ECO HVAR: CILJEVI I AKTIVNOSTI DOBROTVORNE UDRUGE

Okoliš

Namjere udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite okoliša i srodne teme

Više...

Zdravlje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje zdravog načina života i srodne teme

Više.

Životinje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite životinja i srodne teme

Više...

Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Objavljeno u Priroda zna bolje!

Ispravljanje loše slike o komarcima ravnopravnim pogledom na njihovo mjesto u prirodnom lancu.

komarac komarac Photo: Sondre Dahle (reproduced with permission)

O komarcima

Postoji više od 3500 vrsta komaraca te ih se svakodnevno diljem svijeta pronalazi mnogo više. Komarci (Culicidae) porodica su kukaca koja, poput muha, zbog broja svojih krila pripadaju redu dvokrilaca (Diptera). Dalje se klasificiraju u dvije glavne potporodice: Culicinae i Anophoneliea.

Komarci se iz jajašca razvijaju u crvolike ličinke koje se potom pretvaraju u kukuljice s otvrdnutom vanjskom kožom te na kraju izlaze iz njih kao potpuno formirani mužjak ili ženka komarca. Nedugo nakon izlaska, čim razviju dovoljno snage za prikladan let, komarci se pare. Nakon čega mužjaci umiru, dok se ženke prije polaganja jajašca hrane krvlju, nektarom ili biljnim sokom, ovisno o vrsti. Jajašca polažu u slatku, bočatu ili slanu vodu, bez obzira je li čista ili zagađena. Bilo koja voda stajaćica može biti dom jajašcima komaraca. To na primjer može biti prirodna lokva, kanta vode ili voda nakupljena u kolotrazima, jarcima ili čak u starim automobilskim gumama. Komarci roda Culex polažu jajašca u zbijenim skupinama, dok rod komaraca Anopheles polaže jajašca pojedinačno. Proces izleganja iz jajašca može potrajati samo nekoliko dana ili čak do nekoliko mjeseci. Ličinke koje se tada razviju uglavnom dišu na površini vode; neke se hrane blizu površine, dok druge hranu nalaze dublje. Ličinka se onda pretvara u kukuljicu, koja i dalje živi u vodi, ali se više ne hrani. Na kraju, nakon dva do sedam dana, ovisno o okolnostima, odrasli komarac izlazi iz kukuljice i poljeće u zrak. Cijeli životni ciklus traje između dva do četiri tjedna.

Koja korist od komaraca?

Komarci su na lošem glasu, no nisu svi tako grozni.

- ličinke komaraca u slatkovodnim staništima pomažu u pročišćavanju vode hraneći se detritusom: imaju sićušne četkice u ustima koje lupanjem stvaraju strujanje vode, tako si donose čestice hrane koje se zatim prenose u njihova tijela

- neke se ličinke komaraca hrane drugim insektima

- ličinke komaraca su hrana za ličinke vretenaca (nimfe) koje u svojim vodenim staništima žive između dvije i šest godina, te za to vrijeme mogu pojesti ogromne količine ličinki komaraca, ali i drugih sitnih insekata

- ličinke komaraca su izvor hrane za slatkovodne ribe kao što su pastrva, grgeč, gambuzija (Gambusia affinis i Gambusia holbrooki) i gupi ribice (Poecilia reticulata)

- killifish su male ribe koje jedu komarce u razvoju, dok su još u fazi jajašca, ličinke ili kukuljice: kada je njihov broj najveći, populacije komaraca znatno su smanjene (link na engleskom jeziku) Postoje različite vrste killifisha koje mogu živjeti u slatkoj, bočatoj i slanoj vodi.

- odrasli komarci su hrana za druge vrste životinja, posebice za šišmiše, vretence i ptice kukcojede poput pčelarica, koje imaju golem apetit za komarce.

- komarci igraju ulogu u oprašivanju: hrane se nektarom (ne samo krvlju) te tako mogu prenositi pelud s biljke na biljku, kao što je to opisano u norveškim istraživanjima; specifično je sjevernoamerička Platanthera obtusata jedna od takvih biljaka (linkovi na engleskom jeziku).

- razne uloge i aktivnosti komaraca, uključujući noćno oprašivanje, opsežno se istražuju na Institutu Smithsonian u Sjevernoj Americi (link na engleskom jeziku).

Komarci kao štetočine

Ljudi općenito ne vole, pa čak i mrze komarce, zato jer grizu. Ugrizi komaraca mogu izazivati razne reakcije od blage iritacije do jače alergijske nelagode, a u nekim slučajevima i do bolesti. Iako se procjenjuje da samo oko 3% vrsta komaraca prenosi zoonoze (bolesti opasne za ljude), zbog te se nekolicine istrebljuju svi komarci u mnogim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

U ljetopisu HZJZ-a za 2020. godinu, gdje su podaci o zaraznim bolestima prikazani pod točkom 5. 'Zarazne bolesti u Hrvatskoj', navedeno je 5 (uvoznih) slučajeva malarije; slučajeva denga groznice: 3 (uvezena); Groznice Zapadnog Nila: 0; Virusa Zika: 0. Dakle, pojavnost bolesti koje prenose komarci u Hrvatskoj je zanemariva, unatoč povećanju broja komaraca zabilježenom u preliminarnom praćenju te povećaju broja potencijalnih prijenosnika bolesti zabilježenih tijekom godina.

Vrste komaraca kao potencijalni prijenosnici bolesti koje su identificirane u Hrvatskoj prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti:  (linkovi na engleskom jeziku)

Aedes albopictus (azijski tigrasti komarac): može prenositi denga groznicu, chikungunya groznicu i dirofilariozu. U Hrvatskoj se ovaj komarac prati od 2016. godine.

Aedes japonicus (japanski komarac): vjerojatno bi mogao postati prijenosnik bolesti kao što je groznica Zapadnog Nila, ali se ne smatra definitivnim vektorom za njezin prijenos. Praćenje 2016. i 2017. godine utvrdilo je da se širi hrvatskim područjem.

Anopheles atroparvus: može prenijeti malariju; moguće poveznice i s groznicom Zapadnog Nila. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles labranchiae: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles plumbeus: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Anopheles sacharovi: može prenijeti malariju. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Culex pipiens: može prenijeti groznicu Zapadnog Nila i usutski virus; možda bi mogao prenositi razne druge viruse. Ova je vrsta pronađena u Hrvatskoj.

Zaštita od komaraca

Napomena: ovdje navedeni prijedlozi temelje se na raznim osobnim iskustvima, našim vlastitima, ali i onima koja su drugi podijelili s nama tokom godina. Uvijek pazite da ne koristite nikakve tvari, bilo prirodne ili kemijske, na bilo koji način koji može slučajno uzrokovati štetu vama, drugima, životinjama ili prirodnom okolišu. Imajte na umu da su neka eterična ulja otrovna za kućne ljubimce. Ako ste u nedoumici, potražite stručni savjet. Ne prihvaćamo odgovornost za zlouporabu informacija koje dijelimo.

Osobna zaštita

- Mnoge namirnice stvaraju mirise u našim tijelima koje komarci navodno ne vole, uključujući češnjak, luk, ocat, čili papričice, leću, grah i rajčice, pa njihovo konzumiranje možda može pomoći otjerati komarce.

- Mnogi smatraju da uzimanje dodataka prehrani s vitaminom B smanjuje učinke ugriza komaraca i možda vas doista učini manje sklonima ugrizu.

- Izbjegavajte ili barem ograničite alkohol, jer konzumiranjem alkohola naše tijelo oslobađa više ugljičnog dioksida nego što je normalno, što privlači komarce.

- Komarce privlači mliječna kiselina koja se proizvodi znojenjem, pa čak i konzumiranjem slane hrane: često se kupajte ili tuširajte ako ste skloni znojenju.

- Nosite odjeću svijetlih boja: komarce očito privlače tamnije boje.

- Ventilator možda pomogne držati komarce podalje od vas.

- Prirodni repelenti u spreju mogu se napraviti od određenih eteričnih ulja koji vam mogu pomoći u zaštiti vaše kože. Samo dodajte nekoliko kapi odabrane tvari u vodu u bočici s raspršivačem. Neka se eterična ulja mogu i pomiješati za veću učinkovitost: brojne primjere domaćih sprejeva možete pronaći na internetu ili u knjigama o ljekovitom bilju. Uvijek poslušajte savjete o mjerama opreza. Posebice testirajte na alergiju svaki novi pripravak tako da ga najprije nanesete na malo područje na koži. Nemojte nanositi kremu za sunčanje prije ili nakon prskanja kože otopinom eteričnog ulja.

- Odgovarajući mirisi koje komarci mrze uključuju ulje čajevca, ulje paprene metvice, ulje metvice, ulje lavande, ulje nima, ulje citronele, ulje tulsija (svetog bosiljka, Ocimum sanctum), ulje limunskog eukaliptusa, ulje cedrovine, ulje limunove trave, ricinusovo ulje, i ulje cimeta između ostalog.

Po kući

- Koristite mreže protiv komaraca preko prozora i iznad kreveta ako je moguće.

- Ne ostavljajte upaljena svjetla navečer u kući ako su prozori i vrata otvoreni.

- Klinčić i limun: malo limuna prerežite po pola, ubacite klinčiće u svaku polovicu i raznesite ih po kući.

- Sprejevi od eteričnog ulja mogu se nanositi po vašem domu kao i na vašu kožu.

- Sprej od češnjaka napravljen tako da se češnjevi češnjaka zdrobe i skuhaju u vodi, može se koristiti po kući, jednom kad se ohladi.

- Mješavina jabučnog octa i vještičinog lijeska (Hamamelis) u jednakim količinama može biti učinkovit sprej protiv komaraca u domu.

- Svijeće s mirisom eteričnog ulja poput citronele mogu otjerati komarce.

Izvan kuće

- Mnoge se ptice hrane komarcima i drugim kukcima, pa ako ih privučete u vrt ili na balkon mogu vam pomoći u kontroli broja komaraca.

- Nikad ne ostavljajte stajaću vodu u bilo kakvim posudama (npr. loncima, starim gumama), jer to su idealna mjesta za razmnožavanje komaraca. Posipanje taloga kave u lokve ili ustajalu vodu ubija jajašca komaraca.

- Ako ljeti koristite vanjski roštilj, zapalite na njemu grančice ružmarina ili kadulje, pomoći će vam otjerati komarce.

Ubijanje komaraca

Mjere suzbijanja komaraca su u Hrvatskoj uvedene prije nekoliko godina. Program suzbijanja insekata ispao je ništa drugo nego sustav masovnog istrebljenja insekata svih vrsta, upotrebom otrova koji su potencijalno opasni ne samo za kukce već i za životinje i ljude. Rezultat je katastrofalna kolateralna šteta. Broj komaraca je cvjetao dok su njihovi prirodni predatori desetkovani.

Programi istrebljenja pomoću kemijskih pesticida ne funkcioniraju!

Mnogi koriste kemijske insekticide u kući, ne shvaćajući potencijalne štetne učinke koje mogu imati na ljudsko zdravlje i okoliš. Moguće negativne učinke aktivnih sastojaka u mnogim proizvodima kemijskih insekticida možete provjeriti pomoću našeg referentnog popisa 'Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja'.

'Reket' - oružje protiv komaraca

Ne preporučujemo ubijanje insekata, pogotovo ne otrovima. Međutim, ako mislite da morate, među prirodnim alternativama kemijskim insekticidima spadaju češnjak, kamfor, buhač i jabučni ocat, te elektronički uređaji za zaštitu od komaraca. Vrlo učinkovit i jednostavan način da zaustavite komarce koji iritirajuće zuje oko vas je korištenje posebnog 'reketa' koji ubija komarce koji dolaze u kontaktu sa svojom čeličnom mrežastom konstrukcijom - i ne zahtijeva nikakve posebne teniske vještine da bi obavio svoj posao!

Čelična mrežasta konstrukcija 'reketa'

Nada Kozulić: pregled problematike

O tretiranju komaraca već smo puno puta pisali na stranicama ECO HVARA, npr. u našem članku 'Prskanje otrova - za i protiv'. Iskustva ljudi s tim „beštijama“ su vrlo različita. Od toga da neki ljudi nemaju nikakvih problema, jer ih komarci zaobilaze u velikom luku, do onih drugih koji ljeti jedva preživljavaju od njih. Isto je i s prskanjima koja bi trebala eliminirati ta stvorenja iz naših života. Pojedini ljudi ne primjećuju nikakvu razliku između vremena kada se provodi prskanje i vremena koje je dosta daleko od tretmana. Njih komarci ubadaju jednako u svako doba ljeta. Pojedini ljudi se žale da imaju više poteškoća s dnevnim, tzv tigrastim komarcima, a neki ih imaju i s dnevnim i noćnim – domaćim komarcima. Žale se da ih komarci ubodu i više desetaka puta tijekom samo jedne noći, usprkos tretiranju komaraca.

To je ljudski aspekt, ali ljudi nisu jedini dio prirode, jer komarci su dio prehrambenog lanca brojnim stvorenjima u prirodi. A tretiranje komaraca sredstvima koja su sada kod nas u primjeni, utječe ne samo na ljude nego i na brojne druge vrste, kao što su pčele i drugi oprašivači, ptice, mačke, psi. Istraživanja o učincima prskanja na otoku nema, čak ni ozbiljnijeg monitoringa, a što je odlučujuće za odluku kako i čime provoditi tretiranja. Monitoring je inače obvezan prema postojećim propisima.

Ekološki način za riješiti komarce

Proći će još dosta vremena i rasprava kako se boriti protiv komaraca. No oni koji danonoćno trpe ubode tih sitnih stvorenja nemaju puno koristi od tih rasprava, pa ni od prskanja. Oni trebaju pomoć danas, noćas, ne za pet ili deset godina. Jedna od mogućnosti za ljubitelje ekoloških alternativa je eterično ulje LIMUNSKE TRAVE. Postavite vatu natopljenu s nekoliko kapi tog ulja blizu prozora i kreveta. Limunska trava ima prijatan miris nama ljudima, ali ga komarci ne vole. Odletjet će negdje drugdje gdje nema tog mirisa.

Informacije sastavili Nada Kozulić, Nicholas Haas i Vivian Grisogono, 2022.

Prijevod: Josip Vlainić i dr.

NAPOMENA: Puno hvala Sondreu Dahleu, višem inženjeru na Norveškom institutu za istraživanje prirode što je dopustio korištenje njegovu fotografiju komarca. O njegovim istraživanjima možete pročitati u ovom intervjuu (na engleskom jeziku)

Nalazite se ovdje: Home Priroda zna bolje! Komarci: prijatelji ali i štetočine?

Eco Environment News feeds

  • Campaign network calls on government to prioritise smaller cars and introduce higher charges for SUV owners

    More than 1m cars too big to fit in parking spaces are being sold in the UK each year, and numbers are growing, research has found.

    A trend for cars bigger than the average urban parking space means new vehicles are outgrowing towns and cities.

    Continue reading...

  • Authorities race to complete clean-up operation after devastation from gales and heaviest rainfall in 20 years

    People on the Aegean islands, more used in April to the sight and scent of spring’s blossoms, have been left reeling from flash floods spurred by typhoon-strength gales, with authorities calling a state of emergency in some of Greece’s most popular destinations less than three weeks before Easter.

    “It’s a total catastrophe and it happened in just two hours,” said Costas Bizas, the mayor of Paros, the island worst hit by weather not seen in decades. “We need all the help we can get.”

    Continue reading...

  • Indore in Madhya Pradesh was once dotted with fetid waste dumps but after a huge campaign is now virtually spotless

    This is what happens usually in India: a politician wakes up and launches a cleanliness “drive” with fanfare. They ostentatiously start sweeping a street and speak solemnly about civic duty while the media take photos. The next day it’s over and things go back to how they were before.

    But not in Indore in Madhya Pradesh. From 2017, when it won the prize for being the cleanest city in the country, it kept winning for eight straight years, until last year.

    Continue reading...

  • Badenoch, Cairngorms: As we pause above the river, a sudden flash catches our eyes – a red squirrelis rippling along the branches below

    It’s early morning and the sky is a billowing parachute of blue, bursting its seams with sunshine and the fluffiest white clouds. A cool wind blows up Loch Insh, roughening the water and bearing the scent of spring. From the island, a song thrush pours out all the trills, beeps and chirps of its bravura performance, oystercatchers pipe and a woodpecker hammers, the sound echoing around the hills.

    In the forest, the birch trees carry no hint of leaves but are shaggy with moss and lichen, their twigs falling in soft fronds, wine-coloured and beaded. The trunks are irregular, pitched at wild angles, curving and bent, sometimes two or three growing from the same base. In contrast, the pale aspens grow up as straight as telephone poles, sharpening to a point at the top. All their branches rise in upturned spikes, bare but for the tiny ink strokes of twigs. At the centre of the woods is a stand of oaks, vast and spreading, last year’s dry leaves still spilling across the moss and the crushed bracken.

    Continue reading...

  • Application, submitted by Cranswick, would have created one of the largest industrial poultry and pig units in Europe

    A megafarm that would have reared almost 900,000 chickens and pigs at any one time has been blocked by councillors in Norfolk over climate change and environmental concerns.

    Councillors on King’s Lynn and West Norfolk borough council unanimously rejected an application to build what would have been one of the largest industrial poultry and pig units in Europe.

    Continue reading...

  • Sanger Institute’s Tree of Life team say genomes offer invaluable insight into how species will fare under climate crisis

    “We are following the ‘invertebrate of the year’ series with bated breath,” began the email that arrived in the Guardian’s inbox last week.

    Mark Blaxter leads the Sanger Institute’s Tree of Life programme, a project that sequences species’ DNA to understand the diversity and origins of life on Earth. But far more importantly, Blaxter and his team are superfans of our invertebrate of the year competition and have offered to map the genome sequence of whoever wins this year.

    Continue reading...

  • With air pollution causing a fifth of deaths in Nepal, growing EV use could add nearly three years to Kathmandu residents’ lives

    In a rundown hangar in the heart of Kathmandu, the remains of a dozen electric trolley buses stand abandoned and corroding. Caked in dust and bird-droppings and lined with rubbish, they are a reminder of a bold experiment, launched 50 years ago, to electrify the city’s public transport system. Down the side of one is written, “Keep me alive”.

    Today, that plea is being heard. More than 70% of four-wheeled passenger vehicles – largely cars and minibuses – imported into Nepal last year were electric, one of the highest rates in the world. The figure reflects a remarkable growth in the use of electric vehicles (EVs), which saw the country import more than 13,000 between July 2023 and 2024, up from about 250 in 2020-21.

    Continue reading...

  • Its lab buildings have a rusticated air while its sleek, paper-thin louvre windows are reminiscent of a luxury ocean-liner. More importantly, the people of Arklow in Ireland can finally go swimming without fear of floaters

    It is not often that the arts section of a newspaper finds itself concerned with the aesthetic merits of a sewage works. But then there are few facilities designed with the finesse of the new €139m (£117m) wastewater treatment plant in Arklow, which stands like a pair of minty green pagodas on the edge of the Irish Sea. Nor are there many architectural firms who have thought so deeply about the poetics of effluent as Clancy Moore.

    “There’s a wonderful passage in Ulysses,” says practice co-founder, Andrew Clancy, summoning James Joyce as we tiptoe along a metal gantry above a gigantic vat of bubbling brown sludge. “The narrator turns on the tap to fill a kettle, sparking a lengthy rumination on where the water comes from, how it flows from reservoirs, through aqueducts and pipes, describing each step in minute detail, from the volume of the tanks to the dimensions and cost of the plumbing.”

    Continue reading...

  • As LRIs put pressure on health services, a Spanish-led study examines what role exposure to air pollution may play

    The Covid crisis highlighted gaps in our understanding of the role that air pollution plays in infections.

    A flurry of studies carried out during and after the crisis allowed a UK government advisory group to conclude that long-term exposure to air pollution may contribute to worse coronavirus symptoms. The group offered examples that included a study of more than 3 million people in Denmark that showed air pollution added to the risk of death or hospital admission with severe Covid, especially in the least well off.

    Continue reading...

  • Species-rich plot can produce cooling effect 4C greater than single-species plot

    Woodland with lots of different kinds of trees can do a good job of buffering heatwaves and extreme cold. Now a new study demonstrates that increasing the mix of species can help to mitigate climate extremes.

    Florian Schnabel, from the German Centre for Integrative Biodiversity Research in Leipzig, and colleagues measured forest temperatures over a six-year period at the world’s largest tree diversity experiment in Xingangshan, in subtropical China. Their results, published in Ecology Letters, show that species-rich plots provided the greatest cooling effect during summer, with cooling more than 4C greater in an experimental plot with 24 species compared with a single-species plot. Diverse plots also maintained more warmth under the tree canopy on cold nights and during winter.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

Izvor nije pronađen