SOS za naše šišmiše!

UNEP/EUROBATS - Sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša je 2011-2012. proglasio Međunarodnom godinom šišmiša u kampanju zaštite 'noćnih vladara neba', osim Ministarstva zaštite prirode (sada Ministarstvo zaštite okolša i energetike) i Državnog zavoda za zaštitu prirode koji o tome stalno brinu, uključili su se brojni hrvatski stručnjaci, pa i neke udruge. Ali...

Pipistrellus nathusii Pipistrellus nathusii Hrvatski prirodoslovni muzej
Iz brošure, Prirodoslovno matematički fakultet

Gdje su nestali šišmiši (lat. Chiroptera), zabrinjava mnoge građane, pa tako Vivian Grisogono MA(Oxon), predsjednicu Udruge "Eco Hvar", koja kaže '... Kad sam se vratila iz Engleske i 1988. počela obnavljati svoju kuću u Pitvama na otoku Hvaru, ljeti je u selu bilo šišmiša koliko hoćeš. Sjećam se kako je jedan u jesen 1993. mirno spavao u mojoj konobi, viseći onako naopako s jedne drvene grede. Mještani su mi rekli da je to velika sreća, baš kao da živimo u Kini. No, sada ih sve manje vidimo po hvarskim mjestima, u nekima skoro pa nikako. Velika je razlika od onoga što smo opažali prije oko 10 godina, kada su brojni šišmiši navečer neprestano letjeli i pravili gnijezda u zapuštenim kućama. Zapuštenih kuća još ima, ali šišmiša ne.'

Pipistrelli kuhlii kolonija. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Uglavnom poznato je da su šišmiši s više od 1000 vrsta druga najveća skupina sisavaca na Zemlji, dok u Hrvatskoj obitavaju ukupno 33 vrste iz tri porodice (potkovnjaci, golorepci i mišoliki šišmiši). Kao i u drugim europskim zemljama u Hrvatskoj su šišmiši strogo zaštićeni: prema Zakonu o zaštiti prirode, za uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje šišmiša, te uništavanje ili oštećivanje njihovih staništa zapriječena je novčana kazna od 25.000 do 200.000 kuna, te kazna od 1.000 do 4.000 kuna za svakog ubijenog šišmiša.

Dr. sc. Igor Pavlinić, kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, se godinama bavi proučavanjem i zaštitom tih jedinih letećih sisavaca na svijetu. U svom radu je prezentirao kako kao skloništa, osim onih šumskih, šišmiši koriste uistinu najrazličitija mjesta od jama, špilja, napuštenih rudnika i pukotina u stijenama (najviše zimi za hibernaciju), sve do tavana kuća i crkava, dimnjaka, te pukotina u zidovima i mostovima, a to potvrđuje i nekoliko kolonija na otoku Hvaru. U zvoniku jelšanskog Svetišta BDM na Račiću godinama je bilo stanište Sredozemnog golorepca (lat. Tadarida teniotis). Nažalost, poslije dugotrajne obnove crkve, dakle, veće nazočnosti ljudi, i oni su nestali, nisu se vratili.

Crkva Gospe Zdravlja, Jelsa. Foto: Mirko Crnčević

Zašto su šišmiši važni?

Njihova brojnost je 'indeks zdravlja' određenog područja, no što se tijekom povijesti događalo sa šišmišima, jednom od najstarijih linija danas živućih skupina sisavaca, čiji je razvoj najvjerojatnije počeo još u doba kada su zemljom vladali dinosauri? Evolucija tog bića jedno je od najzanimljivijih pitanja evolucije sisavaca danas, a jedino oko čega se većina znanstvenika slaže je da je predak šišmiša bila neka vrsta noćnog, kukcojedog sisavca koji je živio na drveću. Najnovija molekularna istraživanja pokazala su da se kasnijim razvojem iz zajedničkog pretka razvila i nama bliska linija čovjekolikih majmuna, odnosno mi sami.

Rani večernjak, Nyctalus seritonus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Rani večernjak, Nyctalus noctula. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

▪ Koliko su šišmiši, ti 'noćnim vladari neba', korisni za naš ekosustav i kakve bi uštede mogli donijeti jednom Osijeku ili Neretvanskoj dolini, evo jedan pravi primjer: Mi sve više slušamo o bolestima koje prenose komaraci, a stručnjaci i proizvođači otrova bjesomučno traže način djelotvornije kontrole tih insekata. No, jedan mali šišmiš koji za lov i snalaženje u prostoru koristi visokofrekventne zvukove - eholokaciju može pojesti i do tisuću komaraca na sat, i što je najvažnije bez ikakvog onečišćenja okoliša. Zanimljivo, zar ne? - pita se Grisogono.

Kasni noćnjak, Eptesicus serotinus. Foto: Hrvatski prirodoslovni muzej

Pesticidi, herbicidi, insekticidi!

Ova ekološka aktivistica koja doista puno ulaže u zaštitu prirode i životinja uvjerena je da je nestanak šišmiša, između ostalog, povezan s pesticidima, herbicidima i insekticidima, koji se na otoku koriste u velikim količinama, gotovo kroz cijelu godinu. Ona tumači da ljudi koji ih koriste uopće nisu svjesni njihove opasnosti, iako za to ima puno dokaza barem u znanstvenoj javnosti, a o kolateralnim štetama pojma nemaju. Informacije su uglavnom vrlo jednostrane i najčešće dolaze u obliku reklama sa strane proizvođača. Službena neovisna informacija nedostaje. Kad bi korisnici stvarno razumjeli kakve su posljedice korištenja tih otrova, zasigurno bi tražili prirodne alternative kojih ima puno, neke su stare, a neke nove.

Iz brošure, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb.

Ljudi, spasimo šišmiše!

Šišmiši su se u Lijepoj Našoj koliko-toliko održali zahvaljujući odličnim predispozicijama za prilagodbu različitim životnim uvjetima. Pa iako je dug životni vijek njihova prednost (op. a. najstariji šišmiš ima više od 32 godine) ipak valja znati da se oni dosta sporo razmnožavaju, a i smrtnost mladih šišmiša je također izražena. Stoga, čovjek zaista mora dati svoj doprinos opstanku njihove populacije, potrebno je osvještavanje ljudskog odnosa prema okolišu, da ga se ne onečišćuje i ne uništava. Ljudi moraju kontinuirano stvarati dobre uvjete za skloništa gdje šišmiši mogu obitavati, razmnožavati se u miru i pomagati nam, bez trovanja. I djeca se mogu uključiti u taj koristan projekt, primjerice neka bilježe koliko šišmiša vide kroz ljeto i na kojim mjestima.

© Mirko Crnčević

Ovaj tekst je prije obavljen u časopisu 'Dobroj kobi', br. 184, siječanj 2017.

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Novosti iz prirode SOS za naše šišmiše!

Eco Environment News feeds

  • Campaign network calls on government to prioritise smaller cars and introduce higher charges for SUV owners

    More than 1m cars too big to fit in parking spaces are being sold in the UK each year, and numbers are growing, research has found.

    A trend for cars bigger than the average urban parking space means new vehicles are outgrowing towns and cities.

    Continue reading...

  • Nests on Amsterdam canals provide archive of plastic waste and show how the material ‘is really here to stay’

    One day in 1996, someone ate a McDonald’s McChicken burger in Amsterdam.

    Perhaps it was a quick bite after work? A leisurely stroll down the canals? A family outing? These details are lost to time, but others are hard to erase completely.

    Continue reading...

  • Authorities race to complete clean-up operation after devastation from gales and heaviest rainfall in 20 years

    People on the Aegean islands, more used in April to the sight and scent of spring’s blossoms, have been left reeling from flash floods spurred by typhoon-strength gales, with authorities calling a state of emergency in some of Greece’s most popular destinations less than three weeks before Easter.

    “It’s a total catastrophe and it happened in just two hours,” said Costas Bizas, the mayor of Paros, the island worst hit by weather not seen in decades. “We need all the help we can get.”

    Continue reading...

  • The best of this week’s wildlife photographs from around the world

    Continue reading...

  • Indore in Madhya Pradesh, India, was once dotted with fetid waste dumps but after a huge campaign is now virtually spotless

    This is what happens usually in India: a politician wakes up and launches a cleanliness “drive” with fanfare. They ostentatiously start sweeping a street and speak solemnly about civic duty while the media take photos. The next day it’s over and things go back to how they were before.

    But not in Indore in Madhya Pradesh. From 2017, when it won the prize for being the cleanest city in the country, it kept winning for eight straight years, until last year.

    Continue reading...

  • Badenoch, Cairngorms: As we pause above the river, a sudden flash catches our eyes – a red squirrelis rippling along the branches below

    It’s early morning and the sky is a billowing parachute of blue, bursting its seams with sunshine and the fluffiest white clouds. A cool wind blows up Loch Insh, roughening the water and bearing the scent of spring. From the island, a song thrush pours out all the trills, beeps and chirps of its bravura performance, oystercatchers pipe and a woodpecker hammers, the sound echoing around the hills.

    In the forest, the birch trees carry no hint of leaves but are shaggy with moss and lichen, their twigs falling in soft fronds, wine-coloured and beaded. The trunks are irregular, pitched at wild angles, curving and bent, sometimes two or three growing from the same base. In contrast, the pale aspens grow up as straight as telephone poles, sharpening to a point at the top. All their branches rise in upturned spikes, bare but for the tiny ink strokes of twigs. At the centre of the woods is a stand of oaks, vast and spreading, last year’s dry leaves still spilling across the moss and the crushed bracken.

    Continue reading...

  • Only a fraction gets resold on the domestic secondhand market, but there are ways consumers can help reduce waste

    Every year, Australians donate the equivalent of 250m pairs of jeans to charity (around 200,000 tonnes of textiles) and send another 200,000 tonnes to landfill.

    But only a fraction of donated clothes get resold in Australia. So what happens to your old jeans when you donate them? And how can consumers play their part to minimise waste in the process?

    Get Guardian Australia environment editor Adam Morton’s Clear Air column as an email

    Continue reading...

  • Wildlife groups claim the resourceful miniature sausage dog was sighted again this week. But not everyone is on Team Valerie

    There’s a roo carcass on the side of the road, near the turnoff to one of Kangaroo Island’s many excellent cellar doors. Black ravens lift sullenly from their feast as cars speed past.

    Some think this sort of roadkill is how Valerie, the miniature dachshund that has been missing for more than 500 days, has survived since running away from her owners. It’s hard to picture the 4kg, adorable, goofy-eared, big-eyed sausage dog choosing this particular meal, but that’s a prevailing theory.

    Sign up for the Afternoon Update: Election 2025 email newsletter

    Continue reading...

  • In outback Queensland, an area four times the size of the UK has been inundated with torrential rain, leaving many cut off or forced to abandon homes

    The extent of flood waters that have engulfed Queensland over the past fortnight is so widespread it has covered an area more than four times the size of the United Kingdom. The inundation is larger than France and Germany combined – and is even bigger than Texas.

    The seemingly endless plains of outback Queensland are so vast and remote as to boggle any attempts to visualise the scale of what is being described as one of the most devastating floods in living memory.

    Continue reading...

  • With air pollution causing a fifth of deaths in Nepal, growing EV use could add nearly three years to Kathmandu residents’ lives

    In a rundown hangar in the heart of Kathmandu, the remains of a dozen electric trolley buses stand abandoned and corroding. Caked in dust and bird-droppings and lined with rubbish, they are a reminder of a bold experiment, launched 50 years ago, to electrify the city’s public transport system. Down the side of one is written, “Keep me alive”.

    Today, that plea is being heard. More than 70% of four-wheeled passenger vehicles – largely cars and minibuses – imported into Nepal last year were electric, one of the highest rates in the world. The figure reflects a remarkable growth in the use of electric vehicles (EVs), which saw the country import more than 13,000 between July 2023 and 2024, up from about 250 in 2020-21.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen