Hvar i ekološka poljoprivreda

Objavljeno u Okoliš

Organski uzgoj - je li uopće moguć? DA! Isplati li se? DA! Mihovil Stipišić iz Vrboske to dokazuje vlastitim primjerom.

Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Ekološka poljoprivreda u Vrboskoj, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Gospodin Mihovil je vrlo zaposlen čovjek. Radi u Splitu, gdje vodi vlastitu tvrtku - Strilam, kompaniju za inženjering i izgradnju osnovanu u 1993. godini. Za ekološku proljoprivredu se počeo interesirati prije nekoliko godina, kada je postao svijestan koliko su kemijski pesticidi štetni za ljudsko zdravlje i okoliš. Nakon temeljnog istraživanja i proučavanja raznih izvora, krenuo je u izazov organskog uzgoja na vlastitim poljima uz pomoć svoje obitelji. Iako obično dolazi na Hvar samo na par dana, njegovi napori rezultiraju dovoljnom količinom povrća za prehranu njegove šire obitelji (najmanje devet članova), čak i više. Svjestan je činjenice, da plodovi iz organskog uzgoja znaju biti promjenljivi, ali uz pažljivo planiranje i plodored je uspio smanjiti gubitke na minimum.

Mihovil Stipišić, ožujak 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Kemijski pesticidi se naširoko koriste na Hvaru. Poljoprivrednici i vrtlari često koriste razne izgovore za njihovu primjenu. Praktičnost je na vrhu popisa. Većina ljudi je svjesna štete koju mogu uzrokovati komercijalni otrovi ali sami nekolicina razumije opseg rizika za ljudsko zdravlje i okoliš.

Herbicidi u vinogradu u Ageru, travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Promjena je moguća - i nužna. Postoje alternative za kemikalije za "zaštitu bilja" i obogaćivanje tla. Mihovil je iz vlastitog istraživanja, i što je važnije, iz svog vlastitog iskustva, postavio smjernice za pomoć drugim poljoprivrednicima i vrtlarima uzgajati zdrave i zdravlje-dajuće biljke.

MIHOVIL STIPIŠIĆ:

MOJA ISKUSTVA U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI - POVRTNJAK

Uvod

Ekološka poljoprivreda pruža veliki potencijal i mogućnosti za mlade ljude koji žele pronaći izazove i strasti , a o okolini ,zajednici ,državi ... ovisi koliko će ekološka poljoprivreda biti dobra za njih, tu nema nikakvih garancija.

Radite svoj kompost

Za poboljšanje kvalitete zemlje koristiti stajski gnjoj , ali ne sviježi , nego ga pomješati sa usitnjenim otpacima neiskorištenih biljaka itd., ostaviti da odstoji minimalno 6 mjeseci.

Priprema zemljišta

Nastojati što manje traktorirati zemlju sa motokultivatorom jer time uništavamo život u njoj.

Ako možemo zemlju orati plugom ili kopati motikom manje površine.Također zemlju držati pokrivenom sa višegodišnjom folijom na kojoj su probivene rupe za sadnice

Možemo poboljšati kvalitetu zemlje sadeći veće kolićine boba u zimskim mjesecima. Stabljike boba ne čupati već ostaviti korjen u zemlji. ( dušik )

Tlo spremno za povrće. Foto: Mihovil Stipišić

Zaljevanje sistemom kap na kap. To se može izvesti preko programatora. Programator programirati da navodnjava po noći od npr. 1 do 2 sata i to svaki drugi dan. Pojedine gredice odvojiti ventilima jer se sve biljke ne moraju isto zaljevati. Zaljevanje se u biti svodi na zaljevanje pomidora , tikvica itd. ispod višegodišnje folije . A kako tu nema isparivanja uštede na potrošnji vode su velike tako da se investicija u foliju i programator isplati u dvije godine.Cijena folije od 100 m2 je cca 900 kn , a programator cca 500 kn. Naravno u polju je potrebno imati priključak na vodovod. Ako je pritisak u vodovodu velik može se ugraditi reducir ventil.

Programator. Foto: Vivian Grisogono

Sadnja

Po mogućnosti sami uzgojiti sadnice i to ako je moguće sa starim autohtonim sortama.

Po mome iskustvu sve saditi ranije nego na kopnu radi razlićite klime.

Bob saditi u koncem studenoga , a ne u veljači jer je zimski puno otporniji.

Krumpir saditi krajem veljače jer kasnijom sadnjom zreli kumpir se skuha u zemlji.

Grašak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Slanutak saditi krajem veljače , zaljevati sistemom kap na kap zadnjih mjesec dana.

Faželete saditi početkom travnja jer su tada najotporniji, zaljevati sistemom kap na kap.

Pomidore , tikvice , krastavce , paprike i balancane saditi polovicom travnja u rupe na višegodišnjoj foliji , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom.

Kupusnjaće saditi krajem kolovoza , zaljevati sistemom kap na kap i pokriti mrežom prvih mjesec dana.

Folija na mjestu. Foto: Mihovil Stipišić

Zaštita

Zaštita biljaka od gljivičnih oboljenja ili napada štetoćina vrši se iskljućivo sa biljnim srestvima. Bitno je da se biljke prskaju preventivno ili najkasnije kad se uoće prva oboljenja. Plodovi se jasno mogu i odmah jesti nakon prskanja.

BILJNA SREDSTVA ZA PRSKANJE

ČAJ OD POLJSKE PRESLICE (Equisetum arvense)

Taj čaj je jako dobro sredstvo za kontrolu gljivičnih oboljenja. Preslicu treba nabrati koncem ljeta ( 8 mjesec ) kada sadrži najveću količinu silicija te je osušiti na sjenovitom mjestu. Osušenu preslicu možemo upotrjebiti tijekom cijele godine. Čaj se koristi kao antigljivično sredstvo.

Čaj se priprema tako da se 300 grama suhe preslice kuha u 5 litara vode jedan sat na blagoj vatri. Nakon toga ga procjedimo i razrijedimo s još 25 litara vode. Prije upotrebe tekućina mora odstojati još 10 sati. Prilikom razrijeđivanja čaja potrebno ga je mješati oko 10 minuta.

Preporuča se jedno ili više prskanja vočaka nakon kišnog perioda i to prije ili u početku napada gljivičnih oboljenja. Prskati po sunčanom vremenu. Preventivno možemo prskati prema uputama " Mjesečnog sjetvenog kalendara ". Čaj od preslice može se dodavati i u vodi u kanti za zalijevanje , od njega pravimo i kupku za umakanje korjena prije sadnje voćaka. Prskamo po plodovima voćaka , krošnji i stablu.

Voćke prskanjem čajem od preslice dobivaju otpornost na pepelnicu , peronosporu , rđu i druga gljivična oboljenja.

Radi velike efikasnosti i suzbijanja raznih gljivičnih oboljenja farmeri kažu da im nikada nije dosta ove biljke.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Navedena kolićina čaja od 30 litara mi je dovoljna za prskanje 400 loza i 400 m2 povrtnjaka.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

ČAJ OD STOLISNIKA (Achillea millefolium)

Stolisnik spada u narodnoj medicini među ljekovite biljke jer sadrži mirisnogorka eterična ulja i mnogo minerala. On ima i dezinfekciske osobine. Potiče i pospješuje djelovanje učinaka drugih biljaka te se zbog toga njegov čaj može mješati s drugim čajevima , a posebno to vrijedi za čaj od metvice i kamilice.

U ekovočarstvu koristi se kao sredstvo protiv pepelnice ,truleži plodova i drugih gljivičnih oboljenja.

Priprema se tako da 1 kg svježih listova , stabljika ( 15 cm dužine ) ili 200 grama suhog stolisnika shuhamo u 10 litara vode. To se procjedi i razrijedi s vodom u omjeru 5:1 i prskaju se oboljele voćke. Dodro je prskati preventivno ili čim se bolest primjeti. Najefikasnije je djelovanje ako se naprave čajevi od metvice i kamilice i pomješaju u istim omjerima s čajem od stolisnika.

Kod pojedinih voćaka može se pojaviti osip ( alergija na stolisnik ).U tom slučaju treba napustiti kontak biljkom i čajem od nje.

Ja ovim čajem prskam lozu i povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

SREDSTVO ZA PRSKANJE OD KOPRIVE (Urtica dioica)

Upotrebljava se za uništavanje mnogobrojnij lisnih uši , a istovremeno jača biljke,poboljšava im otpornost i gnjoji ih.

Priprema se tako da se 1 kg svježih , isječenih kopriva potopi u 10 litara vode i ostavi 24 sati. Ne duže jer preparat gubi moč. Ako nema svježih kopriva, na istu količinu vode treba uzeti 100 do 200 grama osušenih.Nakon 24 sata tečnost je potrebno procjediti i njome prskati biljke sa svih strana. Postupak se može ponoviti nakon nekoliko dana.Biljni ostaci se kompostiraju.

Važno je napomenuti da sredstvo za prskanje od koprive mora se upotrebiti nakon 24 sata , a nikako nakon 2 – 3 dana jer postaje agresivno i može spržiti biljke.

Ja ovim čajem prskam rijeđe lozu i češće povrće. Sami odredite omjere i kolićinu potrebnog čaja.

ČAJ OD PELINA (Artemisia absinthium)

Odlikuje se izrazitom gorčinom zbog čega ga izbjegavaju insekti. Priprema se tako da 300 grama predhodno osušenih i usitnjenih grančica pelina ( s listom , a može i s cvijetom ) prelije jednom litrom kipuće vode, ostavi stajati poklopljeno pola sata. Nakon toga se procjedi i doda 9 litara vode i čaj za prskanje je gotov. Čaj od pelina se koristi za zaštitu jagoda i kupina od grinja,protiv lisnih ušiju na svim voćkama , protiv gusjenica , mravi i drugih štetnih insekata.

Biljni ostaci se ne smiju kompostirati.

Ja ovim čajem prskam bob, fažolete , grašak i pomidore preventivno ili kad se pojave lisne uši.

Travanj 2017.g. Foto: Vivian Grisogono

Napomena:

Suha preslica, kopriva, te pelin, stolisnik, metvica i kamilica (sve u suhom stanju) mogu se nabaviti u Splitu u kiosku na tržnici iza starog igrališta Hajduka, svak po cijeni od cca 75 kn za 1 kg.

Zaključak

Navedenim naćinom uzgoja povrća postigao sam prinose dovoljne za skoro cijelogodišnju prehranu devetoročlane obitelji (troje male djece) Višak sezonskog povrća se konzervira.( pomidori , tikvice, bob , grašak , fažoleti.)

Literatura:

Bašić, Ivan. 2000.g., Ekološko pristup u uzgoju voćaka. Izdavači Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

Bašić, Ivan, 2000.g., Ekološki pristup u zaštiti voćaka. Ruža i Ivan Bašić, Nova Gradiška.

 

Nalazite se ovdje: Home zanimljivosti Okoliš Hvar i ekološka poljoprivreda

Eco Environment News feeds

  • Banks, asset managers and industry groups move to accommodate US president’s anti-net zero stance

    The second Trump administration is expected to strike a blow to efforts to align the global financial sector with the path to net zero, with banks, asset managers and industry groups already moving to accommodate the incoming president’s avowed policy of “drill, baby, drill”.

    As authorities declared 2024 the hottest on record, atmospheric carbon dioxide leapt by a record amount and fires ravaged Los Angeles, a key private sector climate alliance, the Glasgow Financial Alliance for Net Zero (GFANZ) abandoned a requirement that members be aligned to the Paris agreement.

    Continue reading...

  • Even average use of nitrogen fertilisers cut flower numbers fivefold and halved pollinating insects

    Using high levels of common fertilisers on grassland halves pollinator numbers and drastically reduces the number of flowers, research from the world’s longest-running ecological experiment has found.

    Increasing the amount of nitrogen, potassium and phosphorus doused on agricultural grassland reduced flower numbers fivefold and halved the number of pollinating insects, according to the paper by the University of Sussex and Rothamsted Research.

    Continue reading...

  • Pod Point reports weak demand for new cars as government says no firms will pay fines over ZEV mandate

    A charging company has said proposed UK changes to electric car sales rules could increase uncertainty over demand, as it said that it had been caught out by lower numbers of purchases by British drivers.

    Pod Point, which is majority-owned by EDF Energy, said weak demand for new cars meant it made revenues of £53m in 2024 from its sales of chargers and services, compared with a £60m target. The London-listed company’s share price slumped by more than a third on Monday morning.

    Continue reading...

  • These ibises have a special skill called ‘remote touch’, which they use to find their worm, grub and snail prey through vibrations

    Hadedas are iridescent grey-brown ibises – jack russell-sized birds with long, curved bills and very small heads – found throughout sub-Saharan Africa.

    They have a special skill called “remote touch”, which they use to find their worm, grub and snail prey. At the tip of their bills is an organ that, when they stick it into the soil, can sense the vibrations of their foodnearby.

    Continue reading...

  • String jellyfish species that has killed millions of salmon in Norwegian sea farms reported in Scotland

    A jellyfish species that has been wreaking havoc on Norway’s salmon industry has made its way to Scotland, causing significant damage and prompting calls for urgent action.

    The string jellyfish has killed millions of salmon in Norwegian sea farms with officials urging an extermination of affected stocks.

    Continue reading...

  • One in six Welsh species threatened with extinction but report says Welsh government lacks ‘action and investment’

    The Welsh government is failing to halt the “alarming” decline in nature, putting iconic species at risk, a report has concluded.

    Labour ministers were accused of overseeing “delays, undelivered commitments and missed deadlines” by the Senedd’s cross-party climate change, environment and infrastructure committee.

    Continue reading...

  • Altadena’s Village Playgarden education center served diverse families with outdoor classrooms, small farm and animals – till it was destroyed by flames

    In Altadena, it had become the hot ticket among the preschool set.

    But when Geoff and Kikanza Ramsey-Ray first bought the two-acre property at the edge of town in 2008, it was a shambles. The home was a rental for over 30 years and the grounds were woefully neglected. Yet the couple saw promise. Nestled against Angeles Crest national forest, with a mountain view and on a road with few other homes, the place felt protected and perfect for their vision: an early education center called Village Playgarden.

    Continue reading...

  • Bubbles of air trapped in ancient Antarctic ice, dating up to 2m years old, contain unknown information about Earth’s past climate

    Traversing the world’s most unforgiving continent requires a generous measure of stoicism. “We took risks, we knew we took them,” wrote the Antarctic explorer Robert Falcon Scott in 1912, trapped by a fierce blizzard in the days before he died, on an ill-fated expedition to reach the south pole. “Things have come out against us, and therefore we have no cause for complaint.”

    More than a century later, elemental extremes are still an unfortunate fact of life for scientists in Antarctica. Despite three seasons of bad luck which have delayed his team’s quest to find the world’s oldest ice, the paleoclimate scientist Dr Joel Pedro remains sanguine. He has good reason to be: this summer, after multiple setbacks and a relocation, a plan years in the making is finally coming to fruition.

    Continue reading...

  • Volunteers who leave water in the desert describe rising fears of vigilantes and climate peril

    It was a blustery day in the Sonoran desert as a group of humanitarian aid volunteers hiked through a vast dusty canyon to leave gallons of bottled water and canned beans in locations where exhausted migrants could find them.

    Empty plastic bottles, rusty cans and footprints heading north were among the signs of human activity strewn between the towering saguaro and senita cacti, in an isolated section of the Organ Pipe Cactus national monument – about 20 miles (32km) north of the US-Mexico border.

    Continue reading...

  • Angelenos returning to homes in burned areas could be exposed to toxic materials and mudslides

    The wildfires raging across the Los Angeles landscape have destroyed many thousands of homes and buildings and damaged hundreds more.

    And each property, experts warn, could pose a risk to Angelenos even long after the flames are extinguished.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen