Eco Hvar

ECO HVAR: CILJEVI I AKTIVNOSTI DOBROTVORNE UDRUGE

Okoliš

Namjere udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite okoliša i srodne teme

Više...

Zdravlje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje zdravog načina života i srodne teme

Više.

Životinje

Ideje udruge Eco Hvar za poticanje projekata zaštite životinja i srodne teme

Više...

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Nakon više godina promatranja, Udruga Eco Hvar je zaključila da je program suzbijanja komaraca, kako se provodi na Hvaru i u drugim djelovima Hrvatske, nepotreban, uzaludan i rizičan.

Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

DEZINSEKCIJA NA HVARU 2017.god.

Iz Općine Jelsa: "Program dezinsekcije kao mjere zaštite pučanstva od zaraznih bolesti provodi se kako bi se suzbila ličinka komaraca te uklonili uvjeti za razvoj i razmnožavanje, a time smanjila šteta za okoliš i zdravlje ljudi." (e-mail, 11.08.2017.)

ZAŠTO SMO ZABRINUTI

Zarazne bolesti od komaraca kao što su Denga i Zapadnonilska groznica se vrlo rijetko pojave u Hrvatskoj1,2,3,4,. Međutim akcije zamagljivanja protiv komaraca su provođene u tri navrata kroz turističku sezonu, i to na neodgovoran način.

Najme:

i) za zamagljivanje se prskaju opasni otrovi po cijelom okolisu;

ii) moguće opasne nuspojave tih otrova nisu objavljena, čak su zanemarena;

iii) nije korišten bilo koji ekološki prihvatljiv način za suzbijanje štetnike;

iv) edukacija u vezi kontrole štetnike nije provedena;

v) upozorenja o akcijama nisu adekvatna;

vi) rute vozila sa termozamagljivanjem nisu objavljene;

vii) usprkos redovnog zamagljivanja, ima svake godine sve više komaraca, jer stvara se otpornost komaraca na korišćena sredstva5,6,7; izgleda da nitko na lokalnoj ni na državnoj razini ne vodi računa o efikasnosti i mogućim štetnim efektima tog prskanja

viii) na lokalnoj razini, nije jasno da li je program dezinsekcije pod strogim nadzorom, kako bi trebao biti;

DETALJNIJE O OTROVIMA (Za vidjeti više detalja o otrovima korištenim na Hvaru, uz njihove moguće nuspojave, kliknite ovdje)

2012., godine dezinsekcija na Hvaru obavljena je koristeći dva insekticida, permetrin i cipermetrin u kombinaciji (2 piretroida); 2014., u Općini Jelsa je korišten Permex 22E (aktivne tvari Permetrin i Tetrametrin uz sinergist Piperonil butosid); 2015, Microfly (Cipermetrin), i Twenty-one (Azametipos = organofosfat) su korišteni protiv muha; Permex 22E je korišten za zamagljivanje protiv komaraca; a 2017., za zamagljivanje su korišteni oko Grada Hvara, Starog Grada i Jelse: Cipex (Cipermetrin), i Permex 22E (Permetrin, Tetrametrin uz Piperonil butoksid); Microfly (Cipermetrin) i Muhomor (Azametipos) su korišteni protiv muha.

Piretroidi8 su opasni otrovi 9,10,11. Svaki od spomenutih insekticida je opasan sam po sebi, ne samo za insekte nego i za druga živa bića.

SREDSTVA KOJA SU KORIŠTENA U OPČINI JELSA 2017.god.

Akcije zamagljivanja u Općini Jelsa u 2017. su obavljene u srpnju, kolovozu i rujnu 2017.god.

Permex 22E- aktivne tvari Permetrin u kombinaciji sa Tetrametrinom, dakle dva piretroida. Permetrin18,19 dolazi u mnogim oblicima, od kojih su neki otrovniji od drugih. Visoko je toksičan za pčele, organizme iz mora, ribe20 i druge životinje iz divljine21. Također je otrovan za mačke22. Mogući utjecaji na ljude se smatraju manje dramatičnima od onih Cipermetrina, ali može utjecati na neurološki sustav23,24, te imunološkii i endokrini sustav. Može osobito loše djelovati na djecu, i Američka Environmental Protection Agency 2006.god. je ga procjenjila potencijalno kancerogenim25. S obzirom na štetan utjecaj na život u vodi, piretroidi se ne bi trebali koristiti blizu vodenih izvora. Permetrin se ne bi trebalo primjenjivati ondje gdje životinje tragaju za hranom.

EPA-in registracijski dokument za Tetrametrin (2010.)26 klasificirao je otrov kao potencijalno kancerogenim za ljude te ga je identificirao kao visoko toksičnim za pčele i vodene organizme, uključujući ribe i beskralješnjake. Može uzrokovati mantanje, teškoće s disanjem, kašalj, iritaciju oka, gastrointestinalne tegobe, mjehuriće i osip na koži. Dokument navodi: „Tetrametrin koriste vlasnici kuća individualno ili vlasnici industrijskog/komercijalnog postrojenja na pojedinačnim, izoliranim površinama i u malim količinama, a ne u širokoj uporabi (tj. u poljoprivredi ili pri smanjenu populacije komaraca od strane javne uprave27. Zbog ovog razloga nije testiran utjecaj Tetrametrina na pitku vodu. Tetrametrin se ne bi trebao koristiti na ili blizu namirnica27.

Sredstva korištena protiv muha u Općini Jelsa u 2017. godini:

Cipex - aktivna tvar Cipermetrin12 (piretroid). Cipermetrin je vrlo otrovan za mačke13, pčele, vodene insekte i ribe, a manje za ptice. Kod ljudi, trovanje cipermetrinom može uzrokovati utrnuće, žarenje, gubitak kontrole nad mjehurom, povraćanje, gubitak koordinacije, komu, iznenadne napadaje i (rijetko) smrt14,15,16. U Sjedninjenim Državama također se klasificira kao mogući uzrok raka17.

Microfly - aktivna tvar Cipermetrin.

Muhomor - aktivna tvar Azametipos28, koja nije na popisu dozvoljenih insekticida u Europskoj Uniji29,30. Upute navode da mora biti apliciran na ciljene površine, a ne prskan u zraku. Muhomor AZ, koji je korišten na Hvaru 2017.god., je insekticid topiv u vodi, namijenjen za suzbijanje muha u štalama za stoku, kao što su goveda, konji, svinje, telad, te perad (kokoši), i se koristi uglavnom u zatvorenim prostorijama31.

Moguće posljedice i rizici takve kombinacije otrova u okolišu su potpuno nepoznati.

DEZINSEKCIJA U GRADU HVARU 2017.god.

Po Programu mjera obvezatne preventivne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Hvara u 2017. godini, insekticidi koji se koriste za ULV zamagljivanje (hladni i topli postupak) su piretroidi: Cipermetrin, Deltametrin32, D-Fenotrin33, Permetrin i Resmetrin34 (tablica 2, str.9). Od 5 otrova, 3 nisu više na popisu registirarnih insekticida Europske Unije.

Fenotrin je posebno toksičan za mačke35, za pčele36 i za vodene organizme37.

Resmetrin je posebno toksičan za ribe, i pčele, te opasan za ljude38. Od 2015.godine nije više na prodaji u SAD-u39.

PČELE. Svi spomenuti otrovi su toksični za pčele. Već 1998.godine Permetrin, d-Fenotrin i Resmetrin su bili na popisu insekticida koji su posebno toksični za pčele, i neko vrijeme poslije aplikacije40.

DETALJNIJE O UPOZORENJIMA I OBAVIJESTIMA. Govorimo ovdje o vrlo opasnim sredstvima, a upozorenja su minimalna: u Općini Jelsa obavijest je u obliku pisma sa strane firme koja provodi zamaglivanje. To pismo se stavlja na općinskim oglasnim pločama. Stari Grad objavi termin akcija na službenom portalu. Ništa po javnim medijama, ništa preko Turističkih zajednica. Pčelari nisu posebno obavješteni, iako mogu biti teško ugroženi. A obavijesti nisu na niti jednom stranom jeziku, iako su te akcije u špici sezone.

Mještani i gosti imaju pravo biti informirani u potpunosti o programu i terminima akcija. Potrebna je javna objava: popis sredstava s kojima se provodi dezinsekcija; detaljnja ruta gdje će se provoditi; način provođenja dezinsekcije; te točni termini provođenja dezinsekcije.

Lokalne vlasti koje naručuju akcije dezinsekcije su dužne obavijestiti građane i gosti preko svih mogućih kanala, i to u svim odgovarajućim jezicima.

ZAKLJUČCI.

Dezinsekcija u obliku zamagljivanja kako se provodi na Hvaru već niz godina je potencijalno opasna za ljudsko zdravlje, te za životinje, ptice, neciljane insekte i okoliš.

Ta dezinsekcija nikako ne postiže svoj cilj.

Način provođenja programa nije transparentan, te nije prihvatljiv.

MI PREPORUĆUJEMO:

s obzirom da rizici zaraznih bolesti su vrlo mali u Hrvatskoj, a rizici prskanja javnih površina otrovima su puno veći, da se hitno zaustavi program ljetne dezinsekcije otrovima na način kao do sada, i istraži bolje metode za suzbijanje neželjenih insekata, kao što je u Pravilniku o načinu obvezatne DDD i predviđeno.

Napomena: Za više detalja o pesticidima korištenim na Hvaru i u Hrvatskoj, vidjeti: Pesticidni proizvodi u Hrvatskoj, Pesticidi, njihove moguće nuspojave i status odobrenja, i Pesticidi, zakoni i dozvole.
 
© Vivian Grisogono MA(Oxon), 2017,, ažuriran 2021.
Prijevod: Ivana Župan

IZVORI

1. Gjenero-Margan, I., Aleraj, B., Krajcar, D., Lesnikar, V., Klobučar, A., Pem-Novosel, I., Kurečić-Filipović, S., Komparak, S., Martić, R., Đuričić, S., Betica-Radić, L., Okmadžić, J., Vilibić-Čavlek, T., Babić-Erceg, A., Turković, B., Avšić-Županc, T., Radić, I., Ljubić, M., Šarac, K., Benić, N., Mlinarić-Galinović, G. 2011. Autochthonous dengue fever in Croatia, August–September 2010. Eurosurveillance, 16 (9).

2. Pem-Novosel, I., Vilibic-Cavlek, T., Gjenero-Margan, I., Kaic, B., Babic-Erceg, A., Merdic, E., Medic, A., Ljubic, M., Pahor, D., Erceg, M. 2015. Dengue virus infection in Croatia: seroprevalence and entomological study. New Microbiologica, 38, 97-100.

3. Barbić L, Listeš E, Katić S, Stevanović V, Madić J, Starešina V, Labrović A, Di Gennaro A, Savini G. 2012. Spreading of West Nile virus infection in Croatia. Veterinary Microbiology. 159(3-4):504-8.

4. European Centre for Disease Prevention and Control. (Provides regular updates on the spread of communicable diseases in Europe)

5. Weill, M., Lutfalla, G., Mogensen, K., Chandre, F., Berthomieu, A., Berticat, C., Pasteur, N., Philips, A., Fort, P., Raymond, M. 2003. Comparative genomics: Insecticide resistance in mosquito vectors. Nature 423: 136-137 (8 May 2003)

6. Owusu, H. F. Jančáryová, D., Malone, D., Müller, P.. 2015. Comparability between insecticide resistance bioassays for mosquito vectors: time to review current methodology? Parasites and Vectors 8: 357

7. Aguirre-Obando, O. A., Pietrobon, A. J.. DallaBona, A. C., Navarro-Silva, M. A. 2015. Contrasting patterns of insecticide resistance and knockdown resistance (kdr) in Aedes aegypti populations from Jacarezinho (Brazil) after a Dengue Outbreak. Revista Brasileira de Entomologia 60:1 94-100 (January–March 2016)

8. EPA Information Sheet. 2016. Pyrethrins and Pyrethroids. (information on the use of pyrethrins and pyrethroids as insecticides, the current reevaluation of this group of pesticides in registration review, and previous assessments, decisions, and risk mitigation efforts.)

9. Beyond Pesticides. 2001. chemicalWATCH factsheet: Synthetic Pyrethroids.

10. Walters, J.K., Boswell, L.E., Green, M.K., Heumann, M.A., Karam, L.E., Morrissey, B.F., Waltz, J.E. 2009. Pyrethrin and Pyrethroid Illnesses in the Pacific Northwest: A Five-Year Review. Public Health Reports 124 (1): 149-159

11. Ingram E.M., Augustin, J., Ellis, M.D., Siegfried, B.D. 2015. Evaluating sub-lethal effects of orchard-applied pyrethroids using video-tracking software to quantify honey bee behaviors. Chemosphere 135: 272-277

12. TOXNET Toxicology Data Network (U.S.National Library of Medicine). Cypermethrin.

13. PARASITIPEDIA.net. updated 2017. CYPERMETHRIN, safety summary for veterinary use.

14. Cornell University, (Extoxnet). 1993. Pesticide Information profile: Cypermethrin.

15. PubChem Open Chemistry Database. 2005. Cypermethrin.

16. Aggarwal, P., Jamshed, N., Ekka, M., Imran A. 2015. Suicidal poisoning with cypermethrin: A clinical dilemma in the emergency department. Journal of Emergencies, Trauma and Shock. 8:2 123-125.

17. U.S. Environmental Protection Agency Office of Pesticide Programs. 2016. Chemicals Evaluated for Carcinogenic Potential. Annual Cancer Report.

18. World Health Organization. 2006. "International Program on Chemical Safety, Environmental Health Criteria 92: Permethrin."

19. U.S. Environmental Protection Agency. 2002. "TRI Explorer: Providing Access to EPA's Toxic Release Inventory Data."

20. U.S. Environmental Protection Agency. August 2009. Permethrin Facts.

21. Hoffmann, M., Meléndez, J.L., Ruhman, M.A., 2008. Risks of Permethrin Use to the Federally Threatened California Red-legged Frog (Rana aurora draytonii) and Bay Checkerspot Butterfly (Euphydryas editha bayensis), and the Federally Endangered California Clapper Rail (Rallus longirostris obsoletus), Salt Marsh Harvest Mouse (Reithrodontomys raviventris), and San Francisco Garter Snake (Thamnophis sirtalis tetrataenia). Environmental Fate and Effects Division Office of Pesticide Programs, Washington, D.C. 20460

22. International Cat Care. Permethrin Poisoning in Cats.

23. U.S. Centers for Disease Control (ATSDR). 2003. "Toxicological Profile for Pyrethrins and Pyrethroids."

24. U.S. Environmental Protection Agency. 2006. "Reregistration Eligibility Decision (RED) for Permethrin."

25. U.S. Environmental Protection Agency. 2007. Permethrin & Resmethrin (Pyrethroids), Toxicity and Exposure Assessment for Children's Health. TEACH Chemical summary.

26. U.S. Environmental Protection Agency. 2008, revised 2010. Reregistration Eligibility Decision Document for Tetramethrin.

27. Thoreby, E. (author), Williams, M.M. (editor), Lah, K. (updater) 2011. Tetramethrin. Toxipedia.

28. Scottish Environment Protection Agency. Azamethiphos. Scottish Pollutant Release Directory.

29. University of Hertfordshire. Azamethiphos. Veterinary Substances Database.

30. Pesticides Action Network (PAN) Europe. 2006. What substances are banned and authorized in the EU market?

31. Muhomor. 2017.  Muhomot je insekticid topiv u vodi. Djelatna tvar: Azametifos u koncentraciji 10%. Genera, Jedna komapnija za Jedno zdravlje.

32. PubChem, Open Chemistry Database. 2017. Deltamethrin.

33. PubChem, Open chemistry Database. 2017. D-Phenothrin.

34. US EPA Archive Document. 2007. Permethrin and Resmethrin (Pyrethroids). TEACH Chemical Summary.

35. Parasitipedia. 2017. Phenothrin: safety summary for veterinary use.

36. US EPA. 2008. Reregistration Eligibility Decision for d-Phenothrin.

37. WHO/FAO 1994. d-Phenothrin. WHO/FAO Data Sheet on Pesticides no.85.

38. PubChem Open Chemistry Database. 2017. Resmethrin.

39. US EPA. 2011. Permethrin, Resmethrin, d-Phenothrin (Sumithrin®): Synthetic Pyrethroids for Mosquito Control.

40. Alabama A&M and Auburn Universities. 1998. Protecting honey bees from pesticides.

na vrh članka
Nalazite se ovdje: Home Opasni otrovi! Dezinsekcija: došlo je vrijeme za promjenu

Eco Environment News feeds

  • Coal use to reach new peak – and remain at near-record levels for years

    Spike in fossil fuel use a result of global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine

    The world’s coal use is expected to reach a fresh high of 8.7bn tonnes this year, and remain at near-record levels for years as a result of a global gas crisis triggered by Russia’s invasion of Ukraine.

    There has been record production and trade of coal and power generation from coal since Russia’s full-scale invasion of Ukraine inflated global gas market prices, according to the International Energy Agency (IEA).

    Continue reading...

  • Pollution exposure linked to mental health hospital admissions, says study

    Researchers from St Andrews found rise in nitrogen dioxide exposure associated with higher admissions

    Exposure to air pollution is linked to an increased risk of hospital admission for mental illness, according to the most comprehensive study of its kind.

    The research, involving more than 200,000 people in Scotland, found an increase in exposure to nitrogen dioxide in particular was associated with a higher number of people being admitted to hospital for behaviour disorders and mental illnesses.

    Continue reading...

  • Pakistan and Bahamas join push for global pact to phase out fossil fuels

    Climate-vulnerable pair add weight to proposed treaty seeking transition from coal, oil and gas in equitable way

    Pakistan and the Bahamas have joined a growing bloc of climate-vulnerable countries seeking to broker a global pact to phase out fossil fuels in an equitable way, the Guardian can reveal.

    The Bahamas is the 15th nation to fully endorse the proposed fossil-fuel non-proliferation treaty, which would provide a binding global roadmap to explicitly halt expansion of coal, oil and gas in a fair way – with wealthy nations responsible for the highest emissions transitioning first and fastest.

    Continue reading...

  • ‘Ridiculous’ ban on exotic animal skins at London fashion week criticised by experts

    Trade can help protect species – and real skins are often more sustainable than synthetic alternatives, say conservationists

    Conservation experts have criticised a decision by London fashion week to ban exotic animal skins from its 2025 shows as “ridiculous”, warning that it is ill-informed and could harm the protection of many snakes, crocodiles and reptile species.

    Last month, the British Fashion Council’s deputy director for policy and engagement, David Leigh-Pemberton, told parliament that next year’s fashion shows would prohibit the use of skins from alligators, snakes and other animals. In a statement, the council said the ban was part of a wider range of standards to promote sustainable practices in the fashion industry.

    Continue reading...

  • ‘Dark day for New Zealand’: outcry as bill to fast-track controversial mining projects is approved

    Critics and opposition parties vow to oppose major projects they fear could damage the environment

    A new law that could see controversial mining and infrastructure projects fast-tracked for approval across New Zealand has sparked protests in parliament and vows from critics and opposition parties to stop proposals that they fear will wreak havoc on the environment.

    The coalition government’s Fast-Track Approvals legislation passed into law on Tuesday, despite thousands of public submissions opposing it.

    Continue reading...

  • Country diary: A handful of summer on a frosty day | Nic Wilson

    Southill, Bedfordshire: On a ringing session of seed-eating farmland birds, I see up close the subtle beauty of the yellowhammer

    We’ve just released a second blitz of tits, when we notice that the mist net along the field edge has caught a sunbeam. The cold orange light that spilt over the horizon at dawn and pooled above the fields is long gone; the teasel, knapweed and bristly oxtongue seedheads are no longer haloed with hoarfrost. Instead, they’re drawing ground-feeding birds down to forage among the wild grasses and flowers.

    The fallow fields around us are part of an ambitious project to restore ecosystems across more than 1,500 acres of the Southill Estate. The plan includes creating new ponds, allowing land to revert to native scrub, and planting woodland for coppicing. Today’s visit is one of a series of winter ringing sessions to monitor the birds flocking to the fields. I’ve tagged along with my dad (a licensed ringer) and Suzy (a trainee). Their primary aim is to record seed-eating farmland species, many of which – such as greenfinch and corn bunting – are on the UK red list. And we’re in luck. Linnets lurk in the scrub and tinklings of goldfinches pass overhead.

    Continue reading...

  • Time to be shellfish: why the UK should go back to feasting on oysters and mussels

    Popular in Victorian times, they are sustainable, a good source of protein and brilliant for biodiversity, say those championing the bivalves

    A splash of white wine, a handful of basil leaves and a few minutes preparation are all it takes to transform mussels that 24 hours ago were filtering seawater off the south Devon coast, into a delicious starter.

    At the training kitchen in London’s oldest fish market, Billingsgate, in Poplar, we learn that fresh mussels require two vital preparation steps that the vacuum-packed, cooked variety don’t: “debearding” or pulling off the “byssus” thread that attaches the shell to rocks and other substrate, and the discarding of any with broken or open shells

    Continue reading...

  • ‘If 1.5m Germans have them there must be something in it’: how balcony solar is taking off

    Balcony solar panels can save 30% on a typical household’s electricity bill and, with vertical surface area in cities larger than roof space, the appeal is clear

    They are easy to install, and knock chunks off electricity bills. It may not be Romeo and Juliet, but Spain’s balcony scene is heating up as the country embraces what has hitherto been a mainly German love affair with DIY plug-in solar panels.

    Panels have already been installed on about 1.5m German balconies, where they are so popular the term Balkonkraftwerk (balcony power plant) has been coined.

    Continue reading...

  • Can everyone eat for the planet? I shopped at Dollar Store for a week to find out

    In 2019, scientists published a climate-friendly food plan. I’ve long wondered: could it work for most Americans?

    As a fossil fuels and climate reporter, most of my journalism focuses on the need to radically overhaul the energy system. But the food sector also needs a makeover, as it creates between a quarter and a third of all greenhouse gas emissions.

    When scientists came up with a new climate-friendly food plan in 2019 and published their findings in the medical journal the Lancet, I read with interest. The guidelines called for more vegetables, legumes and whole grains, which seemed doable to me. The authors even allowed for meat and dairy consumption, albeit in small quantities. Both are major drivers of the climate crisis: the United Nations estimates that meat and dairy produce more than 11% of all global greenhouse gas emissions, and some experts put the figure at up to 19.6%.

    Continue reading...

  • Bamboo bonanza: how a village in India used its forest to go from poverty to prosperity

    Restoring age-old land rights has enabled 300 villagers to build a profitable business and halt the exodus to the city

    It’s late morning and the sound of axes clacking against wood echoes through Pachgaon’s bamboo forest in the central Indian state of Maharashtra. A huge depot, larger than a cricket stadium,is full of bamboo branches, stacked neatly by size in different sections. Nearby is a small, windowless office painted in the colours of the forest – a record-keeper of Pachgaon’s turnaround from abject poverty to relative wealth in just over a decade.

    Pachgaon’s rags-to-riches story follows the implementation of two longstanding Indian laws that restored to the local adivasi (tribal) community its traditional ownership rights over the forest, which they lost to rulers and colonisers several generations ago.

    Continue reading...

Novosti: Cybermed.hr

Novosti: Biologija.com

  • Mogu li i mikroorganizmi pomo?‡i u zaštiti Jadranskoga mora?

    Doba u kojem živimo obilježeno je sve bržim promjenama koje se name?‡u morskom okolišu, a gotovo za sve odgovorni su ljudi. Obalna zona Sredozemlja, pa tako i našeg Jadranskoga mora,  mjesto je na kojemu obitava više od polovice ukupnog stanovništva Mediterana te zbog toga ovo usko područje predstavlja i jedan od najugroženijih morskih okoliša.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 5. Rodna ravnopravnost

    U našem dijelu svijeta, koji zovemo zapadnim i smatramo razvijenim, prije samo 50 godina nisu sve žene imale pravo glasa na izborima, nisu imale jednak pristup obrazovanju, nisu mogle voditi države i nisu imale pristup visokim pozicijama u poslovnom svijetu.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 14. Oceani, mora i morski resursi

    Gotovo svi su upoznati s činjenicom kako oceani i mora prekrivaju više od 70 % površine Zemlje. Me?‘utim, nedovoljno je prepoznato kako su oceani, mora i obalna područja esencijalni dio Zemljinih ekosustava te kako o njima ovisi cijelo čovječanstvo, bilo na obali ili u dubokoj unutrašnjosti kontinenata! Zašto?

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 12. Održiva proizvodnja i potrošnja

    Ovaj cilj održivog razvoja odnosi se na ostvarivanje održive proizvodnje i potrošnje u čemu trenutačno ne uspijevamo jer je ekološki otisak koji ostavljamo i dalje ve?‡i od resursa koje imamo na raspolaganju. Dakle, potrebno je promijeniti načine na koji proizvodimo hranu, smanjiti bacanje hrane, pove?‡ati udjele obnovljive izvore energije u ukupnoj proizvodnji energije, pravilno gospodariti otpadom tijekom čitavog njegovog životnog ciklusa kako bi, me?‘u ostalim što manje utjecali na zaga?‘enje zraka, vode i tla.

  • O ciljevima održivog razvoja: Cilj 9. Infrastruktura, industrija, inovacije

    Razvoj industrije i infrastrukture kao temelja za pove?‡anje životnog standarda za sve ljude, uz okolišno prihvatljiva rješenja te uključivanje novih tehnologija tema je cilja održivog razvoja koji se odnosi na okolišno prihvatljivu industrijalizaciju, kvalitetnu, pouzdanu, održivu i prilagodljivu infrastrukturu, a sve uz primjenu novih tehnologija, istraživanja i inovacija.

     

Copyright © 2024 Eco Hvar. Sva prava zadržana. Developed by Orion Informatika.