Eco Hvar

Vodoopskrba otoka Hvara

Objavljeno u Zdravlje

Iz povijesti: Izgradnju prvog javnog sustava opskrbe pitkom vodom iz izvorišta "Vir", prije 80 godina, vodio je tadašnji načelnik Općine Jelsa, gosp. Jure Duboković-Nadalini. Ovaj događaj obilježen je podizanjem česme na "pjaci" u Jelsi 1934. godine.

Vodoopskrba otoka Hvara

PROFIL DRUŠTVA

20. XII 1960. godine Općina Hvar osniva poduzeće u izgradnji za eksploatacijuv odovoda na području Općine Hvar, koje se nije konstituiralo te je Okružni privredni sud donio rješenje o brisanju iz registra 22. II 1962. godine.

22. XII 1964. godine Općina Hvar ponovno osniva poduzeće „Hvarski vodovod“ sa sjedištem u Jelsi, a koje je konstituirano 5. VI 1965. godine te i danas nosi isti naziv.

Od 1961. do 1965. je izgrađena kaptaža i crpilište “Libora”, hidrotehnički tunel “Pitve-Zavala”, cjevovodi do Hvara, Starog Grada, Vrboske i okolnih sela Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj.

Vodoopskrbna mreža se neprestano širila, sedamdesetih godina se turizam na cijelom otoku ubrzano razvijao to je započeta druga velika prehretnica u razvoju vodoopskrbe, koja je 1986. godine rezultirala završetkom izgradnje niza objekata regionalnog vodovoda Omiš-Brač-Hvar-Vis od filterpolja "Zagrad" u Omišu preko polaganja podmorskih cjevovoda (Omiš-Brač, Brač-Hvar, Duba-Sućuraj), izgradnjom preko 35 km kopnenih cjevovoda, brojnih crpnih stanica i vodosprema, probojem novog hidrotehničkog a danas i cestovnog tunela "Selca-Dubovica" itd.

Prekretnica u nadzoru i upravljanju vodoopskrbnim sustavom započela je 1996. godine ugradnjom sustava daljinskog nadzora i upravljanja vodoopskrbnim objektima te danas iz jednog centra imamo kontrolu i upravljanje svim značajnim vodoopskrbnim objektima na Hvaru.

2001. godine puštena je u rad nova crpna stanica “Oskorušica” koja je omogućila dopremu dodatnih količina vode podmorskim cjevovodom i za nekoliko godina odgodila postavljanje drugog podmorskog cjevovoda Brač-Hvar.

2002. godine potpuno je obnovljena crpna stanica "Libora", a time je omogućeno mješanje vode iz Cetine sa vodom iz crpilišta te od tada svi potrošači na otoku Hvaru imaju daleko kvalitetniju vodu identičnih karakteristika. Svi postojeći vodopskrbni objekti su danas obnovljeni i primjereno se održavaju.

Društvo danas

Hvarski vodovod d.o.o. Jelsa je trgovačka društvo koje vrši opskrbu pitkom vodom na području cijelog otoka Hvara te odvodnju za područje općina Jelsa i Sućuraj te grada Staroga Grada.

Društvo svoju osnovnu djelatnost danas obavlja sa 40-tak zaposlenika koji održavaju cjelokupni sustav od oko 370 km cjevovoda različitih profila te preko 8.500 vodovodnih priključaka. 

Dugoročni planski ciljevi Društva su:

-               osiguranje potpune vodoopskrbljenosti svih naselja na području otoka Hvara,

-               osiguranje dovoljnih količina vode za potrebe domicilnog stanovništva i neometan gospodarski razvoj,

-               smanjenje gubitaka i troškova distribucije kroz osiguranje potpune automatizacije u nadzoru i upravljanju svim vodnim objektima.

Poslovna politika Društva je usmjerena na pravovremenu pripremu projektne dokumentacije kako bi se pripremno dočekalo eventualne mogućnosti investiranja. Očekivani izvori financiranja za izgradnju vodnih objekata, kako vodoopskrbe tako i odvodnje, su vlastita sredstva iz naknade za razvoj te sredstva pristupnih fondova EU.

Otok Hvar se vodoopskrbljuje iz :

-       vlastitih izvorišta “Libora” u Jelsi (oko 40 l/sek), te “Vir” (6 l/sek) i “Garmica” (14 i/sek) koji se povremeno koriste tijekom ljeta,

-       regionalnog sustava Omiš-Brač-Hvar-Vis (stavljeno u funkciju 1986.godine) podmorskim cjevovodima preko otoka Brača iz uređaja za pročišćavanje Zagrad na Cetini (oko 50 l/sek gravitacijom te dodatnih 36 l/sek procrpljavanjem na cs Oskorušica) te

-       sustava Vodovoda Makarska (do 5 l/sek) podmorskim cjevovodom Duba-Sućuraj.

Dakle, ukupno raspoložive količine vode na otoku Hvaru su trenutno oko 151 l/sek.

Upravo položenim drugim podmorskim cjevovodom Brač-Hvar moći će se na otok Hvar dopremiti u prvoj fazi dodatnih 20-tak l/sek dok će se nakon izgradnje procrpne stanice “Dol” na Braču moći dopremiti ukupna količina od 143 l/sek koliko Hvar raspolaže na uređaju Zagrad. Novi podmorski cjevovod (promjera 360 mm) osim mogućnosti dopreme velike količine vode (preko 200 l/sek) daje nam i daleko veću sigurnost vodoopskrbe otoka Hvara (zbog moguće havarije u turističkoj sezoni).

Na otoku Hvaru je vodoopskrbljeno oko 95 % stanovništva, dok još nije vodoopskrbljen istočni dio otoka Hvara (Poljica, Zastražišće, Gdinj i Bogomolje sa pripadajućim uvalama) te Gromin dolac i Malo Grablje. Za realizaciju vodoopskrbe navedenih naselja potrebna su ogromna sredstva (oko 70.000.000,00 kuna) a radi se o udaljenim naseljima sa relativno malim brojem stalnih stanovnika te je takav projekt nemoguće realizirati bez potpore državnih institucija i EU fondova. Inače, sva ova naselja se već 10-tak godina opskrbljuju pitkom vodom putem autocisterni na način da Ministarstvo regionalnog razvoja podmiruje troškove prijevoza.

Odvodnja fekalnih voda riješena je u naselju Sućuraj te u Gradu Hvaru, dok se projekt odvodnje središnjeg dijela otoka Hvara (Jelsa-Vrboska-Stari Grad) realizira već 10-tak godina. Izgrađen je dobar dio glavnih kolektora i crpnih stanica a očekujemo dovršetak izgradnje svih objekata uključivo sekundarne mjesne mreže, uređaje za pročišćavanje i podmorske ispuste do 2020. godine. Financiranje izgradnje će se vršiti iz sredstava naknade za razvoj te pristupnih fondova EU.

© Ivan Grgičević, direktor
Hvarski Vodovod
Jelsa, 2014. godine

Linkovi: 

Hvarski Vodovod

Svjetska zdravstvena organizacija - World Health Organization, na engleskom

Europska komisija - European Commission, na engleskom

Srodni sadržaj (po oznakama)

Video sadržaj

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home članci o zdravlju Vodoopskrba otoka Hvara

Eco Environment News feeds

  • UK to ban bee-killing pesticides but highly toxic type could still be allowed

    Ministers set out plans for outlawing neonicotinoids but considering application by farmers to use Cruiser SB

    Bee-killing pesticides are to be banned by the UK government, as ministers set out plans to outlaw the use of neonicotinoids.

    However, the highly toxic neonicotinoid Cruiser SB could be allowed for use next year, as ministers are considering applications from the National Farmers’ Union and British Sugar.

    Continue reading...

  • ‘You won’t find the real criminals here’: a Just Stop Oil activist in jail at Christmas

    Protester Anna Holland says their shock at being behind bars was quickly followed by a stronger feeling of power

    Anna Holland, 22, was one of two young peoplefrom Just Stop Oil who threw tomato soup overa sunflowers painting by Vincentvan Gogh – one of thehighest-profile climate protests of recent years. The painting was not damaged, although there was damage to the frame.Holland was sentenced to 20 months in prison.They sent this letter to the Guardian abouttheir experiencebehind bars.

    It was a shock at first that the judge had gone to the extreme of our sentence. The first few days and nights in prison were hard but also such an education. So many of the women I have met here are in prison because they were not properly protected by the state, so they have taken me under their wing. I have been looked after, taught the ways of prison, not by the staff but by the other prisoners. It is like nothing I had expected and it is completely overwhelming – but also surprising how quickly I found myself falling into the daily routine.

    Continue reading...

  • Ash dieback experts identify shoots of hope for Britain’s threatened trees

    As the deadly fungal disease tightens its grip, scientific efforts to protect ash trees are advancing

    The UK is home to more than 100m mature ash trees, and every spring tells the same grim story: leaves emerge, wither and drop within weeks, as ash dieback disease tightens its grip.

    Millions stand dead in woodlands and hedgerows across the British Isles, with an estimated 2bn seedlings and saplings at risk. Many experts have long feared the future of this cherished, ecologically important native tree hangs in the balance.

    Continue reading...

  • CO2 emissions from new North Sea drilling sites would match 30 years’ worth from UK households

    New research comes as dozens of small potential fields have received some form of license from the government

    Potential new North Sea oil and gas fields with early stage licences from the UK would emit as much carbon dioxide as British households produce in three decades.

    The finding has led to calls to the government to reject demands from fossil fuel producers for the final permits needed to allow their operations to go ahead.

    Continue reading...

  • Blob-headed fish and amphibious mouse among 27 new species found in ‘thrilling’ Peru expedition

    Scientists surprised to find so many animals unknown to science in Alto Mayo, a well-populated region

    Researchers in the Alto Mayo region of north-west Peru have discovered 27 species that are new to science, including a rare amphibious mouse, a tree-climbing salamander and an unusual “blob-headed fish”. The 38-day survey recorded more than 2,000 species of wildlife and plants.

    The findings are particularly surprising given the region’s high human population density, with significant pressures including deforestation and agriculture.

    Continue reading...

  • Country diary: This ‘unprofitable land’ could hardly be richer | Phil Gates

    Teesdale, North Pennines: In this stretch between farmland and riverbank, the plant life is thick, and harbouring legions of insects and larvae

    The poet Molly Holden celebrated edgelands like this footpath, where the passage of the plough never quite reaches. “The pieces of unprofitable land,” she wrote, “are what I like best.” The narrow path, between steep riverbank and farmland, links uncultivated triangular corners of the field, each headland bordered by the sweeping arc of waterlogged tractor ruts and hedges. They’re refuges for mugwort, docks, goosegrass and brome grass, now withered, weatherbeaten and run to seed, providing food for birds and replenishing the soil seed bank for the future. These are Holden’s “memories of former wilds”, the frontline in the annual tussle between arable and nature.

    In winter the frontier, tilled and seeded, moves close to the edge of the path; any closer and the tractor might topple down a gully. Within weeks a counteroffensive begins, as red dead-nettle and speedwell seedlings appear among regimented rows of sprouted wheat. Come spring, the wild bridgehead advances further into arable territory. By next summer this path will be bordered with wild flowers, concealing runs of field mice that pilfer ripening grain.

    Continue reading...

  • ‘I didn’t realize the role rice played’: the ingenious crop cultivation of the Gullah Geechee people

    Researchers in North Carolina used underwater sonar to map a system created by enslaved people centuries ago

    As a former deputy state underwater archaeologist, Mark Wilde-Ramsing can’t help but look down. While rowing around North Carolina’s Eagles Island, at the tip of the Gullah Geechee corridor, he noticed signs of human-made structures, visible at low tide. Though he’d retired, he was still active in the field and knew his former agency hadn’t recorded the structures – which meant he had come across something previously undocumented. The next step was figuring out exactly what he’d found.

    Wilde-Ramsing knew the area had once been full of rice fields. His neighbor, Joni “Osku” Backstrom, was an assistant professor in the department of environmental sciences at the University of North Carolina-Wilmington whose specialty was shallow-water sonar, and he had the skills and technology to explore the area. Using a sonar device, the duo detected 45 wooden structures in the river, and the remote sensing tool allowed Backstrom and Wilde-Ramsing to acoustically map the canal beds.

    Continue reading...

  • ‘We’re still in survival mode’: anger persists in Valencia weeks after floods

    Wreckage from Spain’s worst natural disaster this century may have been cleared but life for many remains in disarray

    The warm Valencia air, still thick with dust and carrying a residual note of mud and damp concrete, begins to reek on the approach to the roadside dump where diggers toil, gulls scavenge and the detritus of countless everyday lives rises in mounds.

    Almost two months on, the legacy of the worst natural disaster to hit Spain this century is equally evident in the oranges rotting on the trees, in the tens of thousands of cars stacked in makeshift graveyards, and in the fatigue of all those who still queue daily for food, nappies and toilet roll.

    Continue reading...

  • Don’t be a beach bum: how to reduce your environmental footprint in the sand

    Here are the simplest ways to have a sustainable summer holiday

    With Australia’s love of an annual beach holiday comes a revolving door of new “must have” gear: sunshades, blow-up toys, fold-out chairs and endless gadgets to keep us entertained.

    But how much of it do we really need, and what are the simplest ways to reduce your environmental footprint in the sand?

    Continue reading...

  • Time to be shellfish: why the UK should go back to feasting on oysters and mussels

    Popular in Victorian times, they are sustainable, a good source of protein and brilliant for biodiversity, say those championing the bivalves

    A splash of white wine, a handful of basil leaves and a few minutes preparation are all it takes to transform mussels that 24 hours ago were filtering seawater off the south Devon coast, into a delicious starter.

    At the training kitchen in London’s oldest fish market, Billingsgate, in Poplar, we learn that fresh mussels require two vital preparation steps that the vacuum-packed, cooked variety don’t: “debearding” or pulling off the “byssus” thread that attaches the shell to rocks and other substrate, and the discarding of any with broken or open shells

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.