SOS za naše šišmiše!

UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša je 2011-2012. proglasio Međunarodnom godinom šišmiša u kampanju zaštite 'noćnih vladara neba', osim Ministarstva zaštite prirode (sada Ministarstvo zaštite okolša i energetike) i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji o tome stalno brinu, uključili su se brojni hrvatski stručnjaci, pa i neke udruge. Ali...

Pipistrellus nathusii Pipistrellus nathusii Hrvatski prirodoslovni muzej
Iz brošure, Prirodoslovno matematički fakultet

Gdje su nestali šišmiši (lat. Chiroptera), zabrinjava mnoge građane, pa tako Vivian Grisogono MA(Oxon), predsjednicu Udruge "Eco Hvar", koja kaže '... Kad sam se vratila iz Engleske i 1988. počela obnavljati svoju kuću u Pitvama na otoku Hvaru, ljeti je u selu bilo šišmiša koliko hoćeš. Sjećam se kako je jedan u jesen 1993. mirno spavao u mojoj konobi, viseći onako naopako s jedne drvene grede. Mještani su mi rekli da je to velika sreća, baš kao da živimo u Kini. No, sada ih sve manje vidimo po hvarskim mjestima, u nekima skoro pa nikako. Velika je razlika od onoga što smo opažali prije oko 10 godina, kada su brojni šišmiši navečer neprestano letjeli i pravili gnijezda u zapuštenim kućama. Zapuštenih kuća još ima, ali šišmiša ne.'

Pipistrelli kuhlii kolonija. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Uglavnom poznato je da su šišmiši s više od 1000 vrsta druga najveća skupina sisavaca na Zemlji, dok u Hrvatskoj obitavaju ukupno 33 vrste iz tri porodice (potkovnjaci, golorepci i mišoliki šišmiši). Kao i u drugim europskim zemljama u Hrvatskoj su šišmiši strogo zaštićeni: prema Zakonu o zaštiti prirode, za uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje šišmiša, te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa zapriječena je novčana kazna od 25.000 do 200.000 kuna, te kazna od 1.000 do 4.000 kuna za svakog ubijenog šišmiša.

Dr. sc. Igor Pavlinić, kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, se godinama bavi proučavanjem i zaštitom tih jedinih letećih sisavaca na svijetu. U svom radu je prezentirao kako kao skloništa, osim onih šumskih, šišmiši koriste uistinu najrazličitija mjesta od jama, špilja, napuštenih rudnika i pukotina u stijenama (najviše zimi za hibernaciju), sve do tavana kuća i crkava, dimnjaka, te pukotina u zidovima i mostovima, a to potvrđuje i nekoliko kolonija na otoku Hvaru. U zvoniku jelšanskog Svetišta BDM na Račiću godinama je bilo stanište Sredozemnog golorepca (lat. Tadarida teniotis). Nažalost, poslije dugotrajne obnove crkve, dakle, veće nazočnosti ljudi, i oni su nestali, nisu se vratili.

Crkva Gospe Zdravlja, Jelsa. Foto: Mirko Crnčević

Zašto su šišmiši važni?

Njihova brojnost je 'indeks zdravlja' određenog područja, no što se tijekom povijesti događalo sa šišmišima, jednom od najstarijih linija danas živućih skupina sisavaca, čiji je razvoj najvjerojatnije počeo još u doba kada su zemljom vladali dinosauri? Evolucija tog bića jedno je od najzanimljivijih pitanja evolucije sisavaca danas, a jedino oko čega se većina znanstvenika slaže je da je predak šišmiša bila neka vrsta noćnog, kukcojedog sisavca koji je živio na drveću. Najnovija molekularna istraživanja pokazala su da se kasnijim razvojem iz zajedničkog pretka razvila i nama bliska linija čovjekolikih majmuna, odnosno mi sami.

Rani večernjak, Nyctalus seritonus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Rani večernjak, Nyctalus noctula. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

▪ Koliko su šišmiši, ti 'noćnim vladari neba', korisni za naš ekosustav i kakve bi uštede mogli donijeti jednom Osijeku ili Neretvanskoj dolini, evo jedan pravi primjer: Mi sve više slušamo o bolestima koje prenose komaraci, a stručnjaci i proizvođači otrova bjesomučno traže način djelotvornije kontrole tih insekata. No, jedan mali šišmiš koji za lov i snalaženje u prostoru koristi visokofrekventne zvukove - eholokaciju može pojesti i do tisuću komaraca na sat, i što je najvažnije bez ikakvog onečišćenja okoliša. Zanimljivo, zar ne? - pita se Grisogono.

Kasni noćnjak, Eptesicus serotinus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Pesticidi, herbicidi, insekticidi!

Ova ekološka aktivistica koja doista puno ulaže u zaštitu prirode i životinja uvjerena je da je nestanak šišmiša, između ostalog, povezan s pesticidima, herbicidima i insekticidima, koji se na otoku koriste u velikim količinama, gotovo kroz cijelu godinu. Ona tumači da ljudi koji ih koriste uopće nisu svjesni njihove opasnosti, iako za to ima puno dokaza barem u znanstvenoj javnosti, a o kolateralnim štetama pojma nemaju. Informacije su uglavnom vrlo jednostrane i najčešće dolaze u obliku reklama sa strane proizvođača. Službena neovisna informacija nedostaje. Kad bi korisnici stvarno razumjeli kakve su posljedice korištenja tih otrova, zasigurno bi tražili prirodne alternative kojih ima puno, neke su stare, a neke nove.

Iz brošure, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Ljudi, spasimo šišmiše!

Šišmiši su se u Lijepoj Našoj koliko-toliko održali zahvaljujući odličnim predispozicijama za prilagodbu različitim životnim uvjetima. Pa iako je dug životni vijek njihova prednost (op. a. najstariji šišmiš ima više od 32 godine) ipak valja znati da se oni dosta sporo razmnožavaju, a i smrtnost mladih šišmiša je također izražena. Stoga, čovjek zaista mora dati svoj doprinos opstanku njihove populacije, potrebno je osvještavanje ljudskog odnosa prema okolišu, da ga se ne onečišćuje i ne uništava. Ljudi moraju kontinuirano stvarati dobre uvjete za skloništa gdje šišmiši mogu obitavati, razmnožavati se u miru i pomagati nam, bez trovanja. I djeca se mogu uključiti u taj koristan projekt, primjerice neka bilježe koliko šišmiša vide kroz ljeto i na kojim mjestima.

© Mirko Crnčević

Ovaj tekst je prije obavljen u časopisu 'Dobroj kobi', br. 184, siječanj 2017.

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Novosti iz prirode SOS za naše šišmiše!

Eco Environment News feeds

  • Belém prepares for an international conference on a far greater scale than anything previously seen in the Amazon

    Fake metal trees have been set into the concrete ground of the Amazonian host city of this year’s climate summit, prompting scandalised contrasts with the once-living vegetation that has been cleared in preparation for Cop30 in Brazil.

    But in an unlikely convergence of views, both the centre-right state governor and leftwing social movements insist this is a storm in a plant pot compared with the darkening geopolitical threats to the world’s biggest diplomatic gathering, which will take place in November in Belém.

    Continue reading...

  • Transforming a former industrial area in Sweden will bring psychological benefits for future residents and reduce construction’s climate impact

    Although activity is high, it is surprisingly quiet inside the construction site of a high school extension in Sickla, a former industrial area in south Stockholm that is set to become part of the “largest mass timber project in the world” according to the Swedish urban property developer Atrium Ljungberg.

    Just a few months remain until students enter the premises, but there is no sound of drilling or pounding against concrete walls. The scent of wood is unmistakable, and signs of the material can be spotted everywhere – from glulam (glued laminated timber) columns and beams in the building’s frame to cross-laminated timber (CLT) slabs in the floors, ceilings and staircases. CLT, made by gluing together layers of planed wood into panels, offers strength and rigidity comparable to concrete but is significantly lighter and quicker to build with.

    Continue reading...

  • Employees of water firms who obstruct investigations into spills could face jail under new rules that come into force on Friday

    Water company bosses have entirely escaped punishment for covering up illegal sewage spills, government figures show, as ministers prepare to bring in a new law threatening them with up to two years in prison for doing so.

    Only three people have ever been prosecuted for obstructing the Environment Agency in its investigations into sewage spills, officials said, and none received even a fine.

    Continue reading...

  • Authorities warn of mudslides during intense rainfall, as Kenya is hit by deadly flash flooding

    After Storm Hans battered northern Italy in the runup to Easter, severe weather continued to lash much of the country this week. Since Tuesday, the conditions have triggered potent showers and thunderstorms, and yellow and orange weather warnings have been issued.

    With winds generally remaining light this week, the greatest concerns surround the risks from intense rainfall, as slow-moving heavy showers can deliver a prolonged downpour to a fairly localised area. The authorities have warned people to avoid high-risk areas such as roads with steep embankments amid a threat of flash flooding and mudslides.

    Continue reading...

  • UK prime minister tells energy summit his government is determined to transition energy system from fossil fuels to renewables

    Continue reading...

  • About 89% of the public want their governments to do more to tackle the climate crisis – but don’t know they’re the majority

    • The Guardian is joining forces with dozens of newsrooms around the world to launch the 89% Project – and highlight the fact that the vast majority of the world’s population wants climate action. Read more

    A superpower in the fight against global heating is hiding in plain sight. It turns out that the overwhelming majority of people in the world – between 80% and 89%, according to a growing number of peer-reviewed scientific studies – want their governments to take stronger climate action.

    As co-founders of a non-profit that studies news coverage of climate change, those findings surprised even us. And they are a sharp rebuttal to the Trump administration’s efforts to attack anyone who does care about the climate crisis.

    Mark Hertsgaard and Kyle Pope are the co-founders of the global journalism collaboration Covering Climate Now

    Continue reading...

  • Americans have often moved between states for opportunities. Now they’re being forced to uproot themselves to escape hostile forces under Trump

    Continue reading...

  • The UN has called the detention of Pablo López Alavez ‘arbitrary’, while human rights organisations say his sentence is part of a systematic and alarming pattern of criminalisation of Mexico’s environmental activists

    The meeting room in the prison of Villa de Etla, a town in Oaxaca, Mexico, doubles as a classroom with school desks and a small library. The walls feature motivational phrases such as “First things first”, “Live and let live” and “Little by little, you’ll go far”.

    Pablo López Alavez, a 56-year-old environmental defender, has had nearly 15 years to contemplate these sentiments – and faces 15 more, after being imprisoned for murders he says he did not commit.

    Continue reading...

  • The Wildlife Trusts are in shock after acquiring 4,000 sheep in Rothbury estate deal as part of land restoration project

    Woolly maggots, nature-destroyers – sheep are criticised by many conservationists for denuding Britain’s uplands of rare plants and trees.

    So The Wildlife Trusts were shocked when they were compelled to buy 4,000 sheep as part of the biggest land restoration project in England.

    Continue reading...

  • ‘As a species, these crocs are easy to find and easy to catch. Brice Itoua is the most skilled hunter in his village. But they kill the crocs to eat – not to sell’

    The Congo dwarf crocodile is a lovely species. They’re very shy and, unfortunately, very easy to find and catch. Mostly hunted for their bushmeat, these crocs only grow up to a few feet in length and during the dry season, they often spend the daytime hiding in burrows and dens at the water’s edge. Hunters use a long, woody liana vine with a hook on the end to drag them out, before binding their snout with a shorter vine and carrying them away.

    Last summer, I shot a story about the Congo dwarf crocodile after being given access to the Lake Télé Community Reserve by the Wildlife Conservation Society (WCS), which manages this protected area in the Republic of the Congo with the Congolese government.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen