide as British households produce in three decades.

    The finding has led to calls to the government to reject demands from fossil fuel producers for the final permits needed to allow their operations to go ahead.

    Continue reading...

  • Blob-headed fish and amphibious mouse among 27 new species found in ‘thrilling’ Peru expedition

    Scientists surprised to find so many animals unknown to science in Alto Mayo, a well-populated region

    Researchers in the Alto Mayo region of north-west Peru have discovered 27 species that are new to science, including a rare amphibious mouse, a tree-climbing salamander and an unusual “blob-headed fish”. The 38-day survey recorded more than 2,000 species of wildlife and plants.

    The findings are particularly surprising given the region’s high human population density, with significant pressures including deforestation and agriculture.

    Continue reading...

  • Sheep farmers are helping save Tasmania’s native grasslands: ‘We’re better off working together’

    Critically endangered grasslands in Tasmania’s Midlands were being destroyed by agriculture, but an innovative partnership has protected the remaining ecosystem – and local farmers’ profits

    When Tasmania’s lowland native grasslands were first recommended for national listing as a critically endangered ecosystem in 2007, mistrust between farmers and conservationists was high.

    “We walked out of a stakeholder meeting in the Ross pub,” says Simon Foster, whose family have been farming on the Midlands since 1823.

    Sign up to receive Guardian Australia’s fortnightly Rural Network email newsletter

    Continue reading...

  • ‘I didn’t realize the role rice played’: the ingenious crop cultivation of the Gullah Geechee people

    Researchers in North Carolina used underwater sonar to map a system created by enslaved people centuries ago

    As a former deputy state underwater archaeologist, Mark Wilde-Ramsing can’t help but look down. While rowing around North Carolina’s Eagles Island, at the tip of the Gullah Geechee corridor, he noticed signs of human-made structures, visible at low tide. Though he’d retired, he was still active in the field and knew his former agency hadn’t recorded the structures – which meant he had come across something previously undocumented. The next step was figuring out exactly what he’d found.

    Wilde-Ramsing knew the area had once been full of rice fields. His neighbor, Joni “Osku” Backstrom, was an assistant professor in the department of environmental sciences at the University of North Carolina-Wilmington whose specialty was shallow-water sonar, and he had the skills and technology to explore the area. Using a sonar device, the duo detected 45 wooden structures in the river, and the remote sensing tool allowed Backstrom and Wilde-Ramsing to acoustically map the canal beds.

    Continue reading...

  • ‘We’re still in survival mode’: anger persists in Valencia weeks after floods

    Wreckage from Spain’s worst natural disaster this century may have been cleared but life for many remains in disarray

    The warm Valencia air, still thick with dust and carrying a residual note of mud and damp concrete, begins to reek on the approach to the roadside dump where diggers toil, gulls scavenge and the detritus of countless everyday lives rises in mounds.

    Almost two months on, the legacy of the worst natural disaster to hit Spain this century is equally evident in the oranges rotting on the trees, in the tens of thousands of cars stacked in makeshift graveyards, and in the fatigue of all those who still queue daily for food, nappies and toilet roll.

    Continue reading...

  • Don’t be a beach bum: how to reduce your environmental footprint in the sand

    Here are the simplest ways to have a sustainable summer holiday

    With Australia’s love of an annual beach holiday comes a revolving door of new “must have” gear: sunshades, blow-up toys, fold-out chairs and endless gadgets to keep us entertained.

    But how much of it do we really need, and what are the simplest ways to reduce your environmental footprint in the sand?

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.