Hvar i ekološka poljoprivreda

Objavljeno u Okoliš

Organski uzgoj - je li uopće moguć? DA! Isplati li se? DA! Mihovil Stipišić iz Vrboske to dokazuje vlastitim primjerom.

Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Gospodin Mihovil je vrlo zaposlen čovjek. Radi u Splitu, gdje vodi vlastitu tvrtku - Strilam, kompaniju za inženjering i izgradnju osnovanu u 1993. godini. Za ekološku proljoprivredu se počeo interesirati prije nekoliko godina, kada je postao svijestan koliko su kemijski pesticidi štetni za ljudsko zdravlje i okoliš. Nakon temeljnog istraživanja i proučavanja raznih izvora, krenuo je u izazov organskog uzgoja na vlastitim poljima uz pomoć svoje obitelji. Iako obično dolazi na Hvar samo na par dana, njegovi napori rezultiraju dovoljnom količinom povrća za prehranu njegove šire obitelji (najmanje devet članova), čak i više. Svjestan je činjenice, da plodovi iz organskog uzgoja znaju biti promjenljivi, ali uz pažljivo planiranje i plodored je uspio smanjiti gubitke na minimum.

Mihovil Stipišić, ožujak 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi se naširoko koriste na Hvaru. Poljoprivrednici i vrtlari često koriste razne izgovore za njihovu primjenu. Praktičnost je na vrhu popisa. Većina ljudi je svjesna štete koju mogu uzrokovati komercijalni otrovi ali sami nekolicina razumije opseg rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.

Herbicidi u vinogradu u Ageru, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Promjena je moguća - i nužna. Postoje alternative za kemikalije za "zaštitu bilja" i obogaćivanje tla. Mihovil je iz vlastitog istraživanja, i što je važnije, iz svog vlastitog iskustva, postavio smjernice za pomoć drugim poljoprivrednicima i vrtlarima uzgajati zdrave i zdravlje-dajuće biljke.

MIHOVIL STIPIŠIĆ:

MOJA ISKUSTVA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI - POVRTNJAK

Uvod

Ekološka poljoprivreda pruža veliki potencijal i mogućnosti za mlade ljude koji žele pronaći izazove i strasti , a o okolini ,zajednici ,državi ... ovisi koliko će ekološka poljoprivreda biti dobra za njih, tu nema nikakvih garancija.

Radite svoj kompost

Za poboljšanje kvalitete zemlje koristiti stajski gnjoj , ali ne sviježi , nego ga pomješati sa usitnjenim otpacima neiskorištenih biljaka itd., ostaviti da odstoji minimalno 6 mjeseci.

Priprema zemljišta

Nastojati što manje traktorirati zemlju sa motokultivatorom jer time uništavamo život u njoj.

Ako možemo zemlju orati plugom ili kopati motikom manje površine.Također zemlju držati pokrivenom sa višegodišnjom folijom na kojoj su probivene rupe za sadnice

Možemo poboljšati kvalitetu zemlje sadeći veće kolićine boba u zimskim mjesecima. Stabljike boba ne čupati već ostaviti korjen u zemlji. ( dušik )

Tlo spremno za povrće. Foto: Mihovil Stipišić

Zaljevanje sistemom kap na kap. To se može izvesti preko programatora. Programator programirati da navodnjava po noći od npr. 1 do 2 sata i to svaki drugi dan. Pojedine gredice odvojiti ventilima jer se sve biljke ne moraju isto zaljevati. Zaljevanje se u biti svodi na zaljevanje pomidora , tikvica itd. ispod višegodišnje folije . A kako tu nema isparivanja uštede na potrošnji vode su velike tako da se investicija u foliju i programator isplati u dvije godine.Cijena folije od 100 m2 je cca 900 kn , a programator cca 500 kn. Naravno u polju je potrebno imati priključak na vodovod. Ako je pritisak u vodovodu velik može se ugraditi reducir ventil.

Programator. Foto: Vivian Grisogono

Sadnja

Po mogućnosti sami uzgojiti sadnice i to ako je moguće sa starim autohtonim sortama.

Po mome iskustvu sve saditi ranije nego na kopnu radi razlićite klime.

Bob saditi u koncem studenoga , a ne u veljači jer je zimski puno otporniji.

Krumpir saditi krajem veljače jer kasnijom sadnjom zreli kumpir se skuha u zemlji.

Grašak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Slanutak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Faželete saditi početkom travnja jer su tada najotporniji, zaljevati sistemom kap na kap.

Pomidore , tikvice , krastavce , paprike i balancane saditi polovicom travnja u rupe na višegodišnjoj foliji , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom.

Kupusnjaće saditi krajem kolovoza , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom prvih mjesec dana.

Folija na mjestu. Foto: Mihovil Stipišić

Zaštita

Zaštita biljaka od gljivičnih oboljenja ili napada štetoćina vrši se iskljućivo sa biljnim srestvima. Bitno je da se biljke prskaju preventivno ili najkasnije kad se uoće prva oboljenja. Plodovi se jasno mogu i odmah jesti nakon prskanja.

BILJNA SREDSTVA ZA PRSKANJE

ČAJ OD POLJSKE PRESLICE (Equisetum arvense)

Taj čaj je jako dobro sredstvo za kontrolu gljivičnih oboljenja. Preslicu treba nabrati koncem ljeta ( 8 mjesec ) kada sadrži najveću količinu silicija te je osušiti na sjenovitom mjestu. Osušenu preslicu možemo upotrjebiti tijekom cijele godine. Čaj se koristi kao antigljivično sredstvo.

Čaj se priprema tako da se 300 grama suhe preslice kuha u 5 litara vode jedan sat na blagoj vatri. Nakon toga ga procjedimo i razrijedimo s još 25 litara vode. Prije upotrebe tekućina mora odstojati još 10 sati. Prilikom razrijeđivanja čaja potrebno ga je mješati oko 10 minuta.

Preporuča se jedno ili više prskanja vočaka nakon kišnog perioda i to prije ili u početku napada gljivičnih oboljenja. Prskati po sunčanom vremenu. Preventivno možemo prskati prema uputama " Mjesečnog sjetvenog kalendara ". Čaj od preslice može se dodavati i u vodi u kanti za zalijevanje , od njega pravimo i kupku za umakanje korjena prije sadnje voćaka. Prskamo po plodovima voćaka , krošnji i stablu.

Voćke prskanjem čajem od preslice dobivaju otpornost na pepelnicu , peronosporu , rđu i druga gljivična oboljenja.

Radi velike efikasnosti i suzbijanja raznih gljivičnih oboljenja farmeri kažu da im nikada nije dosta ove biljke.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Navedena kolićina čaja od 30 litara mi je dovoljna za prskanje 400 loza i 400 m2 povrtnjaka.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

ČAJ OD STOLISNIKA (Achillea millefolium)

Stolisnik spada u narodnoj medicini među ljekovite biljke jer sadrži mirisnogorka eterična ulja i mnogo minerala. On ima i dezinfekciske osobine. Potiče i pospješuje djelovanje učinaka drugih biljaka te se zbog toga njegov čaj može mješati s drugim čajevima , a posebno to vrijedi za čaj od metvice i kamilice.

U ekovočarstvu koristi se kao sredstvo protiv pepelnice ,truleži plodova i drugih gljivičnih oboljenja.

Priprema se tako da 1 kg svježih listova , stabljika ( 15 cm dužine ) ili 200 grama suhog stolisnika shuhamo u 10 litara vode. To se procjedi i razrijedi s vodom u omjeru 5:1 i prskaju se oboljele voćke. Dodro je prskati preventivno ili čim se bolest primjeti. Najefikasnije je djelovanje ako se naprave čajevi od metvice i kamilice i pomješaju u istim omjerima s čajem od stolisnika.

Kod pojedinih voćaka može se pojaviti osip ( alergija na stolisnik ).U tom slučaju treba napustiti kontak biljkom i čajem od nje.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

SREDSTVO ZA PRSKANJE OD KOPRIVE (Urtica dioica)

Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnij lisnih uši , a istovremeno jača biljke,poboljšava im otpornost i gnjoji ih.

Priprema se tako da se 1 kg svježih , isječenih kopriva potopi u 10 litara vode i ostavi 24 sati. Ne duže jer preparat gubi moč. Ako nema svježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih.Nakon 24 sata tečnost je potrebno procjediti i njome prskati biljke sa svih strana. Postupak se može ponoviti nakon nekoliko dana.Biljni ostaci se kompostiraju.

Važno je napomenuti da sredstvo za prskanje od koprive mora se upotrebiti nakon 24 sata , a nikako nakon 2 – 3 dana jer postaje agresivno i može spržiti biljke.

Ja ovim čajem prskam rijeđe lozu i češće povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

ČAJ OD PELINA (Artemisia absinthium)

Odlikuje se izrazitom gorčinom zbog čega ga izbjegavaju insekti. Priprema se tako da 300 grama predhodno osušenih i usitnjenih grančica pelina ( s listom , a može i s cvijetom ) prelije jednom litrom kipuće vode, ostavi stajati poklopljeno pola sata. Nakon toga se procjedi i doda 9 litara vode i čaj za prskanje je gotov. Čaj od pelina se koristi za zaštitu jagoda i kupina od grinja,protiv lisnih ušiju na svim voćkama , protiv gusjenica , mravi i drugih štetnih insekata.

Biljni ostaci se ne smiju kompostirati.

Ja ovim čajem prskam bob, fažolete , grašak i pomidore preventivno ili kad se pojave lisne uši.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Napomena:

Suha preslica, kopriva, te pelin, stolisnik, metvica i kamilica (sve u suhom stanju) mogu se nabaviti u Splitu u kiosku na tržnici iza starog igrališta Hajduka, svak po cijeni od cca 75 kn za 1 kg.

Zaključak

Navedenim naćinom uzgoja povrća postigao sam prinose dovoljne za skoro cijelogodišnju prehranu devetoročlane obitelji (troje male djece) Višak sezonskog povrća se konzervira.( pomidori , tikvice, bob , grašak , fažoleti.)

Literatura:

Bašić, Ivan. 2000.g., Ekološko pristup u uzgoju voćaka. Izdavači Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

Bašić, Ivan, 2000.g., Ekološki pristup u zaštiti voćaka. Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

 

Nalazite se ovdje: Home Okoliš Hvar i ekološka poljoprivreda

Eco Environment News feeds

  • Exclusive: Local authorities have spent less than £40m out of £170m collected since offsetting scheme began in 2016

    London councils are sitting on more than £130m that should be funding local climate action, the Guardian can reveal.

    More than £170m has been collected through the mayor of London’s carbon offset fund, which developers are required to pay into to mitigate emissions from new projects, since it was introduced in 2016. However, the capital’s 33 local authorities have spent less than £40m between them. Some have said they do not have the resources, expertise or time to decide how to spend it.

    Continue reading...

  • Surprising new evidence challenges longstanding ideas about evolution

    Venomous wide-bodied rattlesnakes on several serpent-infested Mexican islands have provided biologists from Florida with surprising new evidence about the evolution of animals.

    A team from the University of South Florida joined scientists from Mexico on three separate camping expeditions to 11 uninhabited islands in the Gulf of California, a region known as the world’s biggest rattlesnake nest.

    Continue reading...

  • Environment groups say Thursday order ignores effort to adopt rules to prevent harmful mining of ocean floor

    Environmental groups are decrying an executive order signed by Donald Trump to expedite deep-sea mining for minerals, saying it could irreparably harm marine ecosystems and ignores an ongoing process to adopt international rules for the practice.

    Trump’s Thursday order directed the National Oceanic and Atmospheric Administration to fast-track permits for companies to mine the ocean floor in both US and international waters.

    Continue reading...

  • Caistor St Edmund, Norfolk: At our livery yard, we and the vets are forever on the lookout for illness. I’m grateful that my own horse, Jamie, lived to nearly 30

    A woodpecker drums, as if signalling my arrival. I’ve been past this grave many times, but today I’ve resolved to visit properly. In October last year, my beloved elderly horse, Jamie, was euthanised. A decision that was right, but still weighs heavily. He’d been in my life for more than 26 years, as I changed from girl to woman to mother.

    Here in the woodland is the burial site for horses that have lived and died on the farm. Each one has been dearly loved, a member of the family, often for decades. I want to see if the beech tree planted for him made it through winter.

    Continue reading...

  • Developed countries pressed to submit national plans well before Cop30 as time runs out to avoid 1.5C temperature rise

    Rich countries are dragging their feet on producing new plans to combat the climate crisis, thereby putting the poor into greater danger, some of the world’s most vulnerable nations have warned.

    All governments are supposed to publish new plans this year on cutting greenhouse gas emissions, but so far only a small majority have done so, and some of the plans submitted have been inadequate to the scale of action needed.

    Continue reading...

  • Inadequate record keeping means councils do not know whether former waste sites contain toxic substances

    More than 100 old landfills in England that may be contaminated with toxic substances have flooded since 2000, potentially posing a serious safety risk, it can be revealed.

    Some of these former dumps containing possibly hazardous materials sit directly next to public parks and housing estates with hundreds of households, the analysis by the Greenpeace-funded journalism website Unearthed , in partnership with the Guardian, found.

    Continue reading...

  • Global heating sceptics now argue it is more palatable with the electorate to pivot from climate denialism to anti-renewable energy scepticism

    The only regular meeting of Australia’s Saltbush Club takes place most Thursday evenings at a golf club in Five Dock, in Sydney’s inner west. The group’s founding members – a collection of the country’s most prominent and avid global heating deniers – include Gina Rinehart, the former Queensland premier Campbell Newman, former Business Council of Australia head Hugh Morgan, and Coalition MP Colin Boyce.

    At Five Dock, the crowd is mostly old and mostly white. They sometimes host contrarian speakers. But about six years ago, this gathering of climate sceptics decided to stop talking publicly about the climate.

    Sign up for the Afternoon Update: Election 2025 email newsletter

    Continue reading...

  • Council housing microgrid and tube-powered heat network among schemes supported by Mayor of London fund

    Carbon offset funding received from developers should be spent mostly on energy efficiency, renewable energy and district heating projects, according to guidance from the mayor of London. But some councils say the amount of funding they receive is often not enough to cover the cost of these kinds of projects.

    However, others have found solutions to this by combining their offset cash with other sources of funding to pay for major projects. Perhaps the most innovative example of this is Islington council’s award-winning Bunhill heat and power network in north London, which has received more than £5m in offset funding.

    Continue reading...

  • As pollution levels hit record highs and fresh water becomes ‘the new oil’, is it time to radically reimagine our relationship to the natural world?

    If you find it difficult to think of a river as alive, try picturing a dying or dead river. This is easier. We know what this looks like. We know how it feels. A dying river is one who does not reach the sea. A dying river’s fish float belly-up in stagnant pools. Swans on the upper Thames near Windsor now wear brown tidemarks on their snowy chest feathers, showing where they have sailed through sewage. I recently saw a Southern Water riverbank sign badged with a bright blue logo that read “Water for Life”. The sign instructed passersby to “avoid contact with the water. If you’ve had contact with the water, please wash your hands before eating.” In parts of this septic isle, fresh water has become first undrinkable, then unswimmable, then untouchable.

    How did it come to this – and where do we go from here? The crisis is one of imagination as well as of legislation. We have forgotten that our fate flows with that of rivers, and always has. Our relationship with fresh water has become intensely instrumentalised, privatised and monetised: river understood as resource, not life force. The duty of care for rivers, who extend such care to us, has been abrogated. Regulation has gone unenforced, monitoring is strategically underfunded. Rivers named after deities – the Shannon (Sinnan), the Dee (Deva) – now struggle under burdens of nitrates, forever chemicals and waste.

    Continue reading...

  • The Anohni and the Johnsons singer is collaborating with marine scientists for two special shows at Sydney’s Vivid festival that will show the reef’s plight

    Anohni Hegarty is about to go to the Great Barrier Reef for the first time. “I feel like I’m going to Auschwitz,” she says nervously. “On the one hand, I’m so excited to go because the landscape is so beautiful, and I know there’s going to be so much that’s gorgeous. And yet, I’m also scared.”

    In a week, the British-born, New York-based avant garde singer of Anohni and the Johnsons is flying to Lizard Island, a paradise of powdery sands on the reef, 1,600km north-west of Brisbane. Its luxury villas and bluest of blue waters are a stark contrast to the grim nature of Anohni’s assignment: documenting the current state of the world’s biggest coral reef.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen