Eco Hvar

Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Hoću li se zateći vozeći se kroz toksičnu maglu kemikalija ako uhvatim trajekt u 20:30 iz Splita? To je bilo moje pitanje u srijedu 27. rujna 2017. godine. Akcija 'zamagljivanja' za suzbijanje insekata se trebala provoditi na području Općine Jelsa s početkom u 22 sata i trajati do 4 sata ujutro.

Ubijanje nije riješenje. Ubijanje nije riješenje. Vivian Grisogono

Dolazeći u Stari Grad u 22:30 te večeri, mogla sam se naći direktno iza vozila za "zamagljivanje" ako bi smo se slučajno našli na istom putu za Pitve. Znajući kakvo sredstvo je bio korišten 2017. godine, pomisao na to, da bi se u njemu trebala zateći nije bila ni malo privlačna. Jedne večeri 2012. godine, vraćala sam se prema svom autu na parkiralištu u Hvaru, kada sam iznenada začula snažan zvuk šištanja i opazila ogroman kombi, kojem je iz oba prozora izlazio magloviti oblak. Iza kombija je bio automobil i motocikl, kao i skupina pješaka. Budući da je vozilo za 'zamagljivanje' napuštalo grad, u koloni iza njega vozilo se još nekoliko automobila. S obzirom da na ovom djelu ceste nije moguće pretjecati, svi su se vukli za njim uzbrdo u tužnoj koloni 'kupajući' se u vrtlogu toksina. Budući da se točna ruta i vrijeme kretanja vozila za "zamagljivanje" ne objavljuju, nije moguće isplanirati gdje ćemo se nalaziti kako bi izbjegli prskanje ako se zateknemo vani tijekom te noći.

'Zamagljivanje', grad Hvar 30. srpnja 2012. Foto: Vivian Grisogono

Program za suzbijanje insekata je definitivno uzaludan

Ujutro nakon ovog rujanskog 'zamagljivanja' imamo u Pitvama lijep sunčan dan. Vrabac sjedi na mojoj ogradi i izgleda nekako bez volje. Jesu li mu možda poubijali doručak? Kad bolje pogledam, vidim svugdje naokolo rojeve insakata. Mnogo mušica i komaraca najnormalnije nastavljaju svoje aktivnosti u punoj snazi. Očigledno je pokušaj suzbijanja propao. Ali kolika je kolateralna šteta? Osobna iskustava iz programa suzbijanja insekata pokazuju, da su komarci koji prežive otporni, ljuti i sve virulentniji. Otrov neizbježno stvara promjene u njihovim sustavima. I da ne zaboravimo neželjene posljedice na insekte, koji nisu ciljana skupina, posebice pčele.

Ugriz komaraca je OK?

U Hrvatskoj je godišnje od komaraca ugrizeno nekoliko tisuće ljudi. Prema službenim statistikama, bolesti uzrokovane ugrizom komaraca nisu nikakav problem. Na primjer onih nekoliko izoliranih slučajeva malarije i denga groznice su uglavnom uvezene, obično od pomoraca, koji se vraćaju iz tropskih zemalja. U zemljama u kojima su bolesti uzrokovane ugrizom komaraca endemske, iskustvo je pokazalo, da je pokušaj suzbijanja insekata insekticidima nedjelotvoran i kontraproduktivan jer brzo postaju otporni na svaki otrov, koji se koristi.

Komarac u akciji. Foto: Vivian Grisogono

Ugrizi komaraca su iritantni, ali velika većina ne uzrokuje bolest. Iritacija nije razlog za uklanjanje cijele vrste, čak i ako bi to bilo moguće. Svakako i nije moguće i upotreba pesticida jednostavno samo povećava broj štetnika, nikako ih ne smanjuje. Prije sam bila vrlo osjetljiva na ugriz komaraca, sada više nisam. Promjena se dogodila kada sam počela uzimati vitamin B kao dodatak prehrani. I dalje me grizu komarci, ali ugriz ne uzrokuje značajnije iritacije i mjesto ugriza zacijeli vrlo brzo. Možda to neće biti rješenje sa svih, ali zasigurno je pomoglo mnogim ljudima, koje poznajem.

Ugriz komaraca, Pitve, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

'Zamagljivanje' na Hvaru

Rute 'zamagljivanja' se ne objavljuju. Ono što možemo reći mi u udruzi Eco Hvar, jer smo to vidjeli vlastitim očima je, da vozilo odlazi iz grada Hvara po cesti uz policijsku postaju; prolazi cestom kroz Vitarnju između Jelse i Vrboske; prolazi kroz Gornje Pitve prema tunelu za Zavalu. Kako prolazi kroz gornje Pitve, ide vrlo blizu kuća, koje se nalaze uz cestu, prskajući otrov na određenoj visini. Otrovi stoga dospiju do parkiranih automobila, kontejnera za smeće, terase na kojima se igraju djeca i obitelji uživaju u zajedničkom ručku, u vrtove sa voćem, povrćem, sa pilićima i kozama, u vinske podrume, trgovine sa hranom, kuhinje, dnevne boravke i spavaće sobe. S obzirom, da upozorenje objavljeno na oglasnoj ploči Općinskog Doma u Jelsi obično nitko ni ne primijeti i ljetne večeri su vruće, mnogi ljudi ne zatvaraju svoje grilje.

Ulaz u Gornje Pitve
Put kroz sredinu Gornjih Pitava
Cesta koja vodi prema tunelu Pitve-Zavala

Čak i ako izbjegnemo izravan kontakt sa vozilom za 'zamagljivanje', ne možemo izbjeći kontakt sa otrovima. Udišemo ih, ulaze u naša tijela kroz dodir sa našom kožom. Jednostavno, otrovi ne nestanu tek tako nakon što obave svoj posao na ciljanim insektima preko noći. Ostaju na površinama prskanih područja i uz pomoć vjetra mogu se proširiti i puno dalje. Utjecaj otrova se produžuje još neko vrijeme, vjerojatno nekoliko dana nakon provedbe 'zamagljivanja'. Ne donosi štetu samo komarcima, koji su glavna meta.

Ujutro nakon rujanskog prskanja 2017. godine odlazim prema svom auto, koje je parkirano uz cesto i dobilo je znatnu dozu otrova. Hodajući niz cestu, sigurno sam pokupila otrov i nosim ga na svojim cipelama. Na vratima svog automobila pronalazim bogomoljku, koja izgleda kao da se bori sa svojim vlastitim sjenama: jesu li je izludili otrovi? Otvaram vrata automobila, moja ruka je vjerojatno kontaminirana. Unutrašnjost automobila vjerojatno isto: koliko otrovnih ostataka dišem ili dodirujem dok vozim? Svjesna ovoga svega, osjećam se uznemireno, što je svakako puno gore od nelagode, koju donosi običan ugriz komaraca.

Bogomoljka, 28. rujna 2017. Foto: Vivian Grisogono

Došlo je vrijeme za promjenu

Suzbijanje insekata kroz kemikalije ne postiže svoj cilj ni u Hrvatskoj ni u drugim zemljama. Prema zakonu, trebalo bi postojati odgovarajuće upozorenje o 'zamagljivanju'. Ono se obavlja tijekom ljetne sezone, kada se stanovništvu otoka Hvara pridružuju mnogobrojni gosti iz različitih dijelova svijeta. Mještani su loše informirani, za strance niti ne postoji nikakvo upozorenje. Živjelo blaženo neznanje, ali držati ljude u mraku o očito opasnoj praksi je neprihvatljivo i neoprostivo. Dva dana nakon 'zamagljivanja' na našem području, šokirana prijateljica iz Vrisnika reagirala je na vijest o prskanju na ovaj način: "Jučer su me pojeli komarci!" Na upit (e-mailom) zna li, da je njeno područje bilo prije dvije noći prskano, građanka grada Starog Grada je s užasom reagirala: "J...e, nisam imala pojma!!!"

Zakon i praksu je potrebno hitno razmotriti i revidirati.

© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017., tekst ažuriran 2022 Prijevod: Ivana Župan

Više na tu temu:

Kemijski pesticidi su svugdje oko nas - i u našim tijelima. Ulaze u našu prehranu kao opasan koktel. Mi smo svi izloženi njihovim nuspojavama. Ja sam osobno dala uzorak svoje kose na analizu u veljači 2021., testiranje u laboratoriju Kundzu Science u Francuskoj pokazalo je da u sebi imam tri opasne tvari - fungicid azoksistrobin, herbicid glifosat i insekticid permetrin. Budući da ja uopće ne koristim pesticide, ta kontaminacija je očito došla iz prehrane i/ili okoliša. 

'Zašto trujemo naš raj? Poziv za buđenje' (2019., ažuriran 2021.)

'Insekti nam trebaju' (2018., ažuriran 2021.)

'Insekticid, raticid, pesticid: rat koji je nemoguće dobiti' (2018., ažuriran 2021)

'Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja' (ažuriran 2021.)

'Pesticidi: zakoni i dozvole' (ažuriran 2021.)

Bobi, pas koji nije morao uginuti (20.07.2017., ažuriran 2021)

Prskanje otrova - za i protiv (2014, ažuriran 2017)

Komentar preko Feisa:

ŽB: nikome nije na pamet palo da su konobe pune vinskih mušica jer je upravo sada vrijeme vrenja mošta, ljudi od toga žive (30.09.2017.) Sad

Eco-Hvar Nažalost, baš tako! (30.09.2017.)

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Za dobrobit svih Opasni otrovi! Prskanje protiv insekata: praksa 'zamagljivanja'

Eco Environment News feeds

  • Poor nations may have to downgrade climate cash demands, ex-UN envoy says

    Rich country budgets are stretched amid inflation, Covid and Ukraine war, Mary Robinson tells Cop29

    Poor countries may have to compromise on demands for cash to tackle global heating, a former UN climate envoy has said, as UN talks entered their final hours in deadlock.

    In comments that are likely to disappoint poorer countries at the Cop29 summit, Mary Robinson, the former president of Ireland and twice a UN climate envoy, said rich country budgets were stretched amid inflation, Covid and conflicts including Russia’s war in Ukraine.

    Continue reading...

  • ‘When the hurricane hit, I saw my neighbour’s boat lift into the sky’ – This is climate breakdown

    All of a sudden I heard this loud noise at the back of my house. The window was smashed in what was supposed to be our secure room. This is Roseman’s story

    Location Union Island, the Caribbean

    Disaster Hurricane Beryl

    Roseman Adams, a nature conservation officer and part of the island’s disaster preparedness committee, was at home on Union Island when Hurricane Beryl hiton 2 July. It was the earliest-formingcategory 5 hurricane on record, demolishing almost all of the buildings on the island of 2,500 people. The climate crisis is making hurricanes ever more intense and destructive.

    Continue reading...

  • UK environment secretary vows to ensure farmers are paid fairly for produce

    Steve Reed says he may not agree on inheritance tax changes but government will listen to rural Britain

    The UK environment secretary has promised to reform the food system to ensure farmers are paid fairly for the food they produce, after many filled the streets of Westminster to campaign against inheritance tax changes.

    Speaking at the Country Land and Business Association (CLA) conference, Steve Reed said: “I heard the anguish of the countryside on the streets of London earlier this week. We may not agree over the inheritance tax changes, but this government is determined to listen to rural Britain and end its long decline.”

    Continue reading...

  • ‘The land is tearing itself apart’: life on a collapsing Arctic isle

    On Qikiqtaruk, off Canada, researchers at the frontier of climate change are seeing its rich ecology slide into the sea as melting permafrost ice leaves little behind

    Last summer, the western Arctic was uncomfortably hot. Smoke from Canada’s wildfires hung thick in the air, and swarms of mosquitoes searched for exposed skin. It was a maddening combination that left researchers on Qikiqtaruk, an island off the north coast of the Yukon, desperate for relief.

    And so on a late July afternoon, a team of Canadian scientists dived into the Beaufort Sea, bobbing and splashing in a sheltered bay for nearly two hours. Later, as they lay sprawled on a beach, huge chunks of the island they were studying slid into the ocean.

    Continue reading...

  • Call for east of England coast trail to address access-to-nature gap

    Exclusive: Trail would help region with few areas where people can walk in countryside, report says

    A new trail along the east coast of England should be created, a Tory thinktank has said, because farmland is preventing those who live there from having access to nature.

    A report from Onward has found that in most rural areas, people enjoy extensive rights-of-way networks. But across the east of England, there are many areas where people have barely anywhere they are allowed to walk in the countryside. This, the report says, is because of large areas of high-grade farmland in that area, but also because Lincolnshire has the largest backlog for recognition of historical but unrecorded rights of way, with more than 450 outstanding applications.

    Continue reading...

  • Human rights activists face reprisals for opposing extractive industries, says report

    Peace Brigades International calling for new act to force companies with links to UK to do due diligence

    Human rights defenders have faced brutal reprisals for standing up to extractive industries with links to UK companies or investors, according to a report calling for a law obliging firms to do human rights and environmental due diligence.

    Peace Brigades International (PBI) UK says a corporate accountability law requiring businesses to do due diligence on their operations, investments and supply chains could have prevented past environmental devastation and attacks.

    Continue reading...

  • A Bornean orangutan on a fearless quest for figs: Tim Laman’s best photograph

    ‘While it was dark, I climbed up and put remote control cameras in the tree. I’d never have got the shot if I’d been up there. An orangutan always knows you’re there’

    I was following orangutans in Borneo with my wife, Cheryl Knott, a primatologist who has spent 30 years working in Gunung Palung national park, in the Indonesian part of Borneo. I am a biologist by background, and did my PhD research in rainforest ecology in Borneo, before I went into photography and film-making. I saw so much destruction in the rainforest back in the 90s, and it dawned on me that I could publish scientific articles that maybe 10 people would read – or an article in National Geographic that 10 million people would see.

    I was getting increasingly serious about my photography while working on my PhD when I got funding from the National Geographic Society for field research. Through that connection, I was able to show them my pictures and eventually I published an article in the magazine about my work, which in turn meant I was able to get an assignment to document Cheryl’s orangutan PhD.

    Continue reading...

  • ‘Capitalism incarnate’: inside the secret world of McKinsey, the firm hooked on fossil fuels

    Interviews and analysis of court documents show how the world’s most prestigious consulting firm quietly helps fuel the climate crisis

    Two giant, mirrored walls are set to rise out of the sands of the Arabian desert. They will run parallel for more than 100 miles from the coast of the Red Sea through arid valleys and craggy mountains. Between them, a futuristic city which has no need for cars or roads will be powered completely by renewable energy.

    This engineering marvel, its creators say, will usher in “a revolution in civilization”. It’s the jewel in the crown of a $500bn Saudi government project known as Neom, turning a vast scrubland into a techno-utopia and world-class tourist and sporting destination. Perhaps a harbinger for the end of oil, it will supposedly put the powerful petrostate at the forefront of the energy transition. For American consulting giant McKinsey & Company, its advising on this project appears to be making good on the firm’s green promises.

    Continue reading...

  • Blackouts, explosions, deaths: why the Caribbean is waking up to the increased threat of lightning

    A recent strike narrowly missed slave trade archives in Barbados, and experts warn more and worse is to come as global heating intensifies storms

    When the Barbados National Archives, home to one of the world’s most significant collections of documents from the transatlantic slave trade, reported in June that it had been struck by lightning, it received widespread sympathy and offers of support locally and internationally.

    A section of the 60-year-old building, Block D, located on the grounds of the “Lazaretto” (the island’s former colony for people with leprosy), caught fire, and sustained serious damage. Official documents including hospital and school records were lost. “It was not just paper that was in the building, but documents that have stories about our families and ancestors,” says the chief archivist, Ingrid Thompson.

    Continue reading...

  • Plantwatch: Arctic microalgae perform photosynthesis in near darkness

    Unlocking secrets of how the algae survive could help extend growing seasons for crop plants at high latitudes

    Plants left for too long in the dark usually turn sickly yellow and die, but scientists were astonished to discover tiny microalgae in the Arctic Ocean down to 50 metres deep can perform photosynthesis in near darkness.

    The microalgae were at 88-degrees north and started photosynthesising in late March, only a few days after the long winter polar night came to an end at this latitude. The sun was barely poking up above the horizon and the sea was still covered in snow and ice, barely allowing any light to pass through. Typical light conditions outside on a clear day in Europe are more than 37,000-50,000 times the amount of light required by these Arctic microalgae.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.